“Mamata ʻa e Kau Fakamoʻoní ki he ʻŪ Lauʻi Peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (2024)
“Mamata ʻa e Kau Fakamoʻoní ki he ʻŪ Lauʻi Peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá
Māʻasi–Sepitema 1829
Mamata ʻa e Kau Fakamoʻoní ki he ʻŪ Lauʻi Peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná
Ko hono fakamoʻoni ki he māmaní
Naʻe kei liliu pē ʻe Siosefa, ʻEma, mo ʻŌliva ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá ʻi Penisilivēniá. Ka naʻe loto ʻa e kakai ʻi honau koló ke taʻofi kinautolu. Naʻe ʻi ai ha kaungāmeʻa ʻo ʻŌliva ko Tēvita Uitemā naʻe nofo ʻi Niu ʻIoke. Naʻe kole ʻe ʻŌliva kia Tēvita pe te nau lava ʻo hiki atu ʻo nofo mo e fāmili Uitemaá ke fakaʻosi ʻa e liliú.
Kau Māʻoniʻoní, 1:68
Naʻe loto ki ai ʻa Tēvita mo hono fāmilí. Naʻa nau talitali lelei ʻa Siosefa, ʻEma, mo ʻŌliva ki honau ʻapí. Te nau lava ʻi he taimí ni ʻo ngāue ʻi he liliú ʻi he melino. Naʻe tokolahi ʻa e kakai naʻe nofo ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá. Naʻe ʻuhinga ia ne lahi ʻa e ngāue ke faí, tautautefito kia Mele ko e faʻē ʻa Tēvitá.
Kau Māʻoniʻoní, 1:68–70
ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻa e ngāue ʻa Melé, naʻe ʻaʻahi ange ʻa e ʻāngelo ko Molonaí kiate ia. Naʻá ne pehē naʻá ne ʻiloʻi ʻoku hoko e tānaki atu ki heʻene ngāué ke ne helaʻia ai. Naʻá ne loto ke fakamālohia ʻene tuí. Naʻá ne fakaava ha kato ʻo toʻo hake mei ai ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻá ne huke ʻa e ʻū pēsí pea fakaʻaliʻali kia Mele ʻa e meʻa ne tohi aí. Naʻá ne palōmesi kia Mele ʻe tāpuekina ia.
Kau Māʻoniʻoní, 1:70–71
Naʻe ʻikai tui ha kakai ʻe niʻihi naʻe moʻoni ʻa e ʻū lauʻi peletí. Naʻe talangofua ʻa Siosefa ki he fekau ʻa e ʻEikí ke ʻoua ʻe fakahā ʻa e ʻū lauʻi peletí ki ha taha pē. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí te Ne tuku ke mamata ha kau fakamoʻoni ʻe toko tolu kehe ki he ʻū lauʻi peletí. Naʻe kole ange ʻe Tēvita Uitemā, Māteni Hālisi, mo ʻŌliva Kautele pe te nau lava ʻo hoko ko e kau fakamoʻoní. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí te nau lava.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:11–12; 17; Kau Māʻoniʻoní, 1:73
Naʻe ʻalu ʻa Siosefa, Māteni, ʻŌliva, mo Tēvita ki he vao ʻakaú. Naʻa nau tūʻulutui ʻo taufetongi ʻi hono kole ki he ʻOtuá pe te nau lava ʻo mamata ki he ʻū lauʻi peletí, ka naʻe ʻikai hoko ha meʻa.
Kau Māʻoniʻoní, 1:73
Naʻe ongoʻi ʻe Māteni Hālisi ko ia ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai tali ai ʻenau lotú. Naʻe mavahe ʻa Māteni, kae hokohoko atu e lotu ʻa e niʻihi kehé.
Kau Māʻoniʻoní, 1:73
Pea toki hā mai ha ʻāngelo ʻi ha maama ngingila. Naʻá ne fakahā ange kia ʻŌliva mo Tēvita ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá mo e meʻa naʻe tohi ʻi aí. Naʻa nau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá ʻoku pehē naʻe liliu ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá pea naʻe tonu ʻa e liliú. Naʻe folofola foki ʻa e ʻOtuá ʻoku totonu ke na fakahā ki he tokotaha kotoa pē ʻa e meʻa kuó na mamata mo fanongo ki aí.
“Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú”; Kau Māʻoniʻoní, 1:73–74
Naʻe ʻalu ʻa Siosefa ke kumi ʻa Māteni. Naʻá ne kei lotu pē. Naʻe lotu ʻa Siosefa mo ia. Naʻe hā mai leva ʻa e ʻāngeló ʻo fakahā ʻa e ʻū lauʻi peletí kia Māteni, ʻo hangē pē ko ia naʻá ne fai kia ʻŌliva mo Tēvitá.
Kau Māʻoniʻoní, 1:74
Hokó, naʻe ʻalu ʻa Siosefa ke kumi ʻene ongomātuʻá, ʻa ia naʻá na ʻaʻahi kia Mele Uitemā. Naʻá ne talaange ʻene fiefia kuo mamata ha kakai kehe ki he ʻū lauʻi peletí. ʻE lava eni ʻa e kau fakamoʻoní ʻo tala ki he kakaí naʻe tala ʻe Siosefa ʻa e moʻoní. Naʻe talaange ʻe Māteni ki he tokotaha kotoa pē ʻa ʻene fiefia ʻi hono tuku ʻe he ʻOtuá ke ne hoko ko e taha ʻo e kau fakamoʻoní.
Kau Māʻoniʻoní, 1:74–75
Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa ke fakahā ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá ki ha kakai kehe ʻe toko valu—ko ʻene tamaí, toko ua ʻo hono ngaahi tokouá, ngaahi tokoua ʻe toko fā ʻo Tēvita, mo e tokoua ʻi he fono ʻo Tēvitá. Naʻa nau lava ʻo pukepuke ʻa e ʻū lauʻi peletí mo huke ʻa e ʻū pēsí. Naʻa nau ʻiloʻi naʻe moʻoni ʻa e ʻū lauʻi peletí.
“Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú”; Kau Māʻoniʻoní, 1:75
Kuo ʻosi ʻeni hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakafoki ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá ki he ʻāngelo ko Molonaí. Kuo taimi ʻeni ke paaki ha ngaahi tatau ʻo e tohí ke lava ʻe he tokotaha kotoa ʻo lau ia mo ako lahi ange fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi.
Kau Māʻoniʻoní, 1:75–76
Ko ha paʻanga lahi ne fakamole ki hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe tukuange ʻe Māteni Hālisi ha konga ʻo ʻene fāmá ke totongi ʻaki ia. Naʻá ne fai ʻeni he naʻá ne ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻi he tatau kotoa pē ʻo e tohí ʻa e fakamoʻoni ʻa Māteni mo e kau fakamoʻoni kehé ke lau ʻe he taha kotoa. Naʻe ʻikai teitei fakaʻikaiʻi ʻe he kau fakamoʻoní ʻenau fakamoʻoní.
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:26–27, 34–35; Kau Māʻoniʻoní, 1:76–78