2025
Unin Tōl Eo Ad Jen Lan̄
Māe 2025


10:48

Unin Tōl Eo Ad Jen Lan̄

Ilo ad mije mour ko ad ilo Jisōs Kraist, jenaaj maron̄ in bar rool n̄an lan̄, niknik n̄an jemļo̧kin im m̧ōņōņō n̄an jem̧ļo̧kin.

Jisōs Kraist ekar ukot mour eo aō ke ikar peptaij ke ej 26 aō iiō ilo ijo ejitōnbōro ippa Futillar, Chile. Ilo iien eo, jerbal eo aō ekar kam̧akūt eō ion lo̧jet, reba ko, im lo̧maļo aiboojoj ko an Chilean Patagonia. Ālkin aō peptaij, ikar loe jerbal im mour eo aō ilo juon wāween ekāāl im oktak, kile ilo mool bwe “men otemjeļo̧k rej kam̧ool ewōr juon Anij.”

Ilo kōm̧anm̧an, jam̧ōn rej lotak ilo reba ko. Ilo jet iien ilo mour ko aer, jam̧ōn aikuj aō laļļo̧k ilo reba eo ej tōl ļo̧k n̄an topar lo̧jet, ijo rej loe m̧ōn̄ā im men ko an ekkar n̄an aer eddōkļo̧k.

Ak lo̧jet eo ej barāinwōt juon jikin ekawatata ijo menin mour ko rej m̧ōn̄ā bar jet menin mour im ijo rieo̧n̄wōd ro rej kajeon eo̧n̄wōde jam̧ōn eo kōn kāāj ko rej ari m̧ōn̄ā ak ejjab jab najidik er. N̄e salmon eo emarōj eļļā ioon joreen kein, renaaj pojak n̄an kōjerbale unin tōl eo aer ekajoor n̄an bar rool n̄an ejja ijo rekar ļotak ie, n̄an jelmae apan̄ ko rekāāl im ko rejeļā kaki. Scientist ro rekar katak kōn wāween an jam̧ōn emakūtkūt ium̧win elōn̄ iiō ko im kar loe bwe rej kojerbale juon kain mab in jitūūl, āinwōt GPS, n̄an tōl er n̄an ijo rej jibadōke kōn juon jimwe eo ekabwilōn̄lōn̄.

Jemaron aolep bar rool juon raan n̄an m̧weeo im̧ōd lan̄ ijo jekar itok jen e. Im āinwōt jam̧ōn eo, ewōr ad make mab in jitūūl, ak “Meram an Kraist”, n̄an tōl kōj n̄an lan̄. Jisōs Kraist ekar katakin rikaļoor ro An, “N̄a iaļ eo, im m̧ool eo, im mour eo: ejjeļo̧k armej ej itok n̄an Jema, eļan̄n̄e jab kōn eō.”

Ilo ad mije mour ko ad ilo Jisōs Kraist, jenaaj maron̄ in bar rool n̄an lan̄, niknik n̄an jemļo̧kin im m̧ōņōņō n̄an jem̧ļo̧kin. Būreejtōn Russell M. Nelson ekar katakin, “m̧ōn̄ōņō eo jej en̄jake edik jetņakin ilo wāween mour ko ad im aolep men otemjej jej kōm̧m̧ani kōn mije mour ko ad.”

Ad Mour Kwojarjar im Jibadbad

Jen kean̄ eo an baam̧le eo, jej riit bwe “kajjojo [iaad] ej juon jetōb jitōnbōro likao im jiron̄ nejin jined im jemed ilan̄, im, ilo āinwōt, kajjojo ewōr juon mour kwōjarjar im jibadbad ippān. … Ilo jikin eo ilo mour eo m̧okta, jetōb likao ro im jiron̄ ro raar jeļā im kabun̄jar n̄an Anij āinwōt eo Jemeer Indeeo im kar errā ilo karōk eo An eo me ajri ro Nejin remaron̄ kar bōk juon ānbwinin kanniōk im mour ioon laļ n̄an aer eddōkļo̧k n̄an aer weeppān im kile jemļo̧k eo aer ekwōjarjar āinwōt rijolete mour indeeo.”

M̧okta jen An ļōtak ilo mour in, Jisōs Kraist ekar waļo̧k n̄an Moses im kōnono n̄an e ilo etan Jemen. Ekar ba n̄an Moses ewōr An juon jerbal eļap n̄an e bwe en kōm̧m̧ane. Ilo iien kweilo̧k eo, Irooj ekar kūr e “neju m̧aan” jejjo kōttan.

Ālkin iien eo, Setan eaar itok im kapo e, im ba “Moses, nejin armej, kwōn kabun̄-jar n̄an eō.”

Moses ekar uwaak n̄an kapo eo ilo an keememej kwojarjar eo an, im ba, “Wōn kwe? Bwe lo, N̄aij juon m̧aan nejin Anij.” Mool eo ekar kōtļo̧k Moses jen joreen ko an rijum̧ae eo.

Ro jeiū im jatū, kāāj ko an mour in remool. Ekkā aer kapo, ak rej bōk juon wōt kattapar: n̄an kanōke kōj jen ad pad ilo ial in dān in mour eo ej tōl ļo̧k n̄an Jemed im mour indeeo.

Ijeļā ewi wāween an kāāj ko an mour in jerbal. Juon Jabōt, āinwōt juon ruoktak ekāāl, ikar katakin ilo juon kilaaj an priesthood ke juon kōnono ejjab lukkuun em̧m̧an ekar walōn̄tak. Ikar apan̄ n̄an aō kadedeļo̧k katak eo aō. ikar bōk jorāān im en̄jake bwe n̄a eo kar kakkure. Ilo jab ba jabdewōt naan, ikar kaju diwoj kōn lōmņak eo bwe iban bar rool n̄an jar ilo jidik iien.

Ilo ejja iien eo wōt, juon rikabwijer priesthood ej kea ekar jutak im̧aō. Kōn iakwe ekar karuwainene n̄a n̄an mije ioon Kraist im jab ilo ta eo ekar waļo̧k ilo kilaaj. Ilo aō reilikļo̧k ilo kar en̄jake eo ippān, ekar kwaļo̧k n̄an n̄a bwe ekar ron̄ juon anikien ej ba n̄ane, “Ilo̧k iļo̧kan ļo̧k; eaorōk ļeen ippa.”

Elder Vargas im ritōl eo ekar jibadōke.

Ro m̧ōtta rejitōnbōro, kōj aolep im aorōk Ippāņ. Būreejtōn Nelson ekar katakin bwe “kōn bujen eo ad ippen Anij, E ejjamin mōk jen An naaj kajjeon̄ n̄an jipan̄ kōj, im jeban mōk kōn An kijenmej im tūriamo̧ kōn kōj.” Paotok in kadkad eo ad ekwojarjar im bujen jemjerā ippān Anij ej letok n̄an kōj bwe jen bōk jipan̄ ko rekwojarjar.

Aikuj eo n̄an Naajidiki

Āinwōt ke jam̧ōn ko raikuj in naajidiki ilo lojet n̄an an eddōkļo̧k, kōj barāinwōt aikuj najidik kōj make ilo jetōb n̄an bōbrae jen ad mej jen wōt an jabwe ōōņ ilo jetōb. Jar, jeje ko rekwojarjar, tampeļ eo, im ad emakijkij pād ilo kweilo̧k ko ilo Jabōt raorōk ilo m̧ōn̄ā ko kijed ilo jetōb.

Ilo Nobōṃba 1956, Ricardo Garcia ekar delōn̄e dren in peptaij ilo Chile, kar erōm membōr eo jinoin tata an Kabun̄ ilo laļ eo jikū. Juon raan m̧okta jen an kar jako, ekar kwaļo̧k maan mejen baam̧le eo an im ro mōttan, “Elōn̄ iiō ko remootļo̧k, mijenede m̧ōm̧aan ro rekar karuwainene n̄a bwe in m̧ōņōņō kobaļo̧k ippān baamle eo aō. Ij juon em̧m̧aan eo em̧ōņōņō.” Ba n̄an aolep ilo Chile gospel in ej m̧ōņōņō eo.”

Alikin kar naajidik jen gospel eo an Jisōs Kraist, Ricardo ekar wujlepļo̧k aolepen mour eo an n̄an jerbal n̄an Anij im ro rūtūrin kōn iakwe. Waanjon̄ak eo an kōn mour in rikalo̧o̧r ekar kōjeraam̧m̧an elōn̄ epepen ko, ekoba n̄a. Rikanaan Josep Smith ekar katakin bwe “Juon armej eobrak kōn io̗kwe eo an Anij, ejjab bun̄ būruwōn kōn kōjeram̧m̧an baam̧le eo wōt an, ak kppukōt ilo aolepān laļ in, laudin̄din̄ eo n̄an kōjeram̧m̧an aolep armej.”

Ro̧o̧l n̄an M̧weeo Im̧ōd Ilan̄

Tum̧wilaļ in kajjojo iaad wōj ej juon ikideelel n̄an ro̧o̧l n̄an m̧weeo im̧ōd ilan̄, im Jisōs Kraist ej ad unin tōl eo ad jen lan̄. E ej iaļ eo. Katok eo An ekar pinmuur ej kōmaron̄ ad kōm̧m̧ane bujen ko rekwojarjar ippān Anij. Iien eo jenaaj kōm̧m̧ane bujen ko, jenaaj loe kōj make ad aō ippen ae eo. Kauwatata, inepata, kapo, im en̄taan renaaj teeje tōmak im kajoor eo ad ilo jetōb ko ad. Kajjitōk kōn jipan̄. Jisōs Kraist emeļeļe im ej aolep iien m̧ōņōņō in jipan̄ kōj kōn eddo ko ad.

Keememej bwe E ej nae etan “juon armej in būrom̧ōj, im ear jeļā liaajlo̧ļ.” Rilo̧mo̧o̧r ekar katakin, “Ilo laļ kom̧ij en̄taan: a kom̧win m̧ōņōņō; N̄a Iar bōk anjo̧ ioon laļ.” Katok eo An ekar pinmuur ej kōtļo̧k bwe jerawiwi ko ad jako n̄an jon̄an eo me E ejjab keememeji.

Jemaron̄ jab meļo̧kļo̧k jerawiwi ko ad āinwōt mōttan ekkatak eo ad ilo mour in bwe jenaaj keememej jab bar kōm̧m̧ani. Ijeļo̧kin, jenaaj keememej E ilo ad bōk kwojkwoj eo ilo im̧ōn jar eo kajjojo Jabōt. Kain̄ in ej juon mōttan aorōk ilo kabun̄ jar im eddōk ilo jetōb. Lan̄lōn̄ ej itok n̄e jej meļeļe bwe rainin ejjab bar juon raan bajjōk. “Kar kōm̧m̧an jabōt n̄an armej raņ” kōn juon ļōmņak in letok n̄an kōj kakije jen laļin im kōkāāl anbwinid im jetōb.

Jej barāinwōt keememej E n̄e jej etaļ n̄an tampeļ—m̧weo im̧ōn Irooj. Tampeļ ej letok n̄an kōj juon jeļāļo̧kjen em̧wilaļļo̧k kōn Jisōs Kraist āinwōt io̧ļapļap in bujen eo ej tōl kōj n̄an mour indeeo, menin letok eo eļaptata … ian menin letok ko an Anij.

Etaļ n̄an tampeļ ej letok n̄an n̄a aeņōm̧m̧an im kōjatdikdik eļap kōn jibadbad eo ad indeeo. Em̧ōj aō en̄jake ekeejel eo an lan̄ ippān armej ro jim̧or rejet ko ilo ron̄ol nuknuk eo. Em̧ōj aō loe kemour ko rekabwilōn̄lōn̄ ilo mour ko an ajri ro neju, ruo iaer ro rej mour kōn nan̄inmej ko jan̄in loi ko rej aikuj lale er aolep iien n̄an jemļo̧kin iien mour in.

Baamle eo am̧ ej m̧ōņōņō ilo am kwaļo̧k kōn karōk in m̧ōņōņō eļap. Mejen ajri ro nejū rej ebbōļ n̄e rej ron̄ bwe, kōnke kōn Jisōs Kraist, aer “en̄taan renaaj n̄an jidik wōt iien.” Kōmij iakwe ajri ro nejimim, im jejeļā bwe juon raan, āinwōt an kar Būreejtōn Jeffrey R. Holland katakin, “renaaj jutak im̧aad ilo aiboojoj im aelo̧rlo̧r, ilo ānbwiin im kōļmenļo̧kjeņ eo eaiboojoj.” Bujen ko ad rej boktok kōj n̄an epaakeļo̧k Anij n̄an jon̄an eo me jemaron̄ kōm̧m̧an ta ko jeban maron̄i n̄an maron̄i, kanne aolep ijoko remaron̄ im pere kōn meram im aeņōm̧m̧an.

Kōnke kōn Jisōs Kraist, ewor kōjatdikdik im un ko loi n̄an waanmaanļo̧k wōt im iakwe, jar, im jipan̄ ro rej kea kōn kōj.

Ijeļā bwe E ej emour. E ejeļā kōj kajjojo im E ej iakwe kōj. E ej iaļ, im m̧ool, im mour an laļ.

Ij karuwainenetok kōj aolep rainin n̄an likut mour ko ad io̧lapļap in Jisōs Kraist im katak ko An. Kōm̧m̧ane menin enaaj jipan̄ kōj etaļ jen kāāj in kapo, joreen, im būromōj kōn kōj make. Jenaaj jutak āinwōt tampeļ ko—rekwojarjar, pen, im tiljek. Jenaaj niknik ilo māllijon̄ im apan̄ ko, im jenaaj ro̧o̧l n̄an lan̄, niknik n̄an jemļo̧kin im m̧ōņōņō n̄an jemļo̧kin. Ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Ikar jerbal āinwōt juon enginneer elōn̄ļo̧ jen 20 iiō kōm̧m̧an jidik kallib ko an menin mour ko ilo dren ilo Chile

  2. Alma 30:44.

  3. See Steve Lundeberg, “Magnetic Pulses Alter Salmon’s Orientation, Suggesting They Navigate via Magnetite in Their Tissue,” Oregon State University Newsroom, May 2, 2020, oregonstate.edu.

  4. Jon 14:6.

  5. Russell M. Nelson, “Joy and Spiritual Survival,” Liahona, Nov. 2016, 82.

  6. The Family: A Proclamation to the World,” Gospel Library.

  7. Lale Moses 1:4–13.

  8. Russell M. Nelson, “Bujen Ejjeļo̧k Jemļo̧kin,” Liaona, Okt. 2022, 6.

  9. Lale Dallin H. Oaks, “Nourishing the Spirit,” Ensign, Dec. 1998, 6–13; Liahona, Aug. 2001, 10–19.

  10. Lale Trent Toone, “Builders and Blessings: How Early Latter-day Saint Pioneers Shaped the Growth of the Church in Chile,” Church News, Feb. 18, 2025, thechurchnews.com.

  11. Intōrpiu eo an make ippān Perla Garcia, leddik eo emour nejin Ricardo Garcia.

  12. Teachings of Presidents of the Church: Joseph Smith (2007), 426.

  13. Aiseia 53:3.

  14. Jon 16:33.

  15. Lale Katak im Bujen Ko 58:42.

  16. Lale Neil L. Andersen, “Repent … That I May Heal You,” Liahona, Nov. 2009, 40–43.

  17. Lale Topics and Questions, “Sacrament,” Gospel Library.

  18. Mark 2:27.

  19. Lale Russell M. Nelson, “Bujen Ejjeļo̧k Jemļo̧kin,” 4–11.

  20. Katak im Bujen Ko 14:7.

  21. Katak im Bujen Ko 121:7.

  22. Jeffrey R. Holland, “Like a Broken Vessel,” Liahona, Nov. 2013, 42.

  23. Lale Hibru 3:6.