2025
Ko Hono Fakamahuʻingaʻi ʻo e Moʻuí
Mē 2025


14:10

Ko Hono Fakamahuʻingaʻi ʻo e Moʻuí

Ko e moʻuí ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga ia ʻo e palani haohaoa ʻa ʻetau Tamaí, pea ʻi Heʻene tuʻutuʻuní ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ai ʻa e moʻuí mo fakatolonga ʻa e moʻuí.

Naʻe akoʻi kitautolu ʻe hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, “ʻI he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko ʻeku kau ākonga ʻa kimoutolu, ʻo kapau te mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu.”

Naʻe vahevahe mai kimuí ni ʻe ha pīsope ʻi ʻIutā ʻo kau ki hano fakahaaʻi ʻe hono uōtí ha ʻofa lahi ki ha finemui mo hono fāmilí. Koeʻuhí ko ha ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa naʻe hoko, naʻe loto ʻa e ongomātuʻá ke na foki ki he Fakamoʻuí mo Hono Siasí. ʻI he taimi ko ia naʻá na mavahe ai mei he Siasí, naʻe feohi hona ʻofefine kei tupu haké mo ha talavou. Naʻe ongoʻi ʻe he ʻofefine pelepelengesi ko ʻení ʻi heʻene foki ki he siasí ha ʻofa lahi mei heʻene Tamai Hēvaní lolotonga ha fakataha fakamoʻoni ʻa e Kau Finemuí. Naʻá ne fakapapauʻi ke ne moʻui kakato ange ʻaki ʻa e ngaahi fekaú. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻe kamata ʻeku ngāue mo e pīsopé ke fakatomalá.”

ʻIkai fuoloa mei ai kuó ne fokoutua. Naʻá ne pehē: “Naʻe mahino mei [ha] sivi … ʻoku ou feitama. Naʻe … kamata ke u tangi. … Naʻe fāʻofua mai ʻeku tangataʻeikí ʻo fakapapauʻi mai [ʻe] LELEI ʻa e meʻa kotoa pē. … Naʻe kole mai hoku kaumeʻá … ke toʻo ʻa e pēpeé. … Naʻe ʻikai ke u loto ki ai.”

Tokangaʻi ʻa Kinautolu ʻOku Faingataʻaʻiá

Naʻe hoko atu ʻene tohí ʻo pehē: “Kuo lahi moʻoni ʻa e ʻofa mo e poupou kuó u maʻu mei hoku uōtí. Kuo ongo moʻoni ia kiate au. Kuo lahi ʻaupito ʻa e meʻa kuo fai ʻe [heʻeku] pīsopé mo e palesiteni Finemuí ke fakahaaʻi ʻaki ʻena ʻofá mo e poupoú. … Kuó u mātā ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí … ʻi hono tataki au mo hoku fāmilí. … Ko ha uooti hangē ko ia ʻoku ou ʻi aí, ko e faʻahinga fāmili ia ʻoku fiemaʻu ʻe he taha kotoa pē, tautefito ki [ha] finemui ʻi hoku tūkungá.”

Naʻá ne talitali fiefia mo hono fāmilí, mo e fāmili ʻi he uōtí ʻa ʻene kiʻi pēpē tangatá ʻi Fēpueli naʻe toki ʻosí.

Ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko ha fakaʻilonga maʻu pē ʻo e Siasi moʻoni mo moʻui ʻo e ʻEikí … ʻa e ngāue kuo fokotuʻutuʻu maau mo tataki ke faitokonia e fānau fakafoʻituitui ʻa e ʻOtuá … [ʻo ngāue fakaetauhi ʻaki ʻa e ʻofa mo e angaʻofa] ki he toko tahá, ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí.”

Faitokonia ʻo e Ngaahi Fili Māʻoniʻoní

ʻI hono ʻiloʻi ʻe ha fefine taautaha ʻokú ne feitama taʻeʻamanekiná, ʻe lava ʻe he mahamahakí, puputuʻu fakalaumālié, fakamāʻiá, hohaʻa ki he meʻa fakapaʻangá, ngaahi fehuʻi fakaakó, tuʻu taʻepau ʻo e malí, pea mo e mamahi ʻi he ʻikai ke hoko ʻa e fakaʻamú, ʻi ha momeniti ʻo e mamahi fakaelotó mo e puputuʻú, ʻo tākiekina ha fefine ke fakahoko ha ngaahi meʻa ʻe iku ki ha mamahi lahi mo ha fakaʻiseʻisa.

Ki ha taha pē ʻoku fanongo mai kuó ne foua ha mamahi lahi mo fakaʻiseʻisa ʻi hano fakahoko pe kau ki ha fakatōtama, kātaki ʻo manatuʻi: Neongo he ʻikai ke tau lava ʻo liliu ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he kuohilí, ka ʻoku lava ʻe he ʻOtuá ʻo fakamolemoleʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he kuohilí. ʻE lava ke hoko mai ʻa e fakamolemolé ʻi he mana ʻo ʻEne fakalelei ʻaloʻofá, ʻi hoʻo tafoki kiate Ia ʻi ha loto-fakatōkilalo mo fakatomalá.

ʻOku ʻi ai ha ongo foʻi fakakaukau ʻoku fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e fanauʻi fakamāmaní: ko e moʻuí mo hono fai ha filí. Ko e moʻuí ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga ia ʻo e palani haohaoa ʻa ʻetau Tamaí, pea ʻi Heʻene tuʻutuʻuní ʻoku tau fakamahuʻingaʻi mo fakatolonga ʻa e moʻuí; pea ʻoku tau fili ki he hokohoko atu ʻa e moʻuí hili hono foaki maí. ʻOku tau toe fakamahuʻingaʻi foki ʻa e meʻafoaki ʻo e tauʻatāina fakaeʻulungaanga ke filí, ʻo tokoni ke fakamālohia ʻa e ngaahi fili māʻoniʻoni kuo fakangofua ʻe he ʻOtuá ʻa ia ʻoku nau ʻomi ha fiefia ʻoku taʻengatá.

ʻI he taimi ʻoku fehangahangai ai ha fefine mo ha tangata mo ha taimi pelepelengesi mo ha fili mahuʻinga ke fakahokó, ʻe lava ʻe heʻetau ngaahi leá, tokoní mo e ʻofá—fakalaumālie, fakaeongo mo fakapaʻangá—ʻo faitāpuekina kinautolu ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí pea hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingí, ke maʻu ha fakatonutonu mahino ki heʻenau vakai fakalaumālié mei he “meʻa ʻoku nau pehē ʻoku nau sio ki aí” ki he “meʻa ko ē ʻoku teʻeki ai lava ke nau sio ki aí.”

Ko e Tokāteline ʻo e Moʻui Fakamatelié

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi: “ʻOku ʻikai ke makatuʻunga ʻetau fakakaukau ki he fakatōtamá mei ha ʻilo naʻe fakahā mai ki he taimi naʻe kamata ai e moʻui fakamatelié. … Ka ʻoku fakatefito ia ʻi heʻetau ʻilo … kuo pau ke haʻu kotoa e fānau fakalaumālie ʻa e ʻOtuá ki he māmaní ʻi ha ʻuhinga nāunauʻia, pea naʻe kamata fuoloa pē ʻa e tuʻunga fakatangata pe fefine fakafoʻituituí ia kimuʻa ʻi hono feitamaʻi ha taha pea ʻe pehē ai pē ia ʻi hono kotoa ʻo ʻitānití.”

Ko e folofola ko ia ʻa e ʻEikí ʻo kau ki he niʻihi ʻoku teʻeki ke fanauʻi maí, ʻo fakafou mai ʻi he leʻo ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, kuo teʻeki pē ha liliu ki ai pea toutou fakaongo mai ʻe he kau palōfitá ʻi hono kotoa ʻo e hisitōliá, ʻo ʻomi ha mahino fakalangi ki he meʻa kuo kole mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú.

“ʻOku tui ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he fakalangi ʻo e moʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ia ai, ʻoku fakafepakiʻi ʻe he Siasí ʻa e fili ke fakatōtama koeʻuhi ko ha fiemālie fakataautaha pe fakasōsiale, pea ʻokú ne faleʻi ʻa hono kāingalotú ke ʻoua naʻa nau fakavaivai, fakahoko, poupouʻi, totongi, pe fokotuʻutuʻu ke fakahoko ʻa e faʻahinga fakatōtama peheé.

“ʻOku fakangofua ʻe he [ʻEikí] ha fakaʻatā makehe … ʻi he taimi:

  • ʻOku tupu ai e feitamá mei ha tohotoho fakamālohi pe angahala fakamalaʻia, pe

  • ʻOku fakapapauʻi ai ʻe ha toketā taukei ʻoku tuʻu fakatuʻutāmaki moʻoni ʻeni ki he moʻui pe moʻui lelei ʻa e faʻeé, pe

  • ʻOku fakapapauʻi ai ʻe ha toketā taukei ʻoku ʻi ai ha palopalema lahi fakatuʻasino ʻa e pēpē ʻoku teʻeki fāʻeleʻí pea he ʻikai ke moʻui ia hili hono fāʻeleʻí.”

ʻOku hoko atu ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē: “Ko e fakatōtamá ko ha meʻa mamafa ʻaupito ia. [Neongo e ngaahi tūkunga hāhāmolofia ko ʻení] ʻoku totonu ke toki fakakaukauʻi pē ia hili hano maʻu ʻe he niʻihi ʻoku nau fatongia ʻakí ha fakamahino ʻi haʻanau lotu” mo e fealeaʻaki mo e niʻihi kehé.

ʻI he taʻu ʻe tolungofulu kuohilí, naʻe tuku mai ai ʻe he kau palōfita ʻa e ʻEikí ha fanongonongo ki he māmaní. Naʻe kau ai ʻa e ngaahi leá ni:

“ʻOku mau … fakahā foki heni kuo ʻosi tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ke toki ngāue ʻaki pē ʻa e ngaahi mālohi toputapu ʻo e fakatupú ʻe ha tangata mo ha fefine, kuó na ʻosi mali fakalao ko ha husepāniti mo ha uaifi.

ʻOku mau fakahā heni ko e founga ko ia ʻoku fakatupu ai ʻa e moʻui fakamatelié, ko ha tuʻutuʻuni fakalangi ia. ʻOku mau fakamoʻoni atu ki hono haohaoa ʻo e moʻuí pea mo hono mahuʻinga ʻi he palani taʻengata ʻa e ʻOtuá.”

Ko hono tauhi mo maluʻi ha moʻui ʻoku teʻeki fanauʻi maí ʻoku ʻikai ko ha tuʻutuʻuni fakapolitikale ia. Ka ko ha fono fakaeʻulungaanga ia naʻe fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi Heʻene kau palōfitá.

Ko e Lea Tauʻatāiná

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha lea ʻa Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí, ʻa ia naʻe ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa ʻetau toʻu tupu ʻi he ʻaho ní ʻo pehē: “ʻOku holi lahi ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí ke maʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Laumālié; pea ʻoku nau fie ako ki he ongoongoleleí pea ʻoku nau fie maʻu hangatonu mo haohaoa ia. ʻOku nau fie ʻilo ki … heʻetau tuí; ʻoku nau loto ke nau maʻu ha fakamoʻoni ki [he] moʻoní. ʻOku nau hoko ko e … kau fie ʻilo, mo e kau fekumi ki he moʻoní.” Fakatauange ke lahi ange ʻetau lea ʻi he tuí mo e manavaʻofá ki heʻetau toʻu tupú ʻi hotau ngaahi fāmilí, pea ʻiate kitautolu ʻi he ngaahi fakataha ʻa e Fineʻofá mo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ʻo kau ki he fono ʻa e ʻEikí ki he angamaʻá, ko e mahuʻinga ʻo e moʻuí, mo hono tokangaʻi ʻo e niʻihi ʻoku teʻeki fanauʻi maí mo ʻenau ngaahi faʻeé.

Naʻe tohi mai ha fineʻofa kiate au ʻi ha aʻusia naʻá ne maʻu ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí: “ʻI heʻeku taʻu 17… , naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ou feitama pea naʻe ʻikai ke teitei fie tokoni mai hoku kaumeʻá. Naʻá ku ongoʻi mā mo liʻekina ka naʻe ʻikai pē [ke u teitei] fakakaukau ke [fakatōtama]. … Naʻá ku [faʻa] talanoa maʻu pē mo hoku fāmilí mo e pīsope ʻofá ke maʻu ha fakahinohino. … Naʻá ku kole tokoni ki he ʻOtuá. Naʻá ku ako ʻa e folofolá … mo lotu [pea] maʻu ha mālohi ʻi hoku Fakamoʻuí pea mo e founga ki he fakatomalá. … Naʻá ku maʻu ha tali [ki heʻeku lotú] naʻe ʻikai lava ke u fakaʻikaiʻi. … Naʻe mātuʻaki fakamamahi, ka naʻá ku ʻiloʻi ʻe tukuatu hoku ʻofefiné ke ʻave ʻo ohi kehe. … Naʻá ku lotua ke maʻu ha loto-toʻa [pea] ongoʻi moʻoni e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakafou mai ʻi he fakatomalá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku tali ʻe he ʻOtuá … ʻa e ngaahi lotú mo fakamālohia kitautolu.”

Naʻe ohi ʻe ha ongomātuʻa ʻofa ʻa e kiʻi ʻofefine pelepelengesí mo akoʻi kiate ia ʻa e ongoongoleleí. Kuó ne mali ʻi he taimí ni pea ʻi ai mo ha fāmili ʻoʻona.

ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe lava ke haʻu fakataha ha fuʻu faingataʻa mo ha puputuʻu lahi ʻi hono maluʻi ʻo e moʻuí.

Naʻe tohi mai ha ongomātuʻa mali foʻou kimuí ni ʻoku ou ʻofeina mo Kefi, fekauʻaki mo e pēpē pelepelengesi naʻá na ʻamanaki ke talitalí.

Naʻe tohi ʻa e tamaí ʻo pehē: “[ʻI he taimi naʻe uike 10 ai ʻa e feitama hoku uaifí] naʻá ma toki ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha palopalema fakaesino ʻoku hoko ki heʻema pēpē maná, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e palopalema fakaesinó (down syndrome). Naʻe lahi hono fakalotoʻi kimaua ʻe he kau toketaá … ke ma fakakaukau ke fakangata ʻa e feitamá ʻaki hano toʻo ʻa e pēpeé. Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai naʻá ma ʻiloʻi … ʻe fiemaʻu ha ngaahi tafa mafu lahi ki heʻema pēpē ʻoku teʻeki ai fanauʻí … ʻi he taʻu ʻuluaki pē ʻo ʻene moʻuí. ʻI heʻema lotu fakamātoato ki ha tokoni fakalangi ʻi he meʻá ni kotoa, … naʻá ma ongoʻi ha fakafiemālie ʻa e Laumālié kiate kimauá. Naʻá ma maʻu ha fakahā pea mahino ko homa ʻofefiné ko ha fānau tuʻukimuʻa ia ʻa e Tamai Hēvaní pea ʻokú ne fuʻu fiemaʻu moʻoni ke kau ki homa fāmilí pea ke haʻu ki he māmaní.”

Naʻe tohi ʻe he faʻē ʻa e pēpeé ʻo pehē: “[Naʻá ma] fuʻu ʻohovale, puputuʻu, mo mamahi moʻoni ʻi he ongoongó. … ʻI he uike hono 14 ʻeku feitamá, naʻá ma ʻiloʻi ʻoku lahi ha ngaahi palopalema ki he mafu ʻo ʻema pēpeé, ʻa ia ʻe malava ke tuʻu fakatuʻutāmaki moʻoni. Naʻá ma feʻiloaki mo ha kau toketā mo ha kau mataotao tokolahi ʻi he uike ʻe 10–18 ʻo e feitamá. … ʻI heʻemau ngaahi fakatahá kotoa, naʻe fehuʻi mai ai pē pe te ma kei loto ke hokohoko atu ʻa e feitamá pe ko hano fakangata ā. … Naʻe fakaake hoku lotó ʻe he Fakamoʻuí pea ʻomi ha ongo nonga mo fiefia ʻo kau ki heʻema kiʻi pēpē fefiné. … Kuo toutou fakahā mai kiate au ʻe he [Tamai Hēvaní] ʻoku ʻi ai Haʻane palani maʻaku [pea] ʻoku ou falala kiate Ia.”

Naʻá na talitali fiefia ʻena pēpē fefiné ʻi he uike kuo ʻosí. Ko hona ʻofefiné ia pea ʻoku ʻa kinaua ʻa e ʻofefine ko iá ʻo taʻengata.

Ko e fakaʻilonga ʻo e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ko e tui taʻe veiveiuá mo e loto-toʻa moʻoní.

Ko ha Sīpinga Fakaofo ʻo e Tuí

Kuó u maʻu ha faingamālie ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ke fakataha ai mo ha kakai tangata mo fafine kuo nau fekumi ʻi he loto-fakatōkilalo ke foki ki he hala ʻo e fuakavá pea ke maʻu honau ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e temipalé, hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo e mole honau mēmipasipí.

ʻI ha meʻa ʻe taha, naʻá ku fakafofongaʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fai hano ʻinitaviu ha tangata ke fakafoki hono ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e temipalé.

Hili haʻane mali ʻi he temipale toputapú, pea ʻi ai ha fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko tolu, naʻe ʻikai ke angatonu ʻa e tangatá ki hono uaifí mo ʻene ngaahi fuakavá. Naʻe feitama ha fefine teʻeki ke mali pea loto ke fakatōtama.

Naʻe kole ʻa e uaifi angaʻofa ʻo e husepānití ki he fefiné ke fānauʻi muʻa ʻa e pēpeé mo palōmesi ange te ne ohi fakataha pē ʻa e kiʻi pēpeé mo ʻene kiʻi fānaú hili hano fāʻeleʻi.

Naʻe loto-lelei ki ai ʻa e fefine teʻeki malí ke ʻoua naʻa fai ha fakatōtama.

Ko e taʻu eni ʻe 10 mei ai. ʻOku ʻofa ʻa e fefine loto-fakatōkilalo ʻoku tangutu ʻi muʻa ʻiate aú ʻi he kiʻi tamasiʻí ʻo hangē pē haʻane tama moʻoní mo ne talamai ʻa e feinga hono husepānití ke fai ha fakalelei mo ʻofa mo tokangaʻi ia pea mo e fāmilí. Naʻe tangi ʻa e tamaí ʻi he lea ʻa hono uaifí.

ʻOku anga fēfē e loto ʻa e fefine angafakaʻeiʻeiki ko ʻení ke ne ohi ha valevale ko haʻane tama ʻe lava ke ne fakamanatu fakaʻaho kiate ia ʻa e taʻe-angatonu ʻa hono husepānití? ʻOku lava fēfē? Koeʻuhí he naʻá ne maʻu ha mālohi ʻia Sīsū Kalaisi pea naʻá ne tui ki he toputapu ʻo e moʻuí, mo e māʻoniʻoni ʻo e moʻuí. Naʻá ne ʻiloʻi ko e pēpē ʻoku teʻeki ai ke fanauʻi maí ko ha fānau ia ʻa e ʻOtuá, ʻoku maʻa mo haohaoa.

ʻŪ ʻata pēpē.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ʻi ai ha fuʻu hohaʻa lahi ki he holo ko ia ʻa e ʻofá ki he fānau ʻoku teʻeki ke fanauʻi maí. ʻOku mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻi he moʻuí. Ko ʻEne ngāué mo Hono nāunaú ke ʻomi ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá ki Heʻene fānaú. ʻI heʻetau hoko ko e ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e moʻuí. “ʻI he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko ʻeku kau ākonga ʻa kimoutolu, ʻo kapau te mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu.” Fakatauange te tau vahevahe lahi ange ʻetau ʻofá mo kinautolu ʻoku nau fiemaʻu vivili kitautolú. ʻOku ou fakahaaʻi atu ʻeku ʻofá kiate kimoutolu pea mo e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki Heʻene fānau ʻoku omi ki he māmaní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Sione 13:35; vakai foki, Mātiu 22:36–40.

  2. Fetohiʻaki fakataautaha, 6 Fēpueli, 2025; fakaʻaongaʻi ʻi hano fakangofua.

  3. Fetohiʻaki fakataautaha, 6 Fēpueli, 2025; fakaʻaongaʻi ʻi hano fakangofua.

  4. Russell M. Nelson, “Ko e Ngāue Fakaetauhi ʻi he Mālohi mo e Mafai ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2018, 69.

  5. Ko ha sīpinga ʻo ha fefine angatonu ʻi Falanisē; vakai, Neil L. Andersen, The Divine Gift of Forgiveness (2019), 154–56.

  6. Vakai, Neil L. Andersen, The Divine Gift of Forgiveness, 219; vakai foki, Neil L. Andersen, Jesus Is the Christ (2023), 5.

  7. Vakai, official statement on abortion: “Abortion,” newsroom.ChurchofJesusChrist.org. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá, “ʻE lava pē ke fakatomala ha taha pea fakamolemoleʻi mei he angahala ʻo e fakatōtamá” (Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa: Ko e Ngāue ʻi he Siasiʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 38.6.1, Gospel Library). Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni,“Ko e mamahi faka-ʻOtuá ko ha meʻafoaki ia ʻa e Laumālié. Ko hano ʻiloʻi moʻoni ia kuo fakatupu houhau ʻetau ngaahi angafaí ki heʻetau Tamaí mo hotau ʻOtuá. Ko e ʻiloʻi pau mo e [mahino] ko ia naʻe fakatupu heʻetau angafaí ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ē naʻe ʻikai Haʻane angahalá, ko e lahi taha ʻi he taha kotoa peé, ke Ne kātekina ʻa e mamahí mo e faingataʻá. Naʻe fakatupu ʻe heʻetau ngaahi angahalá ke tautaʻa toto ʻi he ava kotoa ʻo Hono kilí. Ko e mamahi fakaʻatamai mo fakalaumālie moʻoni ʻeni naʻe lau ʻe he folofolá ko e ‘loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomala’ [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37]. Ko e faʻahinga laumālie peheé ko e fuofua fiemaʻu ia kimuʻa ʻi he fakatomala moʻoní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni [2014], 98; vakai foki, 2 Kolinitō 7:10; 3 Nīfai 9:20; 18:32).

  8. “Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia ʻĪnoke: Vakai ki he faʻahingá ni ko ho kāingá; kuó u fakatupu ʻa kinautolu ʻaki hoku nima pē ʻoʻokú, pea naʻá ku foaki kiate kinautolu ʻa honau potó, ʻi he ʻaho naʻá ku fakatupu ai ʻa kinautolú; pea ʻi he Ngoue ʻo ʻĪtení, naʻá ku foaki ai ki he tangatá ʻa ʻene tauʻatāina ke filí;

    “Pea kuó u pehē ki ho kāingá, pea kuó u fai foki ʻa e fekau, ke nau feʻofaʻaki ʻiate kinautolu, pea ke nau fili au, ʻa ia ko ʻenau Tamaí” (Mōsese 7:32–33).

  9. Henry B. Eyring, To Draw Closer to God (1997), 143.

  10. Dallin H. Oaks, “The Great Plan of Happiness,” Ensign, Nov. 1993, 74. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni: “ʻOku ʻikai ko e fehuʻí pe ko fē ʻa e taimi ʻe kamata ai e ‘moʻui totonú’ pe ko e taimi kuo ‘fakaakeʻi’ ai ʻe he laumālié ʻa e sinó. ʻOku fakamahinoʻi mai ʻe he saienisi ʻo e paiolosií, ʻoku kamata e moʻuí ia ʻi ha fakataha ʻa ha ongo sela fakatupu ʻo hoko ko e foʻi sela pē ʻe taha, ʻo fakatahaʻi ai ʻa e chromosomes ʻe uofulu mā tolu mei he tamaí mo e faʻeé fakatouʻosi. … ʻOku ʻikai ko ha kaveinga ke toe tālangaʻi e kamataʻanga ʻo ha moʻui, ka ko ha foʻi moʻoniʻi meʻa fakasaienisi ia” (“Reverence for Life,” Ensign, May 1985, 13).

  11. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sione Teila ʻi he 1879, “Kuo pau ke tau [fakafepakiʻi] ʻa e fakatōtamá, fakapoongi valevale ʻo e fānaú, mo e ngaahi angafai fulikivanu kehé … ʻo tatau ai pē pe ʻi ha lao ʻe fokotuʻu, tuʻutuʻuni fakamaauʻanga pe ko ha founga kehe pē ʻo e tuʻunga fakasivilaisé” (“Discourse,” Deseret NewsDec. 31, 1879, 755; naʻe liliu ʻa e sipelá ki he lolotongá).

  12. Official statement on abortion: “Abortion,” newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  13. Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Gospel Library.

  14. J. Reuben Clark., The Charted Course of the Church in Education, rev. ed. (1994; address to Church Educational System religious educators, Aug. 8, 1938), 3, Gospel Library.

  15. Vakai, Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí, “Fakatōtamá,” Gospel Library.

  16. Fetohiʻaki fakataautaha, 13 Fēpueli, 2025; fakaʻaongaʻi ʻi hano fakangofua.

  17. Ko ha sīpinga ʻe taha ʻo e tāpuaki ʻo e ohi fānaú ʻa e talanoa ʻo Sherilyn Stinson mo hono ʻofefine ko Allison, fakataha mo e faʻē fāʻele ʻa Allison, ko Jill Morgensen (vakai, Mary Richards, “Navigating the Journey of Adoption Reunification,” Church News, Nov. 18, 2024, thechurchnews.com).

  18. ʻI he tokoni ʻa e ʻEikí mo ʻetau loto-lelei ke talitali fiefia e kakaí, ʻoku tāpuekina ai ha kakai tokolahi ke nau ʻiloʻi e halá. Vakai, Amanda Becker, “Finding Hope as a Single Expectant Mother,” Liahona, July 2022 (fakaʻilekitulōnika pē); “The Adoption Decision,” New Era, Mar. 2006, 28–33.

  19. Fetohiʻaki fakataautaha, 17 Fēpueli, 2025; fakaʻaongaʻi ʻi hano fakangofua.

  20. Personal experience; vakai, Neil L. Andersen, The Divine Gift of Forgiveness, 246–47.

  21. Vakai, Mōsese 1:39.

  22. Sione 13:35; vakai foki, Mātiu 22:36–40.

  23. Ko e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ʻe ala tokoní: Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí, “Unwed PregnancyGospel Library; “Single Expectant ParentsGeneral Handbook38.6.19; Counseling Resources, “Mātuʻa Taautaha ʻOku Feitamá,” Gospel Library.