Ngaahi Talanoa ʻo e Folofolá
Ko Hono Langa ʻo Nāvuú


“Ko Hono Langa ʻo Nāvuú,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (2024)

“Ko Hono Langa ʻo Nāvuú,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá

1840–1842

2:18

Ko Hono Langa ʻo Nāvuú

Ko e ngaahi palani ʻa e ʻEikí ki ha kolo fakaʻofoʻofa

Ko e nofo tēniti ʻa e Kāingalotú ʻo ofi ki he Vaitafe Misisipí.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotú ke nau fakataha ki ha feituʻu foʻou. Naʻe ofi ia ki ha vaitafe lahi naʻe ui ko Misisipi. Naʻe viviku mo pelepela ʻa e kelekelé. Naʻe fakakaukau ha kakai ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ko ha feituʻu lelei ia ke langa ai ha kolo. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá te nau lava ʻo ngaohi ia ke fakaʻofoʻofa ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:25; Kau Māʻoniʻoní, 1:417

Ko hono langa hake ʻe he Kāingalotú ʻa Nāvuú.

Naʻe kamata ngāue mālohi e Kāingalotú ke ngaohi ia ko ha feituʻu lelei ke nau nofo ai. Naʻe ui ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻa e koló ko Nāvū, ʻa ia ko hono ʻuhingá ko ha “feituʻu fakaʻofoʻofa.”

Kau Māʻoniʻoní, 1:417

Ko e ngāue ʻa Siosefa Sāmita mo ha niʻihi kehe ki ha fale.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ke nau langa ha fale ʻi Nāvū ʻa ia ʻe lava ke omi ʻa e kau fonongá ʻo mālōlō ai. Naʻá Ne finangalo ke hoko ʻa Nāvū ko ha feituʻu ʻe ongoʻi ai ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku talitali lelei ai kinautolu.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:22–24, 60; Kau Māʻoniʻoní, 1:426

Ko hono tuhuʻi atu ʻe Siosefa ʻa e feituʻu ke langa ai e temipalé ʻi he kahaʻú.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefá ʻoku ʻi ai ʻEne ngaahi palani maʻongoʻonga ki Nāvū. Naʻá Ne finangalo ke fakataha mai Hono Kāingalotú ki heni ke nau lava ʻo langa ai ha temipale. Naʻá Ne kole ange ke nau ngāue ʻi he mālohi taha te nau lavá ke langa Hono falé. Naʻe vave e kamata ngāue ʻa e Kāingalotú.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:25–28, 44, 55; Kau Māʻoniʻoní, 1:420–21, 425–27

Ko e akoʻi ʻe Siosefa fekauʻaki mo e temipalé.

Naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke langa ʻe he Kāingalotú ha temipale koeʻuhí he naʻe ʻi ai Haʻane ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ke foaki maʻanautolu. Te nau fakahoko ʻi he temipalé ha ngaahi fuakava, pe ngaahi palōmesi makehe mo e ʻEikí. Te nau ako foki ai ʻo kau ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní ki he fiefiá maʻa ʻEne fānaú kotoa.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:29–41; Kau Māʻoniʻoní, 1:453–55

Ko e kakato ʻa e temipalé.

Naʻe ngāue mālohi e Kāingalotú ke langa ʻa e temipalé, ʻo hangē pē ko e fekau ʻa e ʻEikí. Naʻe fuoloa hono langá, ka naʻa nau fiefia ʻi he ʻaho te nau lava ai ʻo takitaha ʻilo kau ki he ngaahi talaʻofa makehe naʻe fai ʻe he ʻEikí maʻanautolu ʻi Hono temipalé.

Kau Māʻoniʻoní, 1:453–55