Ngaahi Talanoa ʻo e Folofolá
Ko e Fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní


“Ko e Fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (2024)

“Ko e Fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní,” Ngaahi Talanoa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá

Māʻasi 1836

2:41

Ko e Fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní

Ko hono ongoʻi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi Hono falé

Ko ha fāmili ʻoku nau lue ki he Temipale Ketilaní.

Hili ha meimei taʻu ʻe tolu ʻo e ngāue mālohí, naʻe faifai pea ʻosi ʻa e Temipale Ketilaní. Naʻe fakaafeʻi ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻa e Kāingalotú ki ha fakataha makehe ke fakatapui ʻa e temipalé. Naʻá ne fai ha lotu makehe ʻo ne foaki ʻa e temipalé ki he ʻEikí. ʻE hoko ia ko e fale māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí.

Kau Māʻoniʻoní, 1:257–58

ʻOku fakataha mai ʻa e kakaí ki he temipalé ki hono fakatapuí.

ʻI he pongipongi ʻo e fakatahá, naʻe laungeau ha Kāingalotu naʻa nau fakatahataha mai ki he temipalé. ʻI he fonu kotoa ʻa e ngaahi nofoʻangá, naʻe tuʻu ʻa e kakaí ʻi he matapaá mo tuʻa, ʻo sio mai ki loto ʻi he matapā sioʻatá. Naʻe fiefia ʻa e tokotaha kotoa pē ke mamata ki hono fakatapui ʻo e temipalé.

Kau Māʻoniʻoní, 1:257–58

ʻOku lau ʻe Siosefa Sāmita ʻa e lotu ki he fakatapuí.

Naʻe lau ʻe Siosefa ha lotu ke fakatapui ʻa e temipalé. Naʻá ne fakahā ki he ʻEikí kuo talangofua ʻa e Kāingalotú kiate Ia. Naʻá ne kole ki he ʻEikí ke Ne tali ʻa e temipalé ko Hono fale.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:1–5

Ko e kuikui ʻa e kakaí ʻi he lotú.

Naʻe lotu ʻa Siosefa ke ongoʻi ʻe he tokotaha kotoa pē naʻe haʻu ki he temipalé ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí mo ʻiloʻi ko Hono falé ia.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:13

Ko e fakafetaʻi ʻa e haʻofangá ki he ʻEikí.

Naʻe lotu foki ʻa Siosefa ko e taimi naʻe faiangahala ai e Kāingalotú, te nau lava ʻo fakatomala ʻi he vave tahá. Naʻá ne kole ki he ʻEikí ke foaki ange kiate kinautolu ʻa e mālohi ke vahevahe ʻEne ongoongoleleí ʻi he funga kotoa ʻo e māmaní. Hili ʻa e lotú, naʻe hivaʻi ʻe ha kuaea ha hiva foʻou naʻe ui “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá.” Naʻe fonu ʻa e kakaí ʻi he fiefiá. Naʻa nau tuʻu ʻo fakafetaʻi ki he ʻEikí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:21–32; Ngaahi Himí, fika 2; Kau Māʻoniʻoní, 1:259–60

Ko ha maama ngingila ʻoku ulo hifo ʻi he temipalé.

Naʻe mamata ha kakai tokolahi ki ha kau ʻāngelo ʻi he temipalé ʻi he ʻaho ko iá. Naʻa nau mamata ki ha maama ngingila ʻoku ulo hifo mei he langí ki he temipalé. Naʻe pehē ʻe ha kakai ʻe niʻihi naʻe hangē ia ha ʻaó; ko e niʻihi naʻa nau pehē naʻe hangē ia ha afí. Naʻa nau ongoʻi kotoa ko e temipalé ko ha potu māʻoniʻoni ia. Kuo hoko moʻoni ia ko e fale ʻo e ʻEikí.

Kau Māʻoniʻoní, 1:260