Ko e Palani ʻo e ʻAloʻofá
ʻOku mohu ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí pea ko e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki he fakamoʻuí ko ha palani moʻoni ia ʻo e ʻaloʻofá.
Ko e Fakaafe ʻa ha Palōfita
ʻI ʻEpeleli taʻu kuo ʻosí, hili pē ia ʻa e ongoongo fakafiefia ko ia kuo maʻu ʻe he Siasí ʻa e Temipale Ketilaní, naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau ako ʻa e lotu fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní ne lekooti ʻi he vahe 109 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ko e lotu fakatapuí, “ko ha fakahinohino ia fekauʻaki mo e founga ʻoku fakamālohia fakalaumālie ai koe mo au ʻe he temipalé ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení.”
ʻOku ou tui naʻe hanga ʻe hoʻo ako ʻa e vahe 109 ʻo ʻoatu ha ʻilo ne tāpuekina ai koe. ʻI he efiafi ní, ʻoku ou vahevahe ha ngaahi meʻa naʻá ku ako ʻi heʻeku muimui ki he fakaafe ʻa hotau palōfitá. Naʻe hanga ʻe he nonga ne maʻu ʻi heʻeku akó ʻo fakamanatu mai ʻoku mohu ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí pea ko e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki he fakamoʻuí ko ha palani moʻoni ia ʻo e ʻaloʻofá.
Ko e Ngāue Temipale ʻa e Kau Faifekau Toki Uiuiʻi Foʻoú
Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, “ʻoku poupouʻi atu ʻa e kau faifekau toki uiuiʻi foʻoú ke nau maʻu ʻenitaumeni ʻi he temipalé ʻi he vave tahá pea mo nau toutou ō ki he temipalé ki he lahi taha ʻe lavá ʻo fakatatau mo e ngaahi tūkungá.” ʻI heʻenau maʻu ʻenitaumení pē, te nau lava foki ʻo hoko “ko ha kau ngāue … fakatemipale kimuʻa pea nau toki kamata ngāue fakafaifekaú.”
ʻE lava ke hoko e taimi ʻi he temipalé kimuʻa pea hū ki he senitā akoʻanga fakafaifekaú (MTC) ko ha tāpuaki fakaʻofoʻofa ki he kau faifekau foʻoú ʻi heʻenau ako lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi fuakava fakatemipalé kimuʻa pea nau vahevahe e ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi fuakava ko iá ki he māmaní.
Ka ʻi heʻeku ako ʻa e vahe 109, naʻá ku ako ai, ʻoku fakaivia ʻe he ʻOtuá ʻa e kau faifekau foʻoú—ko hono moʻoní, ko kitautolu kotoa—ʻi ha founga toputapu ange. ʻI he lotu fakatapui, ne foaki ʻi he fakahaá, naʻe lotu ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ʻo ka ʻalu atu ʻa hoʻo kau tamaioʻeikí mei ho falé … ke fakamoʻoni ki ho huafá,” ke “fakamolū ʻa [e] loto” ʻo e “kakai kotoa pē”—ʻa e “kakai māʻolunga ʻo e māmaní” mo e “kakai masivá mo e paea kotoa pē, mo e kakai faingataʻaʻiá.” Naʻá ne lotu “ke vaivai ʻa honau loto-tāufehiʻá ki he moʻoní, pea ʻofeina ʻa ho kakaí ʻi he ʻao ʻo e kakai kotoa pē; koeʻuhí ke ʻiloʻi ʻe he ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo e māmaní ko kimautolu, ʻa hoʻo kau tamaioʻeikí, kuo mau fanongo ki ho leʻó, pea kuó ke fekauʻi ʻa kimautolu.”
Ko ha talaʻofa fakaʻofoʻofa ʻeni ki ha faifekau toki uiuiʻi foʻou—ke “vaivai ʻa [e] loto-tāufehiʻá ki he moʻoní,” ke “ʻofeina … ʻi he ʻao ʻo e kakai kotoa pē,” pea ke ʻiloʻi ʻe he māmaní ʻoku fekauʻi atu ia ʻe he ʻEikí. ʻOku tau takitaha fiemaʻu moʻoni ʻa e ngaahi tāpuaki tatau ko ʻení. Ko ha tāpuaki ia ke fakamolū e ngaahi lotó ʻi heʻetau feohi mo e kaungāʻapí mo e kaungā-ngāué. ʻOku ʻikai ke fakamatalaʻi pau ʻi he lotu fakatapuí ʻa e founga ʻe fakamolū ai e loto ʻo e niʻihi kehé ʻi hotau taimi ʻi he temipalé, ka ʻoku ou tui ʻoku felāveʻi tonu ia mo e founga ʻoku fakamolū ai hotau lotó ʻi hotau taimi ʻi he fale ʻo e ʻEikí, ʻaki hono taki ʻetau tokangá kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ʻaloʻofá.
ʻOku Tali ʻe he ʻEikí ʻa e Tautapa ʻa Siosefa Sāmita ki ha ʻAloʻofá
ʻI heʻeku ako ʻa e lotu fakatapui ʻo Ketilaní, naʻá ku ofo foki ʻi he toutou tautapa ʻa Siosefa ki ha ʻaloʻofá—maʻá e kāingalotu ʻo e Siasí, maʻá e ngaahi fili ʻo e Siasí, maʻá e kau taki ʻo e fonuá, maʻá e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní. Pea mātuʻaki fakatāutahá, naʻá ne tautapa ki he ʻEikí ke manatua ia pea ke ʻaloʻofa ki hono ʻofaʻanga ko ʻEmá mo ʻena fānaú.
Pe naʻe fēfē nai e ongo ne maʻu ʻe Siosefá, ʻi ha uike ʻe taha mei ai, ʻi he ʻAho Toetuʻú, ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836, ʻi he Temipale Ketilaní, naʻe hā mai ʻa e Fakamoʻuí kiate ia mo ʻŌliva Kautele, pea ʻi hono lekooti ʻi he vahe 110 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻá Ne folofola, “Kuó u tali ʻa e falé ni, pea ʻe ʻi heni ʻa hoku hingoá; pea te u fakahā au ʻe au ki hoku kakaí ʻi he ʻaloʻofa ʻi he falé ni.” ʻOku pau pē naʻe mahuʻinga makehe kia Siosefa ʻa e talaʻofa ko ʻeni ʻo e ʻaloʻofá. Pea hangē ko hono akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi ʻEpeleli ʻo e taʻu kuo ʻosí, ko e talaʻofa foki ko ʻení ʻoku “fakahoko [ia] ki he temipale kotoa pē kuo fakatapui ʻi he kuongá ni.”
Ko hono Maʻu ʻo e ʻAloʻofá ʻi he Fale ʻo e ʻEikí
ʻOku lahi fau ha ngaahi founga te tau takitaha lava ai ʻo maʻu ʻa e ʻaloʻofá ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Kuo hoko moʻoni ʻeni talu mei hono fuofua fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsileli ke langa ha tāpanekale pea fokotuʻu ʻi loto-mālie ʻa e “nofoʻanga ʻaloʻofá.” ʻI he temipalé, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻaloʻofá ʻi he ngaahi fuakava ʻoku tau fakahokó. Ko e ngaahi fuakava ko iá, tānaki atu ki he fuakava ʻo e papitaisó, ʻoku nau haʻi kitautolu ki he Tamaí mo e ʻAló pea mo fakalahi ʻa ʻetau lava ʻo maʻu e meʻa kuo akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni “ko ha faʻahinga ʻofa mo ha ʻaloʻofa makehe … ʻoku ui ko e hesed” ʻi he lea faka-Hepeluú.
ʻOku tau maʻu ʻa e ʻaloʻofá ʻi he faingamālie ke sila ki hotau ngaahi fāmilí ki ʻitānití. ʻI he temipalé, ʻoku fakaʻau foki ke mahino ange ai kiate kitautolu ko e Fakatupú, Hingá, feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, mo ʻetau malava ke toe hū ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní—ko hono moʻoní ko e konga kotoa pē ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí—ko hano fakahaaʻi ia ʻo e ʻaloʻofá. ʻE lava ke pehē ko e palani ʻo e fakamoʻuí ko ha palani ia ʻo e fiefia koeʻuhí pē ko ha “palani [ia] ʻo e ʻaloʻofá.”
ʻOku Fakaava e Matapā ki he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono Kumia ʻa e Fakamolemolé
ʻOku ou houngaʻia ʻi he talaʻofa fakaʻofoʻofa ʻi he vahe 110 ʻe fakahā ʻe he ʻEikí Ia ʻi he ʻaloʻofa ʻi Hono ngaahi temipalé. ʻOku ou houngaʻia foki ʻi he meʻa ʻokú ne fakahā fekauʻaki mo e founga ʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí Ia ʻi he ʻaloʻofá ʻi he taimi pē ʻoku tau hangē ai ko Siosefá, ʻo tautapa ki ha ʻaloʻofá.
Ko e tautapa ʻa Siosefa Sāmita ki ha ʻaloʻofa ʻi he vahe 109 naʻe ʻikai ko e toki taimi ia ʻene tautapa ki ha ʻaloʻofa ʻo maʻu ai ʻa e fakahaá. ʻI he Vaoʻakau Tapú, naʻe lotu ʻa e talavou ko Siosefá ʻo ʻikai ngata pē ke ʻiloʻi pe ko e fē ʻa e Siasi naʻe moʻoní, ka naʻá ne pehē foki naʻá ne “tangi ki he ʻEikí ke ʻaloʻofa mai, he naʻe ʻikai ha toe taha te u lava ʻo ʻalu ki ai [ke] maʻu ha ʻaloʻofa.” Naʻe tokoni ʻi ha founga ʻa ʻene ʻiloʻi naʻá ne fiemaʻu e ʻaloʻofa ʻa ia ko e ʻEikí pē te Ne lava ʻo foakí, ke fakaava e ngaahi matapā ʻo e langí. Hili ha taʻu ʻe tolu mei ai, naʻe hā mai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí, hili hono fai ʻe Siosefa ʻene “lotu mo e kole tāumaʻu ki he ʻOtua Māfimafí ke fakamolemoleʻi ʻa ʻeku ngaahi angahala kotoa pē mo e ngaahi fehalaākí.”
ʻOku angamaheni ʻi he ngaahi folofolá ʻa e sīpinga ko ʻeni ʻo e fakahā hili ha tautapa ki ha ʻaloʻofá. Naʻe toki fanongo pē ʻa ʻĪnosi ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi he hili ʻene lotua ha fakamolemolé. ʻOku kamata e ului ʻa e tamai ʻa e Tuʻi ko Lamonaí ʻaki ʻene lotu: “Te u liʻaki kotoa ʻeku ngaahi angahalá koeʻuhi ke u ʻiloʻi koe.” Mahalo he ʻikai ke tau maʻu ha ngaahi aʻusia maʻongoʻonga tatau, ka kiate kinautolu ko ia ʻoku faʻa faingataʻa ke ongoʻi e ngaahi tali ki he lotú, ko e fekumi ko ia ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ko e taha ia ʻo e ngaahi founga maʻongoʻonga taha ke ongoʻi ai e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻOku Fakaava e Matapā ki ha Fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he Fakalaulauloto ki he ʻAloʻofa ʻa e ʻOtuá
ʻOku akoʻi lelei ha tefitoʻi moʻoni tatau ʻi he Molonai 10:3–5. ʻOku tau faʻa fakamatalaʻi fakanounou e ngaahi veesi ko ʻení ke akoʻi te tau lava ʻo ʻiloʻi fakafou ʻi he lotu fakamātoató, pe ʻoku moʻoni pe ʻikai e Tohi ʻa Molomoná. Ka ʻe lava ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻení ʻo liʻaki e fatongia mahuʻinga ʻo e ʻaloʻofá. Fanongo ki he founga ʻoku kamata ʻaki ʻe Molonai ʻene naʻinaʻí: “ʻOku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu, ʻo ka mou ka lau ʻa e ngaahi meʻá ni, … ke mou manatuʻi hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá, talu mei he fakatupu ʻo ʻĀtamá ʻo aʻu mai ki he taimi te mou maʻu ai ʻa e ngaahi meʻa ní, pea mou fakalaulauloto ki ai ʻi homou lotó.”
ʻOku tapou mai ʻa Molonai ke ʻoua naʻa tau lau pē ʻa e ngaahi meʻá ni—ʻa e ngaahi lekooti naʻe ʻamanaki ke ne fakamaʻú—ka ke tau fakalaulauloto foki ʻi hotau lotó ki he meʻa ʻoku fakahā ʻe he Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo “hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá.” ʻI he fakalaulauloto ko ia ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, ʻoku teuteuʻi ai kitautolu ke “kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni.”
ʻI heʻetau fakalaulauloto ki he Tohi ʻa Molomoná, te tau ala fehuʻi: Ko e moʻoni nai, hangē ko e akonaki ʻa ʻAlamaá, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he palani ʻa e ʻOtuá ki he ʻaloʻofá ʻe toetuʻu ʻa e tokotaha kotoa pē kuo moʻui ʻi he māmaní pea ʻe “fakafoki [ki honau] anga … haohaoá”? ʻOku moʻoni nai ʻa ʻAmuleki—ʻe lava nai ʻe he ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakakakato kotoa e ngaahi tuʻutuʻuni fakamamahi moʻoni ʻo e fakamaau totonú naʻa tau mei totongí pea “ʻōʻōfaki [kitautolu] ʻaki ʻa e toʻukupu ʻo e maluʻí”?
Ko e moʻoni nai, hangē ko e fakamoʻoni ʻa ʻAlamaá, naʻe mamahi ʻa Kalaisi ʻo ʻikai maʻa ʻetau ngaahi angahalá pē kae maʻa hotau “ngaahi mamahí mo e ngaahi faingataʻá” foki ke Ne lava ʻo “ʻafioʻi … ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí”? ʻOku mohu ʻaloʻofa moʻoni nai ʻa e ʻEikí, hangē ko e akonaki ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, naʻá Ne fakalelei ai ko ha meʻaʻofa taʻetotongi “ki he ngaahi angahala ʻanautolu … kuo nau mate ʻi he taʻeʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻo kau kiate kinautolú, pe kuo nau fai angahala taʻeʻiló”?
Ko e moʻoni nai, hangē ko e lea ʻa Līhaí, “naʻe hinga ʻa ʻĀtamá koeʻuhi ke ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefiá”? Pea ko e moʻoni nai, ʻi he fakamoʻoni ʻa ʻApinetai ʻo fakaʻaongaʻi e lea ʻa ʻĪsaiá, naʻe “kafo [ʻa Sīsū Kalaisi] koeʻuhi ko ʻetau ngaahi maumau-fonó, naʻe fakavolu ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahalá; naʻe hanga ʻe he tautea naʻá ne fuesiá ʻo toe ʻomi ʻa e melinó kiate kitautolu; pea ko e meʻa ʻi hono ngaahi kafó kuo tau moʻui ai”?
ʻI hono aofangatukú, ʻoku ʻaloʻofa peheni nai ʻa e palani ʻa e Tamaí ʻo hangē ko hono akoʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná? ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ia pea ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi akonaki ʻo e ʻaloʻofá ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻokú ne ʻomi ʻa e nongá mo e ʻamanaki leleí.
ʻOku ou kei tui pē ʻe lava ke faingataʻaʻia ha niʻihi, neongo hoʻomou laukonga mo e lotu faivelengá, ke ʻiloʻi e palōmesi ko ia ʻa Molonai ʻe “fakahā [ʻe he Tamai Hēvaní] ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.” ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e faingataʻa ko ʻení he kuó u ongoʻi ia, ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ʻi he taimi naʻe ʻikai ʻomi ai ʻe heʻeku fuofua lau e Tohi ʻa Molomoná ha tali vave mo mahino ki heʻeku lotú.
Kapau ʻokú ke faingataʻaʻia, tuku muʻa ke u fakaafeʻi koe ke ke muimui ki he akonaki ʻa Molonaí ke fakalaulauloto ki he ngaahi founga lahi ʻoku akoʻi ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa “hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá”? Makatuʻunga ʻi heʻeku aʻusiá, ʻoku ou fakaʻamu ʻi hoʻo fai iá, ʻe lava ke hū ʻa e melino ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki ho lotó, pea te ke lava ʻo ʻiloʻi, tui, mo ongoʻi ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e palani ʻo e ʻaloʻofá ʻokú ne akoʻí.
ʻOku ou houngaʻia ʻi he palani lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e Tamaí pea mo e finangalo lelei ʻa e Fakamoʻuí ke fakahoko iá. ʻOku ou ʻiloʻi te Ne fakahā Ia ʻi he ʻaloʻofa ʻi Hono temipale māʻoniʻoní pea ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí ʻo kapau te tau fekumi kiate Ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.