General Conference
Animá Otro
Konferensia general òktober 2025


11:53

Animá Otro

Solamente Señor konosé nos limitashonnan i kapasidat individual kompletamente, i pa e motibu ei, E ta e úniko ku ta kualifiká kompletamentepa husga nos prestashon.

Resientemente mi a lesa di un eksperensia ku a toka mi profundamente. Esaki a tuma lugá na e kampionato nashonal di atletismo USA Masters—un kompetensia pa personanan mayor.

Un di e partisipantenan den e evento di 1.500 meter tabata Orville Rogers, di 100 aña di edat. E outor a skirbi:

“Ora e pistol di start a tira, e koredónan a sali kore, ku Orville kedando inmediatamente na último lugá, kaminda el a keda su so durante henter e kareda, lastrando hopi poko poko. [Ora] e último koredó aparte di Orville a kaba, Orville ainda tabatin dos buèlta i mei pa bai. Mas o ménos 3.000 espektadó a sinta den silensio mirand’e avansá poko poko rònt di e pista—kompletamente, silensiosamente, i inkomodamente su so.

“[Pero] ora el a kuminsá su último ròndu, e multitut a lanta para, animando i aplaudiendo. Na momentu ku el a yega rekta final, e multitut tabata gritando. Ku e enkurashamentu animá di míles di espektadónan, Orville a rekurí na su último reserva di energia. E multitut a bula di alegria ora el a krusa e liña final i a wòrdu brasá pa su kompetidónan. Orville humildemente i ku gratitut a zuai man pa e multitut i kana baha for di e pista huntu ku su amigunan nobo.”

Esaki tabata Orville su di sinku kareda di e kompetensia, i den kada un di e otro eventonan tambe el a okupá e último lugá. Algun hende por a sinti tentashon pa husga Orville, pensando ku e no mester a ni kompetí na su edat—ku e no tabata pertenesé na e pista pasobra e tabata prolongá enormemente kada un di su eventonan pa tur otro hende.

Pero aunke semper el a termina ultimo, Orville a kibra sinku rèkert mundial e dia ei. Niun hende ku a wake kore lo no a kere ku esei por tabata posibel, pero ni e espektadónan ni su kompetidónan tabata e huesnan. Orville no a kibra ningun regla, i e ofisialnan no a baha ningun standart. El a kore e mesun kareda i a kumpli ku e mesun rekisitonan manera tur e otro kompetidónan. Pero su grado di difikultat—den e kaso aki su edat i kapasidat físiko limitá—a wòrdu konsiderá dor di pon’é den e divishon di edat di 100 aña òf mas. I den e divishon ei, el a kibra sinku rèkort mundial.

Meskos ku Orville a rekerí hopi kurashi pa subi riba e pista ei kada biaha, e ta rekerí hopi kurashi tambe pa algun di nos rumannan pa drenta den e tereno di bida tur dia, sabiendo ku nan por wordu husgá inhustamente aunke nan ta hasiendo e mihó ku nan por kontra pronóstikonan pa sigui e Salbador i honra nan kombenio kun’E.

No ta importá unda nos ta biba den mundu, no ta importá nos edat, ta un nesesidat humano básiko pa nos tur di tin un sentido di pertenesé, pa sinti ku tin mester di nos i ku nos bida tin propósito i nifikashon, sin importá nos sirkunstansianan òf limitashonnan.

Den e último buèlta di e kareda, e públiko a animá Orville tur ku tin, dunando e forsa pa sigui. No tabata importá ku el a yega último. Pa e partisipantenan i e públiko, esaki tabata tokante hopi mas ku un kompetensia. Den hopi sentido, esaki tabata un bunita ehèmpel di e Salbador su amor den akshon. Ora Orville a kaba, nan tur a regosihá huntu.

Meskos ku e kampionato di Masters, nos kongregashonnan i famianan por ta lugánan di enkuentro kaminda nos ta animá otro—komunidatnan di kombenio alimentá pa e amor di Kristu unu pa otro—yudando otro surpasá kualke reto ku nos ta enfrentá, dunando otro forsa i ánimo sin huzga otro. Nos mester di otro. Forsa divino ta bini for di union, i ta p’esei Satanas ta intentá pa dividí nos.

Lastimamente, pa algun di nos, asistí iglesia por ta difísil tin biaha pa hopi diferente motibunan. E por ta un persona luchando ku preguntanan di fe òf un persona ku tin ansiedat sosial òf depreshon. E por ta un persona di un otro pais òf rasa, òf un hende ku eksperensia di bida òf manera di wak kosnan diferente ku por sinti ku nan no ta pas den e malchi. E por ta asta mayornan di beibi i mucha chikitu ku no por drumi i ku ta emoshonalmente kargá òf un hende ku ta soltero den un kongregashon yen di pareha i famia. E por ta un persona ku ta buskando e kurashi pa regresá despues di añanan di ta leu, òf un persona ku un sintimentu persistente ku simpelmente nan no ta pas i nunka lo pertenesé.

Presidente Russell M. Nelson a bisa: “Si un pareha den bo bario divorsiá, òf un hóben misionero regresá kas tempran, òf un adolesente ta duda di su testimonio, nan no tin mester di bo huisio. Nan mester eksperensiá e amor puru di Hesu-Kristu reflehá den bo palabra i akshonnan.”

Nos eksperensia den iglesia ta destiná pa proveé konekshonnan vital ku Señor i ku otro ku ta asina nesesario pa nos bienestar spiritual i emoshonal. Inherente den e kombenionan ku nos ta hasi ku Dios, kuminsando ku boutismo, ta nos responsabilidat pa stima i kuida otro komo miembronan di e famia di Dios, miembronan di e kurpa di Kristu, i no djis pa marka un kuadro riba un lista di kosnan pa hasi.

Amor i kuido manera Kristu ta mas elevá i santu. E amor puru di Kristu ta karidat. Manera Presidente Nelson a siña, “Karidat ta impulsá nos ‘pa karga e karganan di otro’ [Mosia 18:8] en bes di montoná karganan riba un i otro.”

E Salbador a bisa, “Dor di esaki tur hende lo sa ku boso ta mi disipelnan, si boso tin amor pa otro.” I Presidente Nelson a añadí: “Karidat ta e karakterístika prinsipal di un siguidó berdadero di Hesu-Kristu.” “E Salbador Su mensahe ta kla: Su disípulonan bèrdadero ta krea, alsa, enkurashá, persuadí, i inspirá. … Kon nos ta papia ku otro i tokante otronan … ta realmente importante.”

E enseñansa di e Salbador riba esaki ta hopi simpel. E ta resumí den e Regla di Oro: Hasi ku otronan manera lo bo ke pa otronan hasi ku bo. Pone bo mes na e lugá di e persona ei i trata nan e manera ku abo lo ke wòrdu tratá si bo tabata den nan sapatu.

E trato kristian pa ku otronan ta bai mas aleu ku nos famia i kongregashonnan. E ta inkluí nos rumannan ku ta di otro religion òf ku no tin fe. E ta inkluí nos rumannan di otro pais i kulturanan, manera tambe esnan di diferente persuasion polítiko. Nos tur ta parti di e famia di Dios, i E ta stima tur Su yunan. E ta deseá pa Su yunan stimá E i tambe un i otro.

E bida di e Salbador tabata un ehèmpel di stima, reuní, i elevá hasta esnan ku e sosiedat a husga komo unu marginá i impuru. Esun di djE ta un ehèmpel ku nos ta mandá pa sigui. Nos ta aki pa desaroyá atributonan Kristian i eventualmente bira manera nos Salbador. Su evangelio no ta un evangelio di lista di verifikashon; e ta un evangelio di yega na bira—yega na bira manera E ta i stima manera E ta hasi’é. E ke pa nos bira un pueblo di Sion.

Ora mi tabatin mas o ménos 20 aña, mi a pasa den un periodo di depresion profundo, i durante e tempu ei, tabata manera si e realidat ku Dios tabata eksistí diripiente a disparsé. Mi no por splika kompletamente e sintimentu, ku no ta di bisa ku mi a sinti kompletamente pèrdí. For di tempu ku mi tabata mucha chikitu, semper mi tabata sa ku mi Tata Selestial tabata presente i ku mi por a papia kun‘E. Pero durante e tempu ei, mi no tabata sa mas si Dios tabata eksistí. Mi no a yega di eksperensiá nada asina promé den mi bida, i mi tabata sinti ku mi fundeshi tabata kayendo.

Komo resultado, e tabata difísil pa mi asistí na Iglesia. Mi a bai, pero di un parti tabata pasobra mi tabatin miedu di wòrdu klasifiká komo ‘inaktivo’ òf ‘ménos fiel’, i mi tabatin miedu di bira un proyekto asigná na un hende. Loke mi tabatin mester realmente durante e tempu ei tabata pa sinti amor, komprenshon i sosten sinsero for di esnan rondó di mi, no husgamentu.

Algun di e suposishonnan ku mi tabatin miedu ku hende lo a hasi di mi, i mi mes a hasi di otronan ora nan no tabata asistí na Iglesia regularmente. E eksperensia personal doloroso ei a siña mi algun lès balioso tokante pakiko nos a ser mandá pa no husga otro inhusamente.

Tin algun di nos ku ta sufri den silensio, ku tin miedu pa otronan sa di nan luchanan skondí pasobra nan no sa kiko e reakshon lo ta?

Solamente Señor sa kompletamente e nivel real di difikultat ku kua kada un di nos ta kore nos kareda di bida—e karganan, e retonan, i e opstákulonan ku nos ta enfrentá ku hopi bia no por wòrdu mirá pa otronan. Solamente E ta komprondé kompletamente e heridanan ku ta kambia nos bida i e trauma ku algun di nos por a eksperensiá den pasado ku ainda ta afektá nos den e presente.

Hopi biaha nos ta husga nos mes hopi duru, pensando ku nos mester ta hopi mas leu riba e ruta. Solamente Señor konosé nos limitashon i kapasidatnan individual kompletamente, i pa e motibu ei, E ta e úniko ku ta kompletamente kualifiká pa husga nos prestashon.

Rumannan, laga nos ta manera e espektadonan den e relato i animá otro den nos biahe di disipulado, sin importá nos sirkunstansia! Esei no ta rekerí di nos pa kibra reglanan of baha nos standartnan. E ta den realidat e di dos gran mandamentu—pa stima nos próhimo manera nos mes. I manera nos Salbador a bisa, “Di tal manera ku bo a hasié pa un di e rumannan di mi akí … , ta pa mi bo a hasié,” pa bon òf pa malu. El a bisa nos tambe, “Si boso no ta unu boso no ta dimi.”

Lo tin tempu den kada un di nos su bida kaminda nos lo ta esun ku mester di yudansa i enkurashamentu. Laga nos komprometé awor pa semper hasi esei pa otro. Mientras nos ta hasié, nos lo desaroyá un union mas grandi i fasilitá un espasio pa e Salbador hasi Su obra sagrado di kura i transformá kada un di nos.

Pa kada un di boso ku por ta sinti ku boso a keda hopi atras den e kareda di bida aki, e biahe di mortalidat aki, por fabor kontinuá. Solamente e Salbador por husga kompletamente unda lo bo mester ta na e momentu akí, i E ta kompasivo i hustu. E ta e Gran Hues di e kareda di bida i e úniko ku ta komprondé kompletamente e nivel di difikultat ku kua bo ta koriendo òf kanando òf lastrando. E ta tuma na kuenta bo limitashonnan, bo kapasidat, bo eksperensia den bida, i e karganan skondí ku bo ta karga, i tambe e deseonan di bo kurason. Bo por ta kibrando rèkert mundial simbóliko tambe. Por fabor no pèrdè speransa. Por fabor Sigui bai! Por fabor keda! Bo ta pertenesé! Señor tin mester di bo, i nos tin mester di bo!

Unda ku bo ta biba den mundu, no ta importá kon remoto e por ta, por fabor kòrda semper ku bo Tata Selestial i bo Salbador konosé bo kompletamente i ta stima bo perfektamente. Nunka nan ta lubidá bo. Nan ke trese bo kas.

Tene bo wowo riba e Salbador. E ta bo bara di heru. No lag’E bai. Mi ta testifiká ku E ta bibu i ku abo por konfi’E. Mi tambe ta testifiká ku E ta animando bo.

Laga nos tur sigui e ehèmpel di e Salbador i animá unu i otro ta mi orashon den nòmber di Hesu–Kristu, amèn.

Notanan

  1. Jeffrey C. Strong, korespondensia fuerte, Personal; usá ku pèrmit.

  2. Un di e prioridatnan di nos presidensia ta pa nos hermananan sinti un sentido di pertenensia na iglesia, i spesialmente den Sosiedat di Sokoro. Mi tabatin numeroso okashon pa lesa kartanan i skucha eksperensianan ku a hasi mi hopi tristu.

  3. Wak 1 Korintionan 12:26.

  4. Wak Henry B. Eyring, “Our Hearts Knit as One,” Liahona, Nov. 2008, 68–71; wak tambe Ulisses Soares, “One in Christ,” Liahona, Nov. 2018, 37–39; “One in Christ” (video), Gospel Library.

  5. Wak 3 Nefi 11:29

  6. Russell M. Nelson, “Peacemakers Needed,” Liahona, mei 2023, 100. Den e mesun diskurso, el a bisa ku “kontenshon ta alehá e Spiritu – tur biaha.” (page 100). Ami lo añadí ku pensamentunan di kritiká riba otronan tambe por alehá e Spiritu. Ora nos ta wak otro ku pensamentu kritiko, esei ta un evidensia di orguyo, i presidente Henry B. Eyring a bisa ku “orguyo ta e gran enemigu di unidat” (“Our Hearts Knit as One,” 70).

  7. Wak J. Anette Dennis, in “Come and Take Your Place as Covenant Women” (diskurso duna pa Presidensia di Sosiedat di Sokoro na konferensia di hende muhe di Universidat di Brigham Young, mei 1, 2024), Gospel Library; wak tambe Mosia 18:8–10.

  8. Wak 1 Korintionan 12:14–26.

  9. Wak Moroni 7:47.

  10. Russell M. Nelson, “Tin Nesesidat di Pasifikadónan,” 101; énfasis agregá.

  11. Juan 13:35; énfasis agregá.

  12. Wak Russell M. Nelson, “Tin Nesesidat di Pasifikadónan,” 100, 99.

  13. Wak Mateo 7:12.

  14. Mientras nos ta sigui e Salbador i deseá di bira manera E, nos lo hasi nos esfuerso pa mira tur hende manera E ta mira nan, i mientras nos sigui hasi orashon pa e regalo di karidat, un sintimentu sinsero di amor i kuido por finalmente por krese den nos kurason. Nos lo desaroyá un deseo pa “konstruí, elevá, animá, persuadí i inspirá” otronan, no for di un sentido di deber, sino pasobra gradualmente nos ta birando manera nos Salbador (Russell M. Nelson, “Tin Nesesidat di Pasifikadónan,” 100). Ministrá na otronan segun e manera di Kristu lo bira loke nos, ta i no loke nos ta hasi.

  15. Wak Mosia 23:15.

  16. Wak, por ehèmpel, Mateo 9:10–13; Marko 1:40-42; Lukas 8:43-48; ; 14:13–14; Juan 4:7–26; 5:2–9; 8:3–11.

  17. Wak 3 Nefi 27:27; wak tambe Robert C. Gay, “Taking upon Ourselves the Name of Jesus Christ,” Liahona, Nov. 2018, 97–100.

  18. “E úniko solushon permanente pa e diferensianan ku ta dividí nos ta pa nos tur sigui e enseñansanan di nos Salbador i gradualmente bira meskos ku E ta” (Dallin H. Oaks, den Joel Randall, “Sigui Kristu Ta ‘Un kompromiso Kontinuo i Un Manera Di Biba,’ Presidente Oaks Ta Siña Santunan Europeo for di Belgika, Church News, Juli 14, 2025, thechurchnews.com).

  19. See Dallin H. Oaks, “The Challenge to Become,” Liahona, yan. 2001, 40–43.

  20. Wak Juan 13:34

  21. “E yamada di klarin pa e miembronan di E Iglesia di Hesu-Kristu di e Santunan di e Delaster Dianan ta pa lucha pa ta un pueblo di Sion ku ta un di kurason i un mente i ta biba den hustisia“ (Quentin L. Cook, “Hearts Knit Together in Righteousness and Unity,” Liahona, Nov. 2020, 21).

  22. Wak J. Annette Dennis, “Dikon Ami a Skohé pa Keda” (diskurso duna na e Konferensia di Hende Muhé na Brigham Young University , 2 di mei 2024), Biblioteka di Evangelio.

  23. Wak José Smith Tradukshon, Mateo 7:1–2 (in Mateo 7:1,nota na final a); Alma 41:14.

  24. Wak J. Anette Dennis, “His Yoke Is Easy and His Burden Is Light,” [“Su Yugo ta Fasil i Su Karga ta lihé,”] Liahona, november 2022, 80–81.

  25. Wak Alma 7:11–12.

  26. Wak Mateo 22:36–40.

  27. Mateo 25:40.

  28. Doktrina i Kombenionan 38:27.

  29. Wak Salmonan 145:8–9; Efesionan 2:4–5.

  30. Wak Tamara W. Runia, “Your Repentance Doesn’t Burden Jesus Christ; It Brightens His Joy,” [“Bo arepentimentu No Ta un Karga pa Hesu–Kristu; E ta Bria Su Goso,” ] Liahona, mei 2025, 91.

  31. Wak Doktrina i Kombenionan 137:9.

  32. Wak Romanonan 8:38–39.

  33. Wak Patrick Kearon, “God’s Intent Is to Bring You Home,” [“Dios Su Intenshon Ta Pa Trese Bo Kas,”] Liahona, mei 2024, 87–89.

  34. Wak Huan 1, kabes i kapítulo i versíkulo 1; 1 Nefi 11:24–25.

  35. Wak Jeffrey R. Holland, “Tomorrow the Lord Will Do Wonders among You,” [“Mañan Señor Lo Hasi Milagernan meimei di Boso,”] Liahona, mei 2016, 127.