Ndahetái Ary Rire
Ndajajeroviái ha nañaneñe’ẽrendúiramo, ikatu jajapo upe jehovasa jeikoporã rehegua Tupã ome’ẽvagui peteĩ ñe’ẽngái orgúllo ñandepe’a ha ñanemosarambíva.
Che hermano ha hermana-kuéra pohayhuetéva, aguapývo púlpito-pe ko árape, ahecháma ko Centro de Conferencias renyhẽ mbohapy jey, primera vez COVID rire. Peẽ ha’e Jesucristo remimbo’e ijeroviarekóva peñemoaranduséva Poguerohory pende jeroviarekóre. Ha pohayhu.
Ezra Taft Benson oservíkuri Jesucristo Tupao Santokuéra Ára Pahapegua Presidente-ramo noviembre 1985 guive mayo 1994 peve. Che arekova’ekue 33 ary oiko ramo Presidente Benson-gui Tupao pegua Presidente, ha 42 ary ha’e omano vove. Ha hekombo’ekuéra ha itestimónio chemokyreʼỹva’ekue forma pypuku ha ipu’akávape.
Peteĩ mba’e tuichavéva Presidente Benson ministerio-gui ha’e iñenfóke Mormón Kuatiañeʼẽ propósito ha momba’eguasu rehe. Ha’e py’ỹi ohaiguy “Mormón Kuatiañeʼẽ ha’e[ha]; ñane religión ita mbytegua—ñane testimónio ita mbytegua, ñane doctrina ita mbytegua, ha ñane testimónio Ñandejára ha Salvador rehegua ita mbytegua.“ Avei, ha’e py’ỹi ohaiguy umi tekombo’e ha ñemomarandu ñembotuicha angaipa rehegua ojetopáva ko Jesucristo testamento ára pahapeguápe.
Peteĩ tekombo’e Presidente Benson-gui tuicha opoko cherehe ha omboguata gueteri che ñemoarandu Mormón Kuatiañeʼẽ rehegua. Ha’e he’i:
“Mormón Kuatiañeʼẽ … ojehai ñande ára-pe g̃uarã. Nefita-kuéra ndoguerekói araka’eve pe kuatiañeʼẽ; ni umi Lamanita yma guare. Ojehai ñandéve g̃uarã. Mormón ohai Nefita civilización opa potávo. Tupã inspiración rupi, ohechapáva ñepyrũ guive, [Mormón] omombyky kuatiajehaipyre cientos ary rehegua, oiporavóvo umi mombe’upy, ñeñe’ẽ, ha mba’e oikova’ekue iporãvétava ñandéve g̃uarã.”
Presidente Benson he’ive: “Opavave ohai tuichavéva Mormón Kuatiañeʼẽme otestifika ohai hague ñemoñare tenonderãme g̃uarã. … Ohecháramo hikuái ñande ára, ha oiporavóramo umi mba’e iporãvéva ñandéve g̃uarã, ndaha’éi upéicha mba’éichapa ñamoñe’ẽva’erã Mormón Kuatiañeʼẽ? Ñaporanduva’erã ñandejupe py’ỹi, ’¿Mba’ére Ñandejára oinspira Mormón-pe … omoĩ hag̃ua [ko mombe’upy] ijehaipyrépe? ¿Mba’e mbo’epy ikatu ahupyty [ko marandúgui] cheipytyvõkuaáva aiko hag̃ua ko ára ha aravópe?’“
Presidente Benson ñe’ẽ ñaneipytyvõ ñaikũmby hag̃ua Mormón Kuatiañeʼẽ ndaha’eiha peteĩ kuatiajehaipyre tembiasa rehegua oma’ẽva yma gotyo. Upéva rangue, ko escritura ñembyaty oma’ẽ tenonderã gotyo ha oguereko principio, marandu, ha mbo’epykuéra imba’eguasuetereíva ojehaiva’ekue ñande ára circunstancia ha jehasa’asýpe g̃uarã. Upéicha, Mormón Kuatiañeʼẽ ha’e peteĩ kuatiañeʼẽ ñane renonderã ha ára jaiko ha jaikotáva gueteri rehegua.
Añembo’e Espíritu Santo pytyvõ rehe jajepy’amongeta jave ko’ág̃a mbo’epy imba’eguasúva ñandéve g̃uarã Helamán kuatiañeʼẽgui Mormón Kuatiañeʼẽme.
Nefita ha Lamanita-kuéra
Helamán ha ita’yrakuéra jehaipyre omombe’u peteĩ tavayguakuéra oha’arõva Jesucristo reñói. Pe siglo mbyte oñemombe’úva escritura jehaipyrépe ohaiguy Lamanita-kuéra ñemoambue ha tekojoja, ha Nefita-kuéra tekoky’a, apostasía, ha tembiapovai.
Heta ñembojoja ha joavy Nefita ha Lamanita-kuéra apytépe ko jehaipy ymaguarépe oĩva ñanembo’ekuaa porã ko árape.
“Lamanita-kuéra, hetavéva ijapytepekuéragui, oiko peteĩ tavayguakuéra hekojojáva, upéicha rupi hekojojave hikuái nefita-kuéragui, noñemovãigui hikuái ha opytágui ijeroviápe.
“[Ha] péina ápe, oĩkuri heta nefita-kuéra ipyʼahatãva ha ipireʼatãva ha iñañaitereíva, upéicha rupi orrechasa hikuái Tupã ñeʼẽ ha opa tekomboʼe ha profesía oúva ijapytepekuéra.”
“Ha péicha jahecha nefita-kuéra oñepyrũha hoʼa jegueroviaʼỹme, ha oñembotuicha tekoñaña ha tembiapokyʼápe, ha upe aja lamanita-kuéra oñepyrũ oñembotuichaiterei Itupã jeikuaápe; heẽ, oñepyrũ iñeʼẽrendu hikuái hembipota ha hembiapoukapykuérare, ha oguata henonderã añete ha tekojojápe.
“Ha péicha jahecha Ñandejára Espíritu oñepyrũha ojei nefita-kuéragui, hekoñaña ha ikorasõ atã haguére.
“Ha péicha jahecha Ñandejára oñepyrũha oñohẽ Ijespíritu lamanita-kuéra ári, oñemoĩporã ha oñemeʼẽségui hikuái oguerovia hag̃ua iñeʼẽ.”
Ikatu upe mba’e oporomondýi ha oporomongyhyjevéva ko Nefita-kuéra je’a apostasía-pe ha’e “opa koʼã tembiapovai [ouhague] hiʼarikuéra ndahetái ary rire”.
Nefita-kuéra Ojei Tupãgui
¿Mba’éicha peteĩ tavayguakuéragui ha’eva’ekue hekojojáva ikatu oiko ipyʼahatãva ha iñañaitereíva sapy’aitépe? ¿Mba’éichapa ikatu tavayguakuéra pya’ete hesarái upe Tupã ohovasaitereiva’ekue chupekuéragui?
Peteĩ forma ipu’aka ha ipypukúvape, Nefita-kuéra techapyrã vai ñanembo’ekuaa ko’ãga.
“Orgúllo … [oñepyrũ oike] … tavayguakuéra korasõme heʼíva ijehe hikuái Tupã tupaopeguaha … ipirapire hetaitereígui ha oñakarãpuʼãgui hikuái upe tetãme”.
“[Omoĩkuri ikorasõ] pirapire ha mbaʼerei yvorapeguáre” “pe orgúllo rupi [ohejavaʼekue] … oike [ikorasõme], [omopuʼãvevaʼekue chupekuéra] pe iporãvagui [ipirapire] hetaiterei rupi!”
Umi ñe’ẽpu ymagua oñe’ẽva yvytimbógui ojerure ñandéve ko’ág̃a ñañemoarandu hag̃ua ko tekombo’’e opa’ỹvape: jeikoporã, mba’ekuéra jeguereko, ha py’aguapy ojapo peteĩ jehe’a imbaretéva ikatúva ogueraha hekojojavévape ho’u hag̃ua popĩa orgúllo rehegua.
Jaheja ramo orgúllo oike ñane korasõme ikatu ojapo ñañembohory imarangatúvare; ndajagueroviavéi pe espíritu profesía ha rrevelasiõ rehegua; ñande pýpe ñapyrũmba Tupã rembiapoukapykuérare; ñanega Tupã ñeʼẽ; ñamosẽ, ñañembohory,ha ñañe’ẽvai profetakuérare; ha ñande resarái Ñandejára ñane Tupãgui; ha “[ndajaipotái] Ñandejára [ñane Tupã], [ñande apohára], oisãmbyhy ha orreina [ñande ári].”
Upévare, ndajajeroviái ha nañaneñe’ẽrendúiramo, ikatu jajapo upe jehovasa jeikoporã rehegua Tupã ome’ẽvagui peteĩ orgúllo ñe’ẽngái ñandepe’a ha ñanemosarambíva añetegua opa’ỹva ha mba’e tuichavéva ñane ánga peguágui. Tapiaite ñañangarekova’erã temiandúgui oúva orgúllo rupi ñanemomba’eguasuetereíva ñandejupe, ñeimo’ã vai ñanembarete reheguágui, ha jeheka ñandéve g̃uarã añóntegui jaservi rangue ambuépe.
Ñama’ẽ memévo ñande jupe añóntere, jaguereko avei jehechakuaa’ỹ espiritual ha ndajahechái heta, hetave, térã opa mba’e oikóva ñande ryepy ha ñande jerépe. Ndaikatúi jahecha ha ñama’ẽ meme Jesucristo-pe “jehupytyrãicha“ ñamañárõ ñande jupe añóntere.
Péichagua jehechakuaa’ỹ espiritual ikatu avei ojapo ñasẽ tekojoja rapégui, jaʼa tape oñembotovévape, ha ñakañy. Jehechakuaa’ỹ reheve “[jahávo ñande rapekuéra] rehe” ha jahekávo tape oporohundíva, ñañemoĩ jajeko hag̃ua ñane ñeikũmbýre, ñañembotuicha ñane mbaretére, ha ñadepende ñane arandúre.
Samuel pe Lamanita omombyky porã nefita-kuéra Tupãgui jejei: “Pende rekove ára [peñehaʼãkuri] pehupyty umi ndaikatúiva peguereko; ha pehekákuri vyʼapavẽ pejapóvo tembiapovai, oñemoĩva pe hustísia naturaleza rehe oĩva ñande tuicha ha Opaveʼỹva Mburuvichápe“.
Profeta Mormón ohechakuaa, “Hetave tavayguakuéra [opytákuri] ijorgúllo ha hembiapoñañáme, ha mbovyve [oguatákuri] jesarekovépe Tupã renondépe.“
Lamanita-kuéra Ojere Tupã gotyo
Helamán kuatiañeʼẽme, Lamanita-kuéra tekojoja kakuaa ohechauka peteĩ joavy tuicha Nefitakuéra je’a espiritual pya’égui.
Lamanita-kuéra ojere Tupã gotyo ha ojegueraha chupekuéra añetegua jeikuaápe escritura ha profetakuéra tekomboʼe jeguerovia rupi, jerovia Ñandejára Jesucristo-pe jeipuru, arrepentimiento iñangaipakuéragui, ha peteĩ korasõ ñemoambue.
“Upévare, mayma og̃uahẽva upévape, peikuaa pendejehegui noñemovãi ni nosẽiha ijeroviágui, ha umi mbaʼe oñemosãso haguépe chupekuéra”.
“Pemaʼẽ hetave [umi lamanita apytépe] oĩha hembiapo raperãme, ha oiko jesarekópe Tupã renondépe, ha oñehaʼã iñeʼẽrendu hikuái hembiapoukapykuéra ha hembipota ha ihuisiokuérare. …”
“… Jesareko ijojaʼỹva reheve oñehaʼã hína hikuái ogueru hag̃ua ijoykeʼykuéra rembyrépe añetegua jeikuaápe.”
Upéva rupi, “[Lamanita-kuéra] hekojojave … nefita-kuéragui, noñemovãigui hikuái ha opytágui ijeroviápe.”
Peteĩ Ñemomarandu ha Ñe’ẽme’ẽ
Moroni he’i: “Péina ápe, Ñandejára ohechaukákuri chéve mbaʼe tuicháva ha hechapyrãva umi koʼẽrõite oikótava rehegua, upe ára ou vove koʼã mbaʼe pende apytépe.
“Péina ápe, che añe’ẽ peẽme peimẽramoguáicha, ha katu, napeiméi. Ha katu péina ápe, Jesucristo penderechaukákuri chéve, ha aikuaa pene rembiapo”.
Penemandu’amíke Mormón Kuatiañe’ẽ oma’ẽha tenonderã gotyo ha oguereko principio, marandu, ha mbo’epykuéra imba’eguasuetereíva ojehaiva’ekue ñande ára circunstancia ha jehasa’asýpe g̃uarã.
Apostasía ikatu oiko mokõi nivel-pe—institucional and peteĩteĩme. Nivel institucional-pe, Jesucristo Tupao Santokuéra Ára Pahapegua ndokañymo’ãi apostasía rupi térã ndojepe’amo’ãi ko yvýgui.
Profeta José Smith he’i: “Añetegua Poyvi oñemopu’ãma; ndaipóri po imarãva ikatútava ojoko ko tembiapo progreso; … pe Tupã añete ohóta tenonde py’aguasúpe, mba’eporã ha ijeheguínte oike peve opa kontinéntepe, ohasa opa yvy pehẽ rupi, otypei opa tetã, ha hyapu opa apysápe, oñekumplipa peve umi Tupã propósito, ha pe Jehová tuicháva he’i tembiapo ojejapopamaha.”
Nivel peteĩteĩme, peteĩteĩ ñande “[ñañeñangarekova’erã] orgúllogui, ani oiko [ñandehegui] nefita-kuéra ymaguaréicha“.
Ha’ese peẽ térã che jaroviáramo ñanembarete ha ñandejeroviareko porãmaha jajehekýi hag̃ua orgúllo arrogancia-gui, upéicharõ ikatu ñande rasy ko mba’asy espiritual oporojukávagui. Ñe’ẽ tesakãme, peẽ térã che ndajaroviái ramo ikatuha ñande rasy orgúllo reheve ha rupive, ñanekangy ha ñaime peligro espiritual-pe. Ndahetái ára, semana, mes, térã ary rire, ikatu jahejarei ñande jehejapyre espiritual mba’e sa’ivéva kumanda pupúgui rehe.
Upevére, peẽ térã che jaroviáramo ikatuha ñande rasy orgúllo reheve ha rupive, upéicharõ jajapo py’ỹita umi mba’e michĩ ha ndahasýiva ñanemo’ãta ha ñaneipytyvõtava oiko hag̃ua ñandehegui “mitã michĩvaicha, iñeʼẽrendúva, ndaipochýiva, oñemomirĩva, ohaʼarõkuaáva, henyhẽva mborayhúgui, oñemoĩséva Ñandejára poguýpe opa mbaʼépe haʼe ohusgáva iporã omoĩ [ñande] ári”. “Ojehovasapyre umi oñemomirĩva ojeguerahaʼỹre oñemomirĩ hag̃ua“.
Jasegi ramo Presidente Benson ñemoñe’ẽ ha ñaporandu ramo ñandejupe mba’ére Ñandejára oinspira Mormón-pe omoĩ hag̃ua ijehai ñemombykýpe Helamán kuatiañe’ẽgui umi mombe’upy, ñemongu’e, ha ñemomarandu ha’e ojapova’ekue, che añe’ẽme’ẽ jahechakuaataha mba’éichapa ko’ã mbo’epy ojeipurukuaa ñande rekove ha ñande róga condición específica-pe ko árape. Ñañemoarandu ha jajepy’amongetávo ko jehaipyre inspirado-re, jajehovasáta tesáre jahecha hag̃ua, apysáre ñahendu hag̃ua, akãre jahesa’ỹijo hag̃ua, ha py’áre ñaikũmby hag̃ua mbo’epy jaikuaava’erã ikatu hag̃ua “[ñañeñangareko] orgúllogui, ani hag̃ua [jaike] pyʼaraʼãme.
Atestifika vy’ápe Tupã pe Túva Ijapyra’ỹva ha’eha ñande Ru. Jesucristo ha’e Ita’ýra Unigénito ha Ojehayhuetéva. Ha’e ha’e ñane Salvador. Ha che atestifika jaguatávo Ñandejára espíritu ñemomirĩme, jajehekýi ha ñandepu’akáta orgúllore ha jarekóta py’aguapy Hendive. Péicha che atestifika Ñandejára Jesucristo réra marangatúpe, amén.