Jaheka Ñambohovái umi Ñeporandu Espiritual
Umi ñane ñeporandu añete evanhélio rehe ikatu ome’ẽ Túva Yvagagua ha Jesucristo-pe oportunida ñanepytyvõ hag̃ua jakakuaa.
Aikuaa kóva ikatuha ou peteĩ sorpresa ramo, ha katu che edáma chemandu’a hag̃ua ñanembo’érõ guare mbo’ehaópe oĩha nueve planeta ñande sistema solar-pe. Peteĩva umi planeta, Plutón, ome’ẽ héra Venetia Burney, orekóva 11 ary, Oxford, Inglaterra-gua, ojedescubri rire ary 1930-pe. Ha ary 1992 peve, ojeguerovia Plutón ha’eha pe mba’e opyta mombyryvéva ñande sistema solar-gui. Upe tiempo-pe, jepive ojejuhu kláse ha feria de ciencias-pe umi modelo kuatia maché-gui mitãnguéra ojapóva ñande barrio planetario rehegua, peteĩteĩ ohechaukáva Plutón oñemohendáva pe frontera ojeikuaávape. Heta científico ogueroviava’ekue upe límite mboypýri gotyomie pe sistema solar okárape inandiha.
Ha katu, peteĩ ñeporandu meme opyta comunidad científica ryepýpe, oñe’ẽva peteĩ cometa tipo particular ypykuégui umi astrónomo ohapykuere rekava’ekue sapy’apy’a. Ha upe ñeporandu oĩkuri dékada pukukuére ojejuhu mboyve ambue tenda opyta mombyrýva ñande sistema solar-pe. Pe conocimiento limitado orekóva rehe hikuái, umi científico oiporu umi dékada ohasáva ojapo hag̃ua tuicha avance tecnológico ohejava’ekue ojestudia ha oje’explorave. Pe idescubrimiento paha oconfigura jeykuri ñane zona planetaria ha oheja Plutón toñemohenda jey pe regiõ pyahu espacio pa´ũme ha ñane sistema solar toguereko upéicha ocho planeta.
Peteĩ destacado científico planetario ha investigador principal misión espacial New Horizons pegua oñe’enkargava’ekuépe tembiapo oexplora hag̃ua Plutón ag̃uimi guive he’i ko mba’e ko experiensia rehe: “Roimo’ãkuri rontendeha ñane sistema solar geografía. Ndorontendéikuri. Roimo’ãkuri rontendeha umi planeta poblasiõ ñande sistema solar-pe. Ha rojavýkuri.”
Upe chembohesarekóva ko periodo exploración espacial historia-pe ha’e oĩha umi paralelo ha distinción kláve upe jeheka metafórico-pe oñemyasãive hag̃ua umi horizonte científico apytépe ha pe viahe ñande, Tupã ra’y ramo, ñañekomprometévape jaheka ñambohovái hag̃ua ñane ñeporandu espiritual. Opaichavévo, mba’éichapa ikatu ñambohovái umi ñane comprensión espiritual límite ha ñañembosako’i ambue jekakuaa personal etápape g̃uarã—ha moõpa ikatu jaha ñepytyvõ rekávo.
Sa’isa’i
Ñaporandu ha jaheka signifikádo ha’e peteĩ párte natural ha normal ñande experiensia yvy ape ári apytépe. Sapy’ánte, ndajarekói ramo pya’e ñembohovái henyhẽva ikatu ñandegueraha ñane entendimiento límite-pe, ha umi limitación ikatu ñanembyai térã ñanembohasa’asy. Iporãiterei, Túva Yvagagua plan vy’apavẽ rehegua opavave ñandéve g̃uarã oñediseña ñanepytyvõ hag̃ua japrogresa ñane limitación pa’ũme jepe ha jahupyty umi ndaikatúiva jahupyty ñandejehegui, jepe jaikuaa porã’ỹre opa mba’e. Tupã plan iporiahuvereko umi ñande humanidad limitación ndive; ome’ẽ ñandéve ñande Salvador, Jesucristo, oiko hag̃ua ñande Pastor Imba’eporãva; ha ñanemokyre’ỹ jaipuru hag̃ua ñande albedrío jaiporavo hag̃ua Chupe.
Elder Dieter F. Uchtdorf ombo’ékuri “ñamba’eporandu ndaha’ei tekokangy rechaukaha,” ha katu “ha’e peteĩ omohenondéva jekakuaa.” Oñe’ẽvo directamente ñane ñeha’ã personal rehe ohekáva añetegua, ñande proféta, Presidente Russell M. Nelson, ombo’ékuri jaguerekova’erãha “peteĩ mba’epota pypuku” ha “jajerure peteĩ korasõ añetépe [ha] jaipota añetehápe, jaguerekóvo jerovia [Jesucristo] rehe.” Avei ombo’eve “‘jaipota añetehápe’ he’iseha peteĩva añetehápe oguerekoha intensiõ osegívo upe ñesãmbyhy divína oñeme’ẽva.”
Ñane ñeha’ã personal jakakuaa hag̃ua arandúpe ikatu ñandegueraha ñahesa’ỹijo ñane porandukuéra, hasy térã nahániriva, pe káusa ha tembiapokue lénte rupive, jaheka ha jahechakuaávo umi patrón ha upéi ñaforma umi mombe’upy ome’ẽ hag̃ua forma ñane comprensión-pe ha ñamyenyhẽ umi inandiha oñeñandúva conocimiento-pe. Ha katu, ñakonsiderávo ñande conocimiento espiritual jeheka, ko’ã proceso ojepy’amongetáva ikatu ñanepytyvõ sapy’ánte ha katu ijehegui ikatu noimbái jahekakuévo jahechakuaa hag̃ua umi mba’e ha’éva Túva Yvagagua ha ñande Salvador Jesucristo, Iñevanhélio, Itupao, ha Iplan opavave ñandéve g̃uarã rehegua.
Upe mba’éichapa Tupã upe Túva ha Ita’ýra ome’ẽ ñandéve Iñarandu omotenonde oinvita hag̃ua Espíritu Santo pu’aka ha’e hag̃ua ñane mbo’ehára personal ñasentrávo Jesucristo ñande rekovépe ha ñande jeroviapy jahekávo Imbohovái ha Isignifikádo. Ha’ekuéra ñane’invita jaikuaa hag̃ua añetegua jadedikávo tíempo jastudia hag̃ua umi escritura marangatu ha jaheka hag̃ua pe añetegua ojerreveláva ko ára pahápe upe ñande ára ha ñande épokape g̃uarã, ombo’éva umi proféta ha apóstol ko’ag̃agua. Ha’ekuéra ojerure’asy ñandéve jahasa meme hag̃ua, tiempo ja’adorávo Ñandejára rógape ha ñañesũ ñembo’épe “jareko hag̃ua iyvágagui ñemomarandu.” Jesús promésa umi oĩvape upépe ohendu hag̃ua Isermón Yvyty ári, añetete ñandéve g̃uarã ñande árape ha’e haguéicha Iministerio terrenal aja: “Pejerure, ha oñeme’ẽta peẽme; peheka, ha pejuhúta; pembota, ha ojepe’áta peẽme.” Ñande Salvador oasegura “pende Ru oĩva yvágape ome’ẽha mba’e porã umi ojerurévape chupe.”
Ñandejára método ombo’e hag̃ua ha’e “sa’isa’i, mbo’epy mbo’epy ári.” Ikatukuaíte ojejerure ñandéve “ñaha’arõ Ñandejára rehe” pe espacio oĩva ñane entendimiento línea ko’ág̃agua ha ambue oñeme’ẽva’erã gueteri apytépe. Ko espacio sagrádo ikatu ha’e peteĩ tenda ikatuhápe oiko ñande acondicionamiento espiritual tuichavéva—pe sitio ikatuhápe “jagueropu’aka paciencia reheve” ñande jeheka añete ha ñambopyahu ñane mbarete jasegi hag̃ua ñañongatu umi promésa sagráda jajapova’ekue Tupãme konvénio rupive.
Ñane relasiõ konvénio rehegua Túva Yvagagua ha Jesucristo ndive ohechauka ñande ciudadanía vihénte Tupã réinope. Ha ñane residensia upépe oikotevẽ ñambojoja ñande rekove umi prinsípio divíno rehe ha ñeha’ã jakakuaa espiritualmente.
Ñe’ẽrendu
Peteĩ prinsípio kláve oñembo’éva Mormón Kuatiañe’ẽ pukukue ha’e Tupã ra’ykuéra oiporavo ramo ohechauka iñe’ẽrendu ha oñongatu ikonveniokuéra, orrecibi hikuái gía ha ñeisãmbyhy espiritual oho meméva. Ñandejára he’i ñandéve ñaneñe’ẽrendu ha jehesareko rupive, ikatuha jahupyty mba’ekuaa ha arandu. Tupã léi ha tembiapoukapykuéra noñediseñái ñañepysãnga hag̃ua ñande rekovépe ha katu peteĩ okẽ mbarete revelasiõ personal ha ñehekombo’e espiritual-pe g̃uarã. Presidente Nelson ombo’ékuri pe añetegua tekotevẽpy “revelasiõ oúva Tupãgui akóinte oho porãha Iléi yjapyra’ỹva rehe” ha avei “araka’eve nombohovakéi Idoctrina.” Peneñe’ẽrendu pendejehegui Tupã rembiapoukapykuérare, jepe ndaperekói ramo peteĩ conocimiento henyhẽmbáva Imba’érepa, penemoĩ Iprofetakuéra kompañíape. Moisés 5 ñanembo’e peteĩ ñemoirũ particular oĩva Adán ha peteĩ Tupã ánhel apytépe.
Tupã ome’ẽ rire Adán ha Éva-pe “tembiapoukapykuéra, ha’ekuéra otupaitũva’erãha Ñandejára Itupãme, ha oikuave’ẽva’erãha Ñandejárape, umi ijovecha’aty ypykue,” umi escritura he’i “Adán iñe’ẽrendu Ñandejára rembiapoukapykuérare.” Ñamoñe’ẽve jahávo “heta ára rire, peteĩ Ñandejára ánhel ojehechauka Adán-pe heʼívo: Mbaʼére reikuaveʼẽ temikuaveʼẽ Ñandejárape? Ha Adán ombohovái chupe: Ndaikuaái, Ñandejára omandánte chéve.”
Adán ñe’ẽrendu omotenonde iñarandu ha ombosako’i chupe ohupyty hag̃ua pe mba’ekuaa marangatu opartisipaha peteĩ símbolo marangatu Jesucristo Expiasiõ reheguágui. Ñane ñe’ẽrendu imirĩva, upéicha avei, omoĩta tape ñane discernimiento espiritual-rã umi Tupã rape ha Ipropósito divínogui peteĩteĩ ñandéve g̃uarã. Ñag̃uahẽvo ñamopu’ã ñane ñaneñe’ẽrendu ñanemo’ag̃uive ñande Salvador Jesucristo rehe, pe ñe’ẽrendu Iléi ha hembiapoukapykuérare ha’égui añetehápe ñañemoag̃uiha Hese.
Upéva ári, ñande jeroviapy umi mba’ekuaa ha arandu jaeredamava’ekuére ñañongatu rupi jeroviapýpe umi evanhélio prinsípio ha konvénio sagrádo ha’éta peteĩ ñembosako’i tekotevẽpy ñaimẽmaha jarrecibi hag̃uáicha ñemomarandu Espíritu Santo-gui ha jaiko majordómo umívagui.
Túva yvagagua ha Jesucristo ha’e opa añetegua ypykue ha pojerápe okomparti hikuái Iñarandu. Avei, ñantende ndajaguerekoiha mba’eveichagua conocimiento personal ou’ỹva Tupãgui ikatu ñanepytyvõ jaikuaa hag̃ua mávapepa jahava’ẽra ha moõpa ñamoĩva’erã ñande jeguerovia tenondegua.
Jeguerovia Pypuku
Pe ñemombe’upy Antiguo Testamento-pe Naamán rehegua, upe líder militar oñemonguerava’ekue lepra-gui proféta Eliseo rupive, ha’e peteĩva umi chegustavéva. Pe tembiasakue ohechauka mba’éichapa peteĩ “sirvienta’imi” jerovia mbarete omoambue peteĩ kuimba’e rekove rape ha, opavave ogueroviávape g̃uarã, ohechauka moõpa og̃uahẽ Tupã poriahuvereko umi omoĩvape ijerovia Hese ha Iproféta rehe. Jepe ndorekói héra, ko mitãkuñami oipytyvõ avei ñamotenonde hag̃ua ñane entendimiento. Ha Naamán ogueroviágui itestimonio, omokyre’ỹ chupe oho hag̃ua ojerure okuera hag̃ua Tupã rembiguái jeiporavopyrépe.
Naamán ñembohovái proféta Eliseo ojeruréva rehe ojejohéi hag̃ua ysyry Jordán-pe, omoñepyrũ jeguerovia’ỹ ha pochy. Ha katu peteĩ invitasiõ iñe’ẽrendu hag̃ua pe proféta ñemoñe’ẽme ombohape iñemonguera ha pe entendimiento tuichaite Tupã ha’eha añetegua.
Ikatu jajuhu oĩha ñande jerure espiritual orekóva ñembohovái hekoitépe ojehechakuaaporãitereíva ha ikatúva nañanemoñanduvaitereíri. Térã, Naamán ojapo haguéicha, ikatu jahechakuaa umi tekotevẽ ambue ijetuʼuveha ha ikatu omoheñói ñandepype temiandu hasy ha ijetu’úva. Térã, ojoguáva oñemombe’uva’ekuére umi astrónomo conclusiõ iñepyrũme guare ñande sistema solar rehegua, jahekakuévo ñande añetegua espiritual, ikatúva oñeg̃uahẽ oñeinterpreta sa’ive hendaitégui jajerovia ramo ñande entendimiento limitado-itérente, peteĩ hasy ha ojeipota’ỹva consecuencia ikatu upévagui ñandegueraha mombyry umi konvénio rapégui. Ha hi’arive, ikatu oĩ ñeporandu ikatúva ojepytaso Tupã, máva “oguerekóva opa pokatu” ha “opa arandu, ha opa entendimiento,” máva “oikuaapáva opa mba’e” Iporiahuverekópe, ome’ẽ peve tesape jaguerovia haguére Hérare.
Peteĩ ñemoatõi signifikativo Naamán ñemombe’úgui ha’e ñañemohatã ani ñaneñe’ẽrendu Tupã léi ha rembiapoukapykuérare ikatuha ombopuku térã ombotapykue ñande crecimiento. Jajehovasa jaguerekógui Jesucristo ñande Pohanohára Mbo’eha ramo. Ñaneñe’ẽrendu Tupã léi ha hembiapoukapykuérare ikatu oipe’a tape ñande Salvador ome’ẽ hag̃ua pe entendimiento ha ñemonguera Ha’e oikuaáva ñaikotevẽha, Iplan ñandetrata hag̃ua orreseta háicha ñandéve.
Elder Richard G. Scott ombo’e “ko tekove ha’eha peteĩ experiensia jeguerovia pypuku rehegua—jeguerovia Jesucristo rehe, jeguerovia Imbo’epýre, jeguerovia ñande kapasida rehe, ojegueraháva Espíritu Santo rupi, ñaneñe’ẽrendu hag̃ua umi mbo’epy rehe ko’ág̃a javy’a hag̃ua ha peteĩ jeikove apyra’ỹ signifikatíva ha supréma vy’arã. Jajerovia he’ise ñaneñe’ẽrenduha ñandejehegui jaikuaa’ỹre ipaha iñepyrũmby guive (tojehecha Prov. 3:5–7). Oñemono’õ hag̃ua hi’akue, nde jeguerovia Ñandejárare ipu’akave ha hi’areveva’erã pe reguerekóvagui ne remiandu ha experiensia personal teére rehe.
Elder Scott osegi:“Emomba’apo jerovia ha’e rejerovia Ñandejára oikuaaha mba’épa ojapo nendive ha ikatuha rehupyty ne ñeimeporã opave’ỹvape g̃uarã ndaikatúi ramo jepe entende mba’éichapa ikatu ojapo.”
Testimónio Oñembotykuévo
Che angirũnguéra ahayhuetéva, atestifika ñane ñeporandu añete evanhélio rehe ikatuha ome’ẽ Túva Yvagagua ha Jesucristo-pe oportunida ñanepytyvõ hag̃ua jakakuaa. Che ñeha’ã personal ahekakuévo ñembohovái Ñandejáragui che ñeporandu tee espiritual-pe g̃uarã—yma ha ko’ág̃agua—oheja chéve aiporu pe espacio oĩva umi che comprensión línea ha Tupã mba’éva apytépe amomba’apo hag̃ua ñe’ẽrendu Hese ha jeroviapy umi conocimiento espiritual aguerekóva rehe ko’ág̃a.
Atestifika pemoĩvo pende jeguerovia Túva Yvagaguáre ha Iprofetakuéra Ha’e ombouva’ekuére penepytyvõta pepu’ã hag̃ua espiritualmente ha pejegueraha Tupã horizonte ojeipysoveha gotyo. Nde rehechaháicha okambiáta nde rekambiátagui. Tupã oikuaa yvateve reime ramo mombyryve rehechataha. Ñande Salvador pene’invita pejapo hag̃ua upe jejupi. Jesucristo rérape, amén.