“Susa ʻIongi Keiti mo Siosefa F. Sāmita,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (2024)
“Susa ʻIongi Keiti mo Siosefa F. Sāmita,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá
1902–1918
Susa ʻIongi Keiti mo Siosefa F. Sāmita
Ko ha fakahā fekauʻaki mo e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié
Ko Susa ʻIongi Keití ko e ʻofefine ia ʻo Pilikihami ʻIongi. Naʻe fāʻeleʻi ia ʻi ʻIutā pea naʻá ne tupu hake ai. Naʻá ne manako ke faitohi, pea naʻá ne saiʻia he ngāue ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí.
ʻI he hoko ʻa Susa ko ha tokotaha lahí, naʻá ne puke lahi ʻaupito. Naʻá ne kole ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he tāpuakí, naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Susa, ʻokú Ne finangalo ke ne fakahoko ʻa e ngāue fakatemipalé.
Kau Māʻoniʻoní, 3:236–38
Hili ʻa e tāpuakí, naʻe fakaʻau ke sai ange ʻa Susa. Naʻá ne fakaʻaongaʻi hono taimí ke ako fekauʻaki mo hono hisitōlia fakafāmilí. ʻI he taimi naʻá ne maʻu ai ha kau mēmipa ʻo e fāmilí kuo pekia teʻeki papitaisó, naʻá ne ʻalu ki he temipalé ke papitaiso maʻanautolu. Naʻá ne manako ke talanoa ki he kakaí fekauʻaki mo e ngāue hisitōlia fakafāmilí. Ko e meʻa fakamamahí, he naʻe tokolahi ha kakai naʻe ʻikai ke nau fie ʻilo ki ai.
ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe ʻaʻahi ai ʻa Susa ki hono kaungāmeʻa ko Siosefa F. Sāmitá, ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe puke ʻa Palesiteni Sāmita ʻi ha ngaahi uike lahi. Naʻe ʻiloʻi ʻe Susa naʻá ne fuʻu loto-mamahi foki koeʻuhí he naʻe mālōlō hono fohá. Naʻá ne loto-mamahi foki ʻi he ngaahi meʻa kehe naʻe hoko ʻi he māmaní, hangē ko e taú mo e mahamahakí.
Kau Māʻoniʻoní, 3:241–42, 250–1
Ka ʻi he tangutu hifo ʻa Susa mo Palesiteni Sāmitá, naʻá ne fiefia ke talanoa ki ai. Naʻá ne talaange kia Susa kuo foaki ange ʻe he ʻOtuá ha meʻa-hā-mai makehe kiate ia. Naʻe fekauʻaki kotoa ia mo e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ʻa ia ʻoku ʻalu ki ai ʻa e kakaí hili ʻenau maté. Naʻe hiki ʻene meʻa-hā-maí ʻi ha laʻipepa. Naʻe ʻoange ia ʻe Palesiteni Sāmita kia Susa mo kole ange ke ne lau ia.
Kau Māʻoniʻoní, 3:251–3
Naʻe lau ʻe Susa ʻa e laʻipepá. Naʻe pehē ai naʻe ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Naʻá Ne fekauʻi atu ʻa ʻĀtama, ʻIvi, mo ha kau tangata mo ha kau fafine faivelenga kehe ke akoʻi ʻa e ngaahi laumālie naʻe ʻikai ke nau tali ʻa e ongoongoleleí lolotonga ʻenau kei moʻuí. Naʻa nau tokoni ki hono teuteuʻi ʻa e ngaahi laumālie ko ʻení kae lava ʻe he kakaí ʻo papitaiso maʻanautolu ʻi he temipalé.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:11–19, 29–48; Kau Māʻoniʻoní, 3:251–3
Naʻe ofo ʻa Susa ʻi heʻene lau ʻa e meʻa-hā-mai ʻa Palesiteni Sāmitá. Naʻe malimali ange ʻa Palesiteni Sāmita. Naʻá ne talaange, “Susa, ʻokú ke fakahoko ha ngāue lahi.” Naʻá ne talaange ʻokú ne ʻofa ʻiate ia ʻi heʻene tui ki he ʻEikí.
Kau Māʻoniʻoní, 3:251
Naʻe tohi ʻe Susa fekauʻaki mo e fakahaá ʻi heʻene tohinoá. Naʻá ne pehē, “ʻOiauē, ko ha fakafiemālie ia kiate au!” Naʻe ʻikai ke ne faʻa tatali ke talaange ki hono ngaahi kaungāmeʻá mo e kāingalotu kehe ʻo e Siasí fekauʻaki mo ia. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe tokoni ʻa e mata meʻa-hā-mai ʻa Palesiteni Sāmitá ke vēkeveke ʻa e Kāingalotú ke fai ʻa e ngāue fakatemipalé maʻá e kakai ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié.
Kau Māʻoniʻoní, 3:253