“Mele mo Kalolaine Lōlini,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (2024)
“Mele mo Kalolaine Lōlini,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá
Nōvema 1830–Siulai 1831
Mele mo Kalolaine Lōlini
ʻOfa lahi ki he folofolá
Naʻe taʻu 12 ʻa Mele Lōlini ʻi he fuofua ʻaʻahi ʻa e kau faifekaú ki Ketilani, ʻOhaioó. Naʻá ne fanongo ki heʻenau talanoa fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he taimi ko iá, naʻe taha pē ʻa e tohi ʻi Ketilaní, pea naʻe maʻu ia ʻe ha taki ʻo e Siasí ko ʻAisake Moalī.
Naʻe ʻalu ʻa Mele ki he ʻapi ʻo Misa Moalií ʻo kole pe ʻe lava ke ne sio ʻi he tohí. Naʻe ʻoange ʻe Misa Moalī ke ne pukepuke ia. Naʻe kole ange ʻe Mele pe ʻe lava ke ne ʻalu mo ia ki ʻapi.
Naʻe ʻikai loto ʻa Misa Moalī ke ʻoange ʻene tatau ʻo e tohí kia Mele. Kuo teʻeki ai ke ne lau ha konga lahi ʻo e tohí. Naʻe kole fakamamate ʻa Mele kia Misa Moalī ke ne ʻave fakataimi ʻa e tohí.
Naʻe loto ki ai ʻa Misa Moalī. Naʻá ne talaange ʻe lava ke ʻave ʻe Mele ʻa e tohí ki ʻapi kapau te ne fakafoki vave mai ia he ʻaho hono hokó. Naʻe tauhi ia ʻe Mele ʻo hangē ha makakoloá. Naʻá ne ʻā he konga lahi ʻo e poó kakato ʻo laukonga.
ʻI he taimi naʻe fakafoki ange ai ʻe Mele ʻa e tohí, naʻe ʻohovale ʻa Misa Moalī ʻi he lahi ʻo e meʻa kuó ne laú. Naʻá ne pehē ange, “Taʻahine, ʻalu mo e tohí ki ʻapi ʻo fakaʻosi ia. Te u lava pē ʻo tali atu.”
Ko Mele ʻa e fuofua tokotaha ʻi Ketilani ke ne lau kotoa ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Hili pē ʻene ʻosí, naʻá ne feʻiloaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻI heʻene ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e saiʻia ʻa Mele ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne talaange ʻe lava ke ne maʻu ʻe ia e tatau ʻa Misa Moalií. Te ne toki ʻoange ʻe ia ha tohi ʻe taha kia Misa Moalī.
Kimui ange ʻi he taʻu ko iá, naʻe hiki ʻa Mele mo hono fāmilí ki Tauʻatāina, Mīsuli. Naʻá ne fiefia ke mamata ki he kamata ke fakatahatahaʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha tohi foʻou naʻe ui ko e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú. ʻE maʻu ʻi he tohí ni ha konga lahi ʻo e ngaahi fakahā kuo fai ʻe Sīsū Kalaisi kia Siosefa Sāmitá.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67; 70:1–4; Kau Māʻoniʻoní, 1:195
Ka naʻe ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻi Tauʻatāina naʻe ʻikai ke nau saiʻia ʻi he Siasí. Naʻa nau loto ke mavahe ʻa e Kāingalotú. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe hū ai ha kau tangata loto-ʻita ki he fale naʻe paaki ai ʻa e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú. Naʻa nau lī ʻa e mīsini pākí ki tuʻa ʻi he matapā sioʻatá pea fakamoveteveteʻi ʻa e ʻū peesi ʻo e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú ʻi he loto halá.
Kau Māʻoniʻoní, 1:194–95
Naʻe sio mai pē ʻa Mele mo hono tehina ko Kalolainé mei ha tuʻa ʻā. Naʻe talaange ʻe Mele kia Kalolaine, ʻokú ne fie toʻo ʻa e ʻū laʻipēsí kimuʻa pea fakaʻauha kinautolú. Naʻe ilifia ʻa Kalolaine ʻi he kau tangata loto-ʻitá. Naʻá ne talaange, “Te nau tāmateʻi kitaua.” Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Mele mo Kalolaine naʻe ʻi he ʻū laʻipeesi ko iá ʻa e folofola ʻo e ʻOtuá.
Kau Māʻoniʻoní, 1:195
Naʻe tatali ʻa e ongo tautehiná kae ʻoua kuo ʻikai sio mai ʻa e kau tangatá. Naʻá na lele leva ki he loto halá ʻo tata ki he lahi tahá ʻa e ʻū laʻipeesi naʻá na lavá. ʻI heʻena fakavave ke holá, naʻe sio atu ha kau tangata ʻe niʻihi kiate kinaua ʻo nau kaila atu ke na tuʻu maʻu. Naʻe puke maʻu ʻe Mele mo Kalolaine ʻa e ʻū laʻipēsí peá na lele ʻi he vave taha naʻá na lavá ki ha ngoue koane ofi mai.
Kau Māʻoniʻoní, 1:194–95
Naʻe tuli ʻe ha ongo tangata ʻa e ongo tautehiná ki he ngoue koané. Naʻe hako loloa ʻa e koané, pea naʻe ʻikai lava ʻa Mele mo Kalolaine ʻo sio ki he feituʻu naʻá na ʻalu ki aí. Naʻá na tō hifo ki he kelekelé ʻo tataʻo hifo ʻa e ʻū laʻipēsí ʻaki hona sinó. Naʻá na fakafanongo fakalongolongo pē ʻi he lue atu ʻa e ongo tangatá ni ʻi he koané ʻo kumi kinauá.
Kau Māʻoniʻoní, 1:196
Naʻe ʻikai fuoloa kuo foʻi ʻa e ongo tangatá. Naʻe hao ʻa Mele mo Kalolaine. Naʻá na fakahaofi ʻa e ʻū laʻipeesi ʻo e ngaahi fakahā ʻa e ʻEikí ki he Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú. ʻI he ʻaho ní ʻoku maʻu ʻa e ngaahi fakahā ko iá ʻi he tohi Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.
Kau Māʻoniʻoní, 1:196