Fiefia ʻi he Tuʻunga Fakaākonga ʻi he Fuakavá
ʻI heʻetau haʻi kitautolu ke tau ngāue ko e kau ākonga ʻo e fuakavá, ʻoku fakatupulaki hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea mo e ʻAló, ʻoku fakaleleiʻi ʻetau fiefiá, pea ʻoku fakalahi ʻetau fakakaukau taʻengatá.
ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi he 2023, naʻe lolotonga ngāue ʻa Uina ʻAlatanisuki ʻi he fakatokelau ʻo e kolo Mongokōlia ko Tākaní ʻi he hū atu ʻa e palesiteni fakamisiona ʻo Mongokōliá ki he ngāueʻangá. ʻI heʻene fakaleá:
“Naʻá ku sio ki ai peá u fakakaukau naʻe malama mei hono fofongá ha maama. Naʻá ne angalelei ʻaupito mo fakafiefia ki he niʻihi naʻa nau feohí, pea naʻá ku ongoʻi ha loto-māfana. Kimuʻa peá ne mavahé, naʻá ku ʻeke ange ha ngaahi fehuʻi. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻá ne toe haʻu ki heʻeku ngāueʻangá ʻo kole pe te u lava nai ʻo ʻalu ange ki heʻenau lotú. Naʻá ku fakakaukau mahalo pē naʻa ʻaonga. Naʻá ku hohaʻa ki he kahaʻu ʻeku fānaú, he naʻe hangē ne ngali lahi e loto-mafasiá mo e fakapoʻulí ʻi he sōsaietí. Naʻá ku loto ke hangē ʻeku fānaú ko e tangata ko ʻení ʻo nau fotu mai ʻaki ʻa e māmá mo vahevahe ʻa e fiefiá ki he niʻihi ʻoku feohi mo iá.
“ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe akoʻi mai ʻe he ongo faifekaú ʻa e fono ʻo e vahehongofulú. Naʻe lea loto-vēkeveke mai ʻeku fānaú, ʻKuo pau ke tau totongi ʻetau vahehongofulú, Mami.’ Naʻe lava ke u sio ki he tui ʻeku fānaú ʻi he momeniti ko iá. Kimuʻa peá u kau ki he Siasí, naʻá ku mamataʻi ʻa e konifelenisi lahí ʻo fanongo ki he lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní. Naʻá ne fanongonongo ha ngaahi temipale foʻou ʻi he funga ʻo e māmaní peá ne pehē ʻe langa ha temipale foʻou ʻi ʻIulanipata, Mongokōlia. Naʻá ku fiefia mo tangi, neongo naʻe ʻikai ke u ʻilo hono ʻuhingá. Naʻe lava ke u tala naʻe tupulaki ʻeku tuí mo e fakamoʻoní, ʻi he fiefia ko ʻení.”
ʻOku kau ʻa Uina, hangē ko e laui miliona kehe, ʻi he tānaki maʻongoʻonga ʻo ʻIsilelí ʻi he teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. Kuó ne kamata ʻene fononga ʻi he hala ʻo e fuakavá pea kuó ne hoko ko ha ākonga ʻo Kalaisi. ʻOku ʻuhinga nai ki he hā ke hoko ko ha ākonga ʻo Kalaisí? ʻOku ou houngaʻia ʻi he lea faka-Siapani ki he ākongá—deshi—ʻoku ʻuhinga ʻa e de ki he tuongaʻane pe tokoua siʻisiʻi, pea shi ki he kiʻi leka.
Naʻe folofola ʻa Sīsū Kalaisi, “Naʻá ku ʻi he kamataʻangá mo e Tamaí, pea ko au ʻa e ʻUluaki Fānaú.” Koeʻuhí ko Hono tuʻungá pea mo e meʻa kuó Ne faí, ʻoku tau moihū ai kiate Ia, ʻoku tau ʻapasia kiate Ia, ʻoku tau foaki ʻa e lāngilangí kiate Ia, pea ʻoku tau muimui kiate Ia. Kuo huhuʻi kitautolu ʻe Kalaisi, pea ʻoku tau houngaʻia taʻengata ki Heʻene feilaulau fakalelei mo taʻe-fakangatangatá.
ʻOku ʻi ai ʻetau Tamai Hēvani ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu ko ʻEne fānau. Ko ʻEne ʻofa kiate kitautolú ʻoku haohaoa. ʻOku fakatātaaʻi ʻe Sīsū Kalaisi mo ʻEne misioná ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú. Hangē ko ia naʻe tohi ʻe Sioné, “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”
ʻI heʻetau feinga ke mahino ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻí, te tau ala fakafalala ʻi he taimi ʻe niʻihi ki he ngaahi aʻusia fakamatelie ʻoku tau angamaheni ki aí, pe ko e ngaahi meʻa ʻoku tau ʻiloʻí. Hangē ko ʻení, te tau lava ʻo ako ha meʻa fekauʻaki mo e ʻOtua ko e Tamaí ʻi hotau fatongia fakaemātuʻá mo e ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmili fakamatelié. Ka neongo ia, ʻoku totonu ke tau tokanga ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo fuʻu tōtuʻa ʻa e ngaahi fakafehoanaki ko ʻení ʻi heʻetau feinga ke maʻu ha mahino ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku mahulu hake ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻOtua ko e Tamaí ʻi ha faʻahinga ʻulungaanga pē ʻoku ʻikai haohaoa ʻo ha tangata kuo hinga. Ko e ʻOtua ko e Tamaí ko e Tamai haohaoá Ia. ʻOku haohaoa ʻEne ʻofá, angaʻofá, kātakí mo e mahinó pea ʻoku haohaoa Hono nāunaú. Te tau lava ʻo falala haohaoa kiate Ia. ‘Oku fakahoʻata ʻe he ʻofa ʻa Kalaisí ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua ko e Tamaí pea ko ha fakafofonga ia ʻo e ʻofa ko iá.
ʻOku fakatou hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e sīpingá pea mo e foungá. ʻIa Kalaisí, te tau lava ai ʻo maʻu ha mahino lelei ange ki he ngaahi ʻulungaanga haohaoa ʻo e Tamaí mo ʻEne palaní. ʻOku fakafou ʻia Kalaisi, ʻa hono foaki kiate kitautolu ʻa e mālohi ke tau malava ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi fakahehema ʻa e tangata mo e fefine fakakakanó koeʻuhí ke tau hoko ai ʻo tatau ange mo e Tamaí.
ʻOku haohaoa ʻa e ʻaloʻofa mo e fakamaau totonu ʻa Sīsū Kalaisí, ʻo hangē tofu pē ko ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ʻikai fefusiaki ʻa e ongo ʻulungaanga fakalangi ko ʻeni ʻo e fakamaau totonú mo e ʻaloʻofá. ʻOkú na fetokoniʻaki. ʻOku fakatātaaʻi ʻe he fakamaau totonú mo e ʻaloʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. Te tau lava ʻo falala ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi koeʻuhí he ʻokú Na fakatou fakamaau totonu kiate kitautolu kotoa.
ʻOku uouangataha ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻi he taumuʻa mo e ʻofa. Tuʻunga ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi ʻiate kitautolú, ʻoku foaki ai kiate kitautolu ʻa e faingamālie mo e monūʻia ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga moʻoní ke fai ha ngaahi fuakava mo Kinaua. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku fakalahi hotau vā fetuʻutaki mo Kalaisí: “Pea ko ʻeni, ko e meʻa ʻi he fuakava kuo mou faí ʻe ui ai ʻa kimoutolu ko e fānau ʻa Kalaisi, ko hono ngaahi foha, pea mo hono ngaahi ʻofefine; he vakai, ʻi he ʻahó ni kuó ne fanauʻi fakalaumālie ʻa kimoutolu; he ʻoku mou pehē kuo liliu ʻa homou lotó ʻi he tui ki hono huafá; ko ia, kuo fanauʻi ʻa kimoutolu ʻiate ia ʻo mou hoko ko hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine.”
ʻI heʻetau hoko ko e kau ākongá, ko e taimi ʻoku tau fakahoko mo tauhi ai e ngaahi fuakava toputapú ʻoku tāpuekina kitautolu ʻaki ha mālohi fakalaumālie. ʻOku tau fehokotaki mo Kalaisi mo e ʻOtua ko e Tamaí ʻi ha vā fetuʻutaki makehe pea te tau lava ʻo aʻusia ʻEna ʻofá mo e fiefiá ʻi ha tuʻunga ʻoku fakatatali pē maʻanautolu kuo nau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá. Ko ʻetau malava ko ia ke ongoʻi ha tuʻunga kakato ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá, pe ke nofo maʻu ʻi Heʻene ʻofá, ʻoku makatuʻunga ia ʻi heʻetau ngaahi holi māʻoniʻoní mo e angafaí.
ʻI he Sione vahe 15, veesi 9, ʻoku tau lau ai ʻo pehē, “Hangē ko e ʻofa ʻa e Tamaí kiate aú, kuo pehē ʻeku ʻofa kiate kimoutolú.” Pea ʻi he hili iá ʻoku ʻomi ai ha fakaafe: “Mou nofo maʻu ʻi heʻeku ʻofá.”
ʻI he veesi hono hokó, ʻoku ʻomi ai kiate kitautolu ʻa e founga ke tau hokohoko atu ai ʻi Heʻene ʻofá: “Kapau ʻoku mou fai ʻeku ngaahi fekaú, te mou nofo ʻi heʻeku ʻofá; ʻo hangē ko ʻeku fai ʻa e ngaahi fekau ʻa ʻeku Tamaí, peá u nofo ʻi heʻene ʻofá.”
ʻOku tau sio leva ki he taumuʻa ʻo hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú ʻi he veesi 11: “Kuó u lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu, koeʻuhi ke u maʻu maʻu ai pē ʻa e fiefiá ʻiate kimoutolu, pea ke kakato ai hoʻomou fiefiá.”
ʻOku fakafou ʻi he tuʻunga fakaākonga moʻoni ʻi he fuakavá ʻa e kamata ke tau lava ʻo mahino lelei ange ʻa e natula ʻo e ʻOtuá pea mo e fiefia ʻokú Ne finangalo ke aʻusia ʻe Heʻene fānaú kotoa. ʻE lava foki ke kamata mahino kiate kitautolu ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ngali taʻemahino ʻi he kamataʻangá. Hangē ko ʻení, ʻe lava fēfē ke maʻu ʻe he ʻOtuá ha kakato ʻo e fiefiá ʻi he taimi ʻoku mamahi lahi ai ha niʻihi ʻo ʻEne fānaú? ʻOku maʻu ʻa e talí ʻi he tokaimaʻananga haohaoa ʻa e ʻOtuá mo ʻEne palani haohaoá. ‘Okú Ne ʻafio mai kiate kitautolu mei he kamataʻangá ki hotau kahaʻu nāunauʻia te tau ala maʻú. Kuó Ne ʻomi ha hala, ʻo fakafou ʻi Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, maʻatautolu kotoa ko ʻEne fānaú, ke tau ikunaʻi ai ʻa e mamahí, faingataʻaʻiá, ngaahi angahalá, loto-halaiá mo e tuenoa ʻo e moʻui fakamatelié. Kuo foaki ʻe he ʻOtuá maʻatautolu ʻa e halá pea mo e fili [ke tau fakahokó].
Mahalo ʻe ala tokoni ʻa e ngaahi sīpinga ʻo ha niʻihi kuo nau aʻusia ʻa e fiefiá ʻo fakafou ʻi he tuʻunga fakaākongá ke mahino lelei ange kiate kitautolu ʻa e fakakaukau ko ʻení. Mahalo kuó ke fanongo ʻi he kupuʻi lea ʻoku tau fiefia tatau pē mo ʻetau fānau ʻoku loto-mamahí. Kuó u vakai ʻoku ʻikai ko e meʻa pē ʻeni ʻe lava ke hokó. ʻOku maʻu heʻeku faʻē taʻu 94 ha hako ʻe 200 tupu ʻoku kei moʻui. ʻE ʻi ai pē taimi kuo pau ke loto-mamahi ai ha taha ʻo e toko 200. Kapau naʻe moʻoni e fakamatala ko ʻení, he ʻikai ke toe ngata ʻa e tuʻunga loto-mamahi ʻe ʻi ai ʻeku faʻeé, ka ʻoku ʻikai ke ne pehē. Ko kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi iá, ʻoku nau ʻiloʻi ʻene loto-fiefiá.
ʻOku ou fie vahevahe ʻi he taimí ni ha aʻusia ʻe taha. ʻI Sānuali 2019, naʻe fakaafeʻi au mo hoku uaifi ko Tepí ki he ʻōfisi ʻo Palesiteni Nalesoní. Naʻá ne fokotuʻu ha sea ʻo ofi mai kiate kimaua, pea naʻa mau tangutu vāofi ʻaupito. Hili ʻene fakahā mai homa uiuiʻi ko ʻeni ʻi he taimi ní, naʻe tafoki ʻa Palesiteni Nalesoni kia Tepi ʻo tuku ʻene tokangá kiate ia. Naʻá ne angalelei, ʻofa, ongoʻingofua pea fonu ʻi he fiefia ʻo hangē ko e tamai pe kui tangata lelei tahá. Naʻá ne puke e nima ʻo Tepí peá ne milimilihi ia, ʻo fakapapauʻi kiate ia ʻe sai pē pea ʻe tāpuekina homa fāmilí. Naʻe hangē kiate kimaua ʻi he momeniti ko iá ko kimaua ʻa e kakai mahuʻinga taha kiate iá pea naʻe tuku kotoa hono taimí maʻamaua. Naʻá ma mavahe mei hono ʻōfisí ʻi he efiafi Falaite ko iá ʻokú ma ongoʻi ha loto-fakapapau, ʻofaʻi mo fiefia.
‘I he Mōnité pē naʻá ma sio ai ʻi he ongoongó. Lolotonga e ʻaho tatau pē naʻá ma talanoa ai mo Palesiteni Nalesoní, naʻe mālōlō ha taha ʻo hono ngaahi ʻofefiné ʻi he kanisaá. Naʻá ma moʻutāfuʻua ai. Naʻe ongo moʻoni ki homa lotó ʻi heʻema tengihia maʻana mo hono fāmilí. Naʻe toe fonu foki homa lotó ʻi he houngaʻia koeʻuhí ko ʻene tokanga faka-Kalaisi kiate kimauá lolotonga iá ʻokú ne tengihia hono ʻofefine naʻe lolotonga faingataʻaʻiá.
ʻI heʻema fakalaulauloto ki he aʻusia ko ʻení, naʻá ma fehuʻi pē kiate kimaua, “Naʻá ne lava fēfē ʻo angalelei, ʻofa, pea mo fiefia ʻi ha taimi faingataʻa pehē?” Ko e talí koeʻuhí he ʻokú ne ʻiloʻi. ʻOkú ne ʻiloʻi kuo ikuna ʻa Kalaisi. ʻOkú ne ʻiloʻi te ne toe fakataha pē mo hono ʻofefiné pea te ne feohi mo ia ʻi ʻitāniti. ʻOku hoko mai ʻa e fiefiá mo e fakakaukau ʻoku taʻengatá ʻi he haʻisia ki he Fakamoʻuí ʻaki hono fakahoko mo tauhi ʻo e ngaahi fuakavá pea mo fakafou ʻi he tuʻunga fakaākonga faka-Kalaisí.
Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni: “Hangē pē ko e melino ʻoku foaki mai ʻe he Fakamoʻuí ʻoku ʻlahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloáʼ [Filipai 4:7], ʻokú Ne toe ʻomi foki mo ha fiefia ʻoku fakautuutu, mālohi, mo lahi ʻoku ʻikai aʻusia ʻe he ʻuhinga fakaetangatá pe mahino fakamatelié. Hangē ko ʻení, hangē ʻe faingataʻa ke ke ongoʻi fiefia ʻi he puke haʻo fānau ʻi ha mahaki he ʻikai lava ke faitoʻo pe mole hoʻo ngāué pe taimi ʻoku lavakiʻi ai koe ho malí. Ka ko e fiefia tofu pē ia ʻoku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí.”
ʻI heʻetau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakavá, ʻe fakanatula pē ʻa e tafoki ʻetau tokangá meiate kitautolu ʻo maʻu ha holi ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻa e fiefia mo e ʻofa ʻoku tau ongoʻi ʻi hotau vā fakaefuakavá. Te tau lava ʻo kau ʻi he ngāue maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní—ʻa hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Te tau lava ʻo tokoni ke ʻomi e fānau ʻa e ʻOtuá kia Kalaisi. Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko Sēkopé, “Pea ʻoku monūʻia ʻa kimoutolu; he ko e meʻa ʻi hoʻomou faivelenga ʻi he ngāue fakataha mo au ʻi heʻeku ngoue vainé, ʻo mou tauhi ʻa ʻeku ngaahi fekaú, ʻo toe ʻomi kiate au ʻa e fua totonú, … te mou maʻu ʻa e fiefia fakataha mo au koeʻuhi ko e fua ʻo ʻeku ngoue vainé.”
ʻI heʻetau haʻi kitautolu ke tau hoko ko e kau ākonga ʻo e fuakavá, ʻe tatau ai pē pe ko e hā hotau tuʻunga malavá, ʻoku fakatupulaki hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea mo e ʻAló, ʻoku fakaleleiʻi ʻetau fiefiá, pea ʻoku fakalahi ʻetau fakakaukau taʻengatá. ʻOku fakakoloa ʻaki leva kitautolu ʻa e mālohi pea lava ke tau ongoʻi ʻa e fiefiá ʻi ha tuʻunga kuo fakatatali maʻá e kau ākonga moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi he fuakavá. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.