General Conference
Niun Hende Ta Sintá Su So
Konferensia general òktober 2025


14:3

Niun Hende Ta Sintá Su So

Biba e evangelio di Hesu-Kristu ta inkluí traha lugá den Su Iglesia restourá.

I.

Pa 50 aña mi a studia kultura, inkluyendo kultura di evangelio. Mi a kuminsá ku kukinan di fortuna.

Na Chinatown di San Francisco, senanan di famia Gong tabata konkluí ku un kuki di fortuna i un dicho sabio manera “Un biahe di mil mia ta kuminsá ku un solo paso.”

E fortuna den un kuki di fortuna

Komo un hóben adulto, mi a traha kukinan di fortuna. Usando wantenan blanku di katuna, mi tabata dobla i pone den forma e kukinan rondó kayente for di fòrnu.

Trahando kukinan di fortuna
Doblando un kuki di fortuna

Pa mi sorpresa, mi a siña ku kukinan di fortuna originalmente no ta parti di kultura chines. Pa distinguí kultura di kuki di fortuna chines, merikano, i europeo, mi a buska kukinan di fortuna riba múltiple kontinente—meskos ku un hende lo usa lokalidatnan múltiple pa lokalisá lugá presis di un kandela di mondi. Restorantnan chines na San Francisco, Los Angeles, i New York ta sirbi kukinan di fortuna, pero no esnan na Beijing, London, òf Sidney. Solamente merikanonan ta selebrá Dia Nashonal di Kuki di Fortuna. Solamente propagandanan chines ta ofresé “Kukinan di Fortuna Outéntiko merikano.”

Kukinan di fortuna ta un ehèmpel dibertido, simpel. Pero e mesun prinsipio di kompará prátikanan den diferente konfigurashon kultural por yuda nos distinguí kultura di evangelio. I awor Señor ta habriendo oportunidatnan nobo pa siña kultura di evangelio segun alegoria di Buki di Mormon i profesianan di parabolá di Tèstamènt Nobo ta wòrdu kumplí.

II.

Tur kaminda hendenan ta moviendo. Nashonnan Uní ta raportá 281 mion imigrante internashonal. Esaki ta 128 mion mas individuo ku na 1990 i mas ku tres biaha e kalkulashonnan di 1970. Tur kaminda, kantidatnan mas grandi ku nunka di konversonan ta hañando E Iglesia di Hesu-Kristu di e Santunan di e Delaster Dianan. Tur Sabat, miembronan i amigunan di 195 pais i teritorio di nasementu ta reuní den 31.916 kongregashon di Iglesia. Nos ta papia 125 idioma.

Reuniendo ku e Santunan na Albania
Reuniendo ku e Santunan na Nort Macedonia,
Reuniendo ku e Santunan na Kosovo
Reuniendo ku e Santunan na Suisa
Reuniendo ku e Santunan na Alemania
Reuniendo ku e Santunan na Alemania

Resientemente, na Albania, Nòrt Macedonia, Kosovo, i Swisa, i Alemania, mi a presensiá miembronan nobo kumpliendo e alegoria di e palu di oleifi di e Buki di Mormon. Den Yakob 5, e Señor di e hòfi di wendrùif i su siervonan ta fortalesé tantu e raisnan komo e takinan di e palu di oleifi dor di reuní i ènter huntu esnan for di diferente lokalidat. Awendia yunan di Dios ta reuní komo unu den Hesu-Kristu; Señor ta ofresé maneranan natural remarkabel pa ekspandé nos bibamentu kompleto di Su evangelio restourá.

Preparando nos pa e reino di shelu, Hesus ta relatá e parábolanan di e gran sena i fiesta di kasamentu. Den e parábolanan aki, huéspetnan invitá ta inventá èksküsnan pa no bini. E shon ta instruí su siervonan pa “sali lihé drenta kaya i hanchinan di e siudat” i “e kamindanan grandi i trankénan” pa “trese aki den” e pober, desabilitá, koho, i siegu. Papiando spiritualmente, esei ta kada un di nos.

Skritura ta deklará:

“Tur nashon lo ta invitá” na “un sena di e kas di Señor.”

Prepará boso e kaminda di Señor, … pa su reino por bai dilanti riba tera, pa su habitantenan por risibié, i ta prepará pa e dianan ku lo bini.”

Awendia esnan invitá na e sena di Señor ta bini for di tur lugá i kultura. Bieu i yòn, riku i pober, lokal i global, nos ta laga nos kongregashonnan di Iglesia mustra manera nos komunidatnan.

Komo Apòstel prinsipal, Pedro a wak shelu habri un vishon di “un laken grandi na e kuater hukinan, … den dje tabatin tur sorto di … bestia.” Pedro a siña: “Di un bèrdat mi ta persibí ku Dios no ta hasi distinshon di persona. … Den kada nashon tur hende ku ta teme [Señor], i ta hasi loke ta korekto, ta wòrdu aseptá kunE.”

E bon Samaritano

Den e parábola di e bon Samaritano, Hesus ta invitá nos pa bini na otro i na djE den Su posada—Su Iglesia. E ta invitá nos pa ta bon próhimonan. E bon samaritano ta primintí pa regresá i rekompensá e kuido di esnan den Su posada. Biba e evangelio di Hesu-Kristu ta inkluí traha lugá pa tur den Su Iglesia restourá.

E spiritu di “lugá den e posada” ta inkluí “niun hende no ta sinta su so.” Ora bo bini iglesia, si bo mira un persona su so, bo por bisa konta i sinta huntu kuné por fabor? Por ta ku esaki no ta bo kustumber. E persona por parse òf papia diferente ku bo. I klaro, manera un kuki di fortuna lo bisa, “Un biahe di amistat di evangelio i amor ta kuminsá ku un promé saludo i niun hende sintando su so.”

“Niun hende no ta sinta su so” tambe kier men niun hende no ta sinta su so emoshonalmente òf spiritualmente. Mi a bai ku un tata ku kurason kibrá pa bishitá su yu hòmber. Añanan promé, e yu hòmber tabata emoshoná pa bira un diákono nobo. E okashon tabata inkluí su famia kumprando p’e su promé par di sapatu nobo.

Pero na iglesia, e diákononan a harié. Su sapatunan tabata nobo, pero for di moda. Bèrgonsá i lastimá, e diákono yòn a bisa ku lo e no bai iglesia nunka mas atrobe. Ainda mi kurason ta kibrá pa e i su famia.

Riba e kamindanan yen di stòf pa Yériko, a hari, bèrgonsá, i heridá, kisas despresiá òf a abusá di kada un di nos. I ku diferente grado di intenshon, kada un di nos tambe a ignorá, keda sin wak òf tende, kisas heridá otronan deliberadamente. Ta presisamente pasobra nos a wòrdu heridá i a heridá otronan ku Hesu-Kristu a trese nos tur na Su posada. Den Su Iglesia i pa medio di Su ordenansanan i kombenionan, nos ta bini un na otro i na Hesu-Kristu. Nos ta stima i ta wòrdu stimá, sirbi i wòrdu sirbí, pordoná i wòrdu pordoná. Por fabor kòrda, “mundu no tin fèrdrit ku shelu no por sana”; karganan di mundu ta bira lihé—nos Salbador su goso ta berdadero.

Den 1 Nefi 19, nos ta lesa: “Sí, asta e Dios mes di Israel [nan] ta trapa bou di nan pianan; … nan ta konsideré komo nada. … Pues nan ta bati’é, i e ta soportá esaki; i nan ta herid’é, i e ta soportá esaki. Si, nan a skupi riba dje, i el a soportá esaki.”

Mi amigu Profesor Terry Warner ta bisa e batimentu, heridamentu, i skupimentu no tabata eventonan okashonal ku a sosodé solamente durante Kristu Su bida mortal. Kon nos ta trata otro—spesialmente esnan ku hamber, set, esnan lagá nan so—ta kon nos ta trata E.

Den Su Iglesia restourá, nos tur ta mihó ora niun hende no ta sinta su so. Laga nos no simplemente akomodá òf tolerá Laga nos berdaderamente duna bon biní, rekonosé, ministrá na i stima. Laga ku kada amigu, ruman muhé, ruman hòmber no ta un stranhero pero un yu na kas.

Muhé su so na iglesia

Awendia hopi ta sinti nan solitario i isolá. Medionan sosial i inteligensia artifisial por laga nos ku anhelo pa aserkamentu humano i toke humano. Nos kier skucha stèmnan di otro. Nos kier pertenensia i bondat outéntiko.

Sintando ku amigunan na iglesia

Tin hopi motibu ku nos por sinti ku nos no ta pas na iglesia—ku, papiando figurativamente, nos ta sinta nos so. Nos por preokupá tokante nos aksento, paña, situashon familiar. Kisas nos ta sinti inadekuá, holó di sigaria, anhelo pa limpiesa moral, a kibra ku un persona i ta sinti heridá i bèrgonsá, ta prekupá tokante un òf otro norma di Iglesia. Nos por ta soltero, divorsiá, biudo. Nos yunan ta hasi bochincha; nos no tin yu. Nos no a sirbi un mishon òf a bini kas trempan. E lista ta sigui.

Mosia 18:21 ta invitá nos pa mara nos kurason huntu den amor. Mi ta invitá nos pa preokupá ménos, husgá ménos, ta ménos demandante di otronan—i, ora ta nesesario, ta ménos duru riba nos mes. Nos no ta krea Sion den un dia. Pero kada “konta,” kada gesto kaluroso, ta trese Sion mas serka. Laga nos konfia Señor mas i skohe ku goso pa obedesé tur Su mandamentunan.

III.

Doktrinalmente, den e kas di fe i kompañerismo di e Santunan, niun hende no ta sinta su so pa motibu di pertenensia na kombenio den Hesu-Kristu.

E Profeta José Smith a siña: “Ta keda na nos pa wak, partisipá den i yuda pa sigui dilanti kue gloria di e Delaster dianan, ‘e dsipensashon di e kumplimentu di tempunan … ,’ ora e Santunan di Dios lo wòrdu reuní den unu for di kada nashon, tribu, i pueblo.”

Dios no ta hasi nada eksepto ku e ta pa e benefisio di e mundu; … pa e por hala tur hòmber [i muhé] serka dje. …

“… E ta invitá nan tur pa bini na dje i partisipá di su bondat; … i tur ta igual dilanti Dios.”

Kombershon den Hesu-Kristu ta rekerí nos pa pone un banda e hòmber natural i kultura mundano. Manera Presidente Dallin H. Oaks ta siña, nos tin ku bandoná kualke tradishon i práktika kultural ku ta kontrario na e mandamentunan di Dios i pa bira Santunan di Delaster Dia. E ta splika, “Tin un kultura evangéliko úniko, un sèt di balornan i espektativanan i práktikanan komun na tur [e] miembronan di E Iglesia di Hesu-Kristu di e Santunan di Delaster Dia.” Kultura evangéliko ta inkluí kastidat, asistí na iglesia semanalmente, apstené for di alkohòl, tabako, te, i kòfi. E ta inkluí honestidat i integridat, entemdimentu ku nos ta move padilanti, no bai ariba ni abou den posishonnan di Iglesia.

Mi ta siña for di miembronan fiel i amigunan den kada pais i kultura. Skrituranan ku ta wordu studiá den múltiple idioma i perspektivanan kultural ta profundisá komprendementu di evangelio. Diferente ekspreshonnan di atributonan kristian ta profundisá mi amor i entendimentu di mi Salbador. Nos tur ta wordu bendishoná ora nos ta definí nos identidat kultural, manera Presidente Russell M. Nelson a siña, komo un yu di Dios, un yu di e kombenio, un disipel di Hesu-Kristu.

E pas di Hesu-Kristu ta intenshoná pa nos tur personalmente. Resientemente un hòmber yòn a puntra sinseramente, “Elder Gong, mi por bai shelu ainda?” El a puntra su mes si e lo por a wòrdu pordoná un dia. Mi a puntra su nòmber, a skucha ku atenshon, a invité pa papia ku su obispu, a duné un brasa grandi. El a bai ku speransa den Hesu-Kristu.

Mi a menshoná e hòmber yòn den un otro situashon. Despues mi a risibí un karta sin firma ku a kuminsá, “Elder Gong, mi kasá i ami a kria nuebe yu … i a sirbi dos mishon.” Pero, “Semper mi a sinti ku lo mi no wòrdu permití den e reino selestial … pasobra mi pikánan komo hóben tabata asina grave!”

E karta a sigui, “Elder Gong, ora bo a konta tokante e hòmber yòn ku a kuminsá haña speransa pa pordon, mi tabata yená ku goso, i a kuminsá ta realisá ku kisas mi [lo por wòrdu pordoná].” E karta ta konklui, “Mi ta asta gusta mi mes awor!”

Pertenesé na kombenio ta profundisá ora nos ta bini na otro i na Señor den Su posada. Señor ta bendishoná nos tur, ora niun hende no ta sinta su so. I ken sa? Kisas e persona ku nos sinta banda di dje por bira nos mihó amigu di kuki fortuna. Ku nos por haña i traha lugá pa E i otro na e sena di e Lamchi, mi ta pidi humildemente den orashon den e nòmber santu di Hesu-Kristu, amèn.

Notanan

  1. Wak “Fortune Cookies Didn’t Come from China,” Royal Examiner, Dec. 26, 2021, royalexaminer.com/fortune-cookies-didnt-come-from-china; “National Fortune Cookie Day,” Days of the Year, daysoftheyear.com/days/fortune-cookie-day.

  2. Un proseso di kombinashon múltiple di métodonan, fuente di datos, òf perspektivanan pa studia fenómeno kultural tambe por yuda distinguí loke por ta konsiderá kultura evangéliko, kultura nashonal lokal, i kultura kosmopolita moderno.

  3. International Organization for Migration, World Migration Report 2024, 21, publications.iom.int/books/world-migration-report-2024. “In 2022, there were 117 million displaced people in the world, and 71.2 million internally displaced people” (World Migration Report 2024, xii).

  4. Wak Yakob 5.

  5. Kada idioma i kultura tin palabranan i términonan ku ta deskribí e kosnan tierno di e kurason. Nos bibamentu di e plenitut di Su evangelio restourá ta ekspandé ora nos siña for di otro. Resientemente, Hermananan Annalie (originalmente di Munich) i Suzy Myers, Elder Erich i Hermana Christiane Kopischke, i Elder Jörg i Hermana Julia Klebingat a kompartí palabranan úniko na aleman ku ta papia na e kurason. E sentimentunan ku e palabranan aki ta deskribí ta bai mas ayá ku formalidat superfisial. Nan ta bai mas leu ku rutina òf deber. E sentimentunan aki ta papia di e kurason, di kalor, relashonnan estrecho, di goso spiritual den nos alma dibino. E palabranan spesial aki na aleman ta inkluí Gemütlichkeit and gemütlich, Heimat, Heimweh, Geborgenheit, Zuflucht, Herzensangelegenheit, Herzensmensch, and Schummerstunde (a rare and poetic term from the north).[un término poko komun i poétiko for di nòrt)]

  6. Lukas 14:21, 23. Meskos, den e parábola di e fiesta di kasamentu, ora e huéspetnan invitá no a bini, e rei a instruí su kriánan pa bai i reuní “tur hende ku nan lo haña” den e “kamindanan prinsipal” (Mateo 22:9

  7. Doktrina i Kombenionan 58:9; wak tambe Doktrina i Kombenionan 58:6–8, 10–12.

  8. Doktrina i Kombenionan 65:3, 5wak tambe Doktrina i Kombenionan 33:17.

  9. Echonan 10:11–12, 34–35; wak tambe Echonan 10:9–10, 13–18, 24–33, 44–48; 11:1–18; 15:6–11.

  10. E imágen di nos biniendo na otro i E den Su posada ta ekspresá den 3 Nefi 18:32. “Niun hende sintando su so” den nos lugánan di adorashon, i nos ministrashon kaluroso kontinuo na otro, enbèrdat por ta e medionan dor di kual nos i nan “lo bini bèk i arepentí, i bini na [djE] ku prpopósito bèrdadero di kurason, i [E] lo kura nan; i [nos] lo ta e medio di trese salbashon pa nan.”

  11. Doktrina i Kombenionan 104:15, 17ta kòrda nos, “Tur kos ta [di Señor]” i “e tera ta yen, i tin sufisiente i mas ku sufisiente.” Respektivamente, e pober i e riku tin ku yuda tur hende pa wòrdu eksaltá i bira humilde. Meskos, Rei Benjamin a puntra, “Nos tur no ta limosnero?” Pa medio di esei e riku i pober kada un ta obligá boluntariamente pa “kompartí di e supstansia ku boso tin na otro” (Mosia 4:19, 21; wak tambe Mosia 4:25–27).

  12. In “Come, Ye Disconsolate” (Hymns, no. 115), Thomas Moore writes: “Come to the mercy seat, fervently kneel.[Bini na e asiento di mizerikòrdia, hinka rudia sinseramente] Trese aki boso kurason heridá; konta di boso angustia aki. Tera no tin pena ku shelu un por kura.

  13. 1 Nefi 19:7, 9. Den e Predikashi riba Seru, Señor ta bisa, “I na esun ku dal bo na un kara, ofresé e otro tambe, i esun ku kita bo mantel no stroba di kita bo yas tambe” (Lukas 6:29).

  14. Wak Mateo 25:35–40.

  15. “Ni un strañero ni un invitado, pero manera un mucha na kas” (“My Shepherd Will Supply My Need,” Hymns—For Home and Church, Gospel Library).

  16. E evangelio di Hesu-Kristu ta superá tempu i kultura. Ta un testimonio remarkabel pa mi ku e Buki di Mormon ta siña e plenitut di e evangelio di Hesu-Kristu den e konteksto di un ambiente kultural antiguo na Amérika.

  17. Manera siñá pa José Smith i su konseheronan den e Promé Presidensia den Teachings of Presidents of the Church: Joseph Smith (2007), 513; wak tambe Efesionan 1:10.

    Awendia miembronan di Iglesia ta biba den un variedat amplio di kondishonnan polítiko, sosial, i ekonómiko. Nos barionan i ramanan ta varia den tamaño i rekursonan di liderazgo. Prinsipionan di “uniformity and adaptation” por yuda fortalesé famia i Su Iglesia restourá den maneranan di evangelio unda ku nos por ta biba] (wak Handbook 2: Administering the Church [2010], 17.0).

  18. 2 Nefi 26:24, 33, énfasis agregá; wak tambe 2 Nefi 29; Alma 29:8. Doktrina i Kombenionan 90:11promesanan “ku kada hòmber lo skucha e plenitut di e evangelio … den su mes lenga, i su mes idioma.” E promesa aki ta kumplí ora nos trese huntu lenganan linguístiko i lenguahe kultural di evangelio den nos kasnan i Iglesia.

  19. Wak Dallin H. Oaks, “Repentance and Change,” Liahona, Nov. 2003, 37–40.

  20. Dallin H. Oaks, “Repentance and Change,” 39.

  21. Wak Dallin H. Oaks, “Repentance and Change,” 38–39.

  22. Wak Artíkulonan di Fe 1:13. Ora diferente ramanan i raisnan uni komo unu den Hesu-Kristu, nos ta haña mas ku ta “virtuoso, nèchi, òf di bon reputashon òf digno di alabansa.” Nos ta mira e di promé delaster i e di delaster promé. Nos ta gosa ora siñadónan ta siña i maestronan ta siña. Tur ta komprondé, ta edifika, i ta regosihá huntu (wak Doktrina i Kombenionan 50:22).

  23. Wak Russell M. Nelson, “Choices for Eternityworldwide devotional for young adults, May 15, 2022), Gospel Library.

  24. Jedediah M. Grant, kende a sirbi den e Promé Presidensia ku Brigham Young, a raportá un vishon di e mundu di spiritu ku a inkluí numeroso tipo di flornan bunita floresé huntu, kisas komo un metáfora pa e union i bunitesa den diversidat. “Mi a mira bon hardinnan riba e mundu aki, pero nunka mi no a mira ningun pa kompará ku esnan ku tabatin aya,” el a bisa. “Mi a mira numeroso tipo di flor, i algun ku for di sinkuenta pa shen diferente kolónan di flor kresiendo riba un taki.” El a eksperensiá “e bunitesa i gloria di e mundu di spiritu kaminda e spiritunan hustu ta reuní huntu (“Remarks, at the Funeral of President Jedediah M. Grant, by President Heber C. Kimball,” Deseret News, Dec. 10, 1856, 317).

    Presidente David O. McKay tambe a registrá un soño òf vishon di e suidat eterno di Dios, kaminda el a mira palunan, frutanan, mata shimaron i flornan ku ta floria perfekto. “A parse ku mi a realisá ku palunan ku fruta delisioso, mata shimaron ku blachinan ku tono bunita, i flornan ku ta floria perfekto tabata abundá tur kaminda” (Teachings of Presidents of the Church: David O. McKay [2003], 1).