Ngaahi Talanoa ʻo e Folofolá
Ko e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí


“Ko e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (2024)

“Ko e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá

Nōvema 1833–Fēpueli 1835

4:24

Ko e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí

Ako ke falala ki he ‘Eikí

Ko e nofo ʻa e Kāingalotu ʻi Mīsulí ʻi ha ngaahi tēniti.

Naʻe fiemaʻu tokoni ʻa e Kāingalotu naʻe nofo ʻi Tauʻatāina, Mīsulí. Naʻa nau ngāue mālohi ke langa ʻa Saione ʻo hangē ko e kole ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe ʻikai fiemaʻu ia ʻe he kakai kehe ʻi he koló ke nau ʻi ai. Naʻa nau fekau ʻa e Kāingalotú ke nau mavahe mei honau ngaahi ʻapí.

Kau Māʻoniʻoní, 1:214

Ko hono ʻiloʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi faingataʻaʻia ʻa e Kāingalotu ʻi Mīsulí.

Naʻe nofo ʻa Siosefa Sāmita ʻi Ketilani. Naʻá ne fanongo ʻi he meʻa naʻe hoko ki he Kāingalotu ʻi Mīsulí, pea naʻá ne loto-mamahi. Naʻá ne lotu ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa ke kumi ha kakai ke nau ō mo ia ki Mīsuli. Naʻa nau fakaʻamu ʻe tokoni ʻa e puleʻangá ki he Kāingalotú ke toe maʻu mai honau ngaahi ʻapí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 103:1–2, 11–20, 30–34; Kau Māʻoniʻoní, 1:214–15

Ko e teuteu ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ke tokoniʻi ʻa e Kāingalotu ʻi Mīsulí.

Naʻe loto-fiemālie ha kakai ʻe toko 100 nai ke nau kau fakataha mo ia. Naʻe ui ʻe he Palōfitá ʻa e kulupu ko ʻení ko e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí. Naʻa nau fiefia ke ō ʻo tokoni ki he Kāingalotu ʻi Mīsulí.

Kau Māʻoniʻoní, 1:216–18

Ko e feʻiloaki ʻa Siosefa Sāmita mo Pilikihami ʻIongi, Hiipa Kimipolo, mo Uilifooti Utalafi

Naʻe kau ʻa Pilikihami ʻIongi mo hono kaungāmeʻa ko Hiipa Kimipoló ki he kulupú. Naʻe haʻu ha tangata kei talavou ko Uilifooti Utalafi mei Niu ʻIoke ke tokoni.

Kau Māʻoniʻoní, 1:216–17

Ko e mālōlō ʻa e kau mēmipa ʻo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí.

Naʻe tokolahi ange ʻa e kakai naʻe kau mai ki he ʻapitangá. Naʻa nau laka ʻi ha māhina kakato ʻe taha ʻo kolosi ʻi ha vaitafe fālahi ki Mīsuli. Naʻa nau helaʻia mo faingataʻaʻia. Naʻe ongoʻi loto-mamahi foki mo ha kakai ʻe niʻihi ʻi he laka lōloá. Naʻe kei toe lahi pē ʻa e fonongá ke nau aʻu ai ki he kolo ko Tauʻatāiná.

Kau Māʻoniʻoní, 1:219–220

Ko ha fefine ʻokú ne talaange kia Siosefa ʻoku fekumi ha kau tangata ki he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí.

ʻI he hoko atu ʻenau laká, naʻe ui atu ha fefine kiate kinautolu. Naʻá ne pehē naʻe haʻu ha kau tangata ʻe niʻihi ke tāmateʻi kinautolu.

Kau Māʻoniʻoní, 1:223

Ko e fakamanamanaʻi ʻa Siosefa mo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ʻe ha kau tangata ʻe toko nima naʻa nau heka hoosi.

Naʻe mālōlō ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ʻi he pō ko iá ʻi ha tafungofunga ʻi ʻolunga ʻi ha vaitafe. ʻI heʻenau fokotuʻu ha nofo kemí, naʻe heka atu ha kau tangata ʻe toko nima kiate kinautolu ʻi ha fanga hoosi. Naʻa nau fakamanamana ʻo pehē ʻoku omi ha kau tangata ʻe toko 300 tupu ke ʻohofi ʻa e ʻapitangá. Naʻe hohaʻa ha kau mēmipa tokolahi ʻo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí. Naʻe talaange ʻe Siosefa ke nau tui ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá.

Kau Māʻoniʻoní, 1:223

Ko e kumi hūfanga ʻa Siosefa mo ha niʻihi kehe ki loto ʻi ha falelotu.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo kāpui ʻa e langí ʻaki ʻa e ngaahi ʻao lanu kulei. Naʻe kamata ke lolo lahi ʻa e ʻuhá. Naʻe fakaʻau ke loloto ange ʻa e vaitafé. Naʻe puhi ʻe he havilí ʻo holo ha ngaahi ʻulu ʻakau. Naʻe tapa ʻa e ʻuhila ʻi he langí. Naʻe maʻu ʻe Siosefa mo e niʻihi kehé ha kiʻi falelotu siʻisiʻi ʻa ia te nau lava ʻo malu ai. Naʻa nau hivaʻi ha ngaahi himi ʻi he poó kakato. Naʻe pehē ʻe Siosefa, “ʻOku ʻi he matangí ʻa e ʻOtuá!”

Kau Māʻoniʻoní, 1:223–4

Ko e talaange ʻe Siosefa ki he kau mēmipa ʻo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí te nau lava ʻo foki ki ʻapi.

Naʻe taʻofi ʻe he matangí ʻa e kakai naʻa nau loto ke ʻohofi kinautolú. Naʻe malu ʻa e ʻapitangá. Ka naʻe talaange ʻe he puleʻangá he ʻikai ke nau tokoni ki he Kāingalotú. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa ʻe lava ke foki ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ki ʻapi. ʻOku totonu ke langa ʻe he Kāingalotú ʻa Saione ʻaki hono tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Naʻá Ne talaʻofa ange te Ne “fai ʻa e ngaahi tau ʻa Saioné.”

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 105:1–19; Kau Māʻoniʻoní, 1:224–5

Ko e fepōtalanoaʻaki ʻa e kau mēmipa ʻo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí.

Naʻe loto-mamahi ha niʻihi ʻo e kau mēmipa ʻo e ʻapitangá ʻi heʻenau fanongo ki he meʻá ni. Naʻa nau loto-mamahi ʻi he ʻikai ke nau feinga ke tau maʻa Saioné. Naʻe fakakaukau ha kakai ʻe niʻihi kuo ʻikai ha ola lelei ʻa e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí. Ka naʻe houngaʻia ha niʻihi hangē ko Pilikihami ʻIongi, Hiipa, mo Uilifooti, ʻi he faingamālie ke feohi mo ako ai mei he Palōfita ko Siosefá.

Kau Māʻoniʻoní, 1:225–6

Ko e vaheʻi ʻo Pilikihami ʻIongi ko ha ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisi.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kimui kia Siosefa Sāmita ke ui ha Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ke tokoni ki hono tataki Hono Siasí. ʻE hoko ʻa e kau ʻAposetoló ko ha kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he māmaní kotoa. Naʻe laka ha toko valu ʻo e Kau ʻAposetoló ʻi he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí. Naʻe tokoni ʻenau ngāue fakataha mo Siosefá ke teuteuʻi ai kinautolu ki he uiuiʻi mahuʻingá ni.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:26–27; 107:23; Kau Māʻoniʻoní, 1:233–36