2025
Ko e Palani ʻo e ʻAloʻofá
Mē 2025


11:6

Ko e Palani ʻo e ʻAloʻofá

ʻOku mohu ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí pea ko e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki he fakamoʻuí ko ha palani moʻoni ia ʻo e ʻaloʻofá.

Ko e Fakaafe ʻa ha Palōfita

ʻI ʻEpeleli taʻu kuo ʻosí, hili pē ia ʻa e ongoongo fakafiefia ko ia kuo maʻu ʻe he Siasí ʻa e Temipale Ketilaní, naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau ako ʻa e lotu fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní ne lekooti ʻi he vahe 109 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ko e lotu fakatapuí, “ko ha fakahinohino ia fekauʻaki mo e founga ʻoku fakamālohia fakalaumālie ai koe mo au ʻe he temipalé ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení.”

ʻOku ou tui naʻe hanga ʻe hoʻo ako ʻa e vahe 109 ʻo ʻoatu ha ʻilo ne tāpuekina ai koe. ʻI he efiafi ní, ʻoku ou vahevahe ha ngaahi meʻa naʻá ku ako ʻi heʻeku muimui ki he fakaafe ʻa hotau palōfitá. Naʻe hanga ʻe he nonga ne maʻu ʻi heʻeku akó ʻo fakamanatu mai ʻoku mohu ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí pea ko e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki he fakamoʻuí ko ha palani moʻoni ia ʻo e ʻaloʻofá.

Ko e Ngāue Temipale ʻa e Kau Faifekau Toki Uiuiʻi Foʻoú

Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, “ʻoku poupouʻi atu ʻa e kau faifekau toki uiuiʻi foʻoú ke nau maʻu ʻenitaumeni ʻi he temipalé ʻi he vave tahá pea mo nau toutou ō ki he temipalé ki he lahi taha ʻe lavá ʻo fakatatau mo e ngaahi tūkungá.” ʻI heʻenau maʻu ʻenitaumení pē, te nau lava foki ʻo hoko “ko ha kau ngāue … fakatemipale kimuʻa pea nau toki kamata ngāue fakafaifekaú.”

ʻE lava ke hoko e taimi ʻi he temipalé kimuʻa pea hū ki he senitā akoʻanga fakafaifekaú (MTC) ko ha tāpuaki fakaʻofoʻofa ki he kau faifekau foʻoú ʻi heʻenau ako lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi fuakava fakatemipalé kimuʻa pea nau vahevahe e ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi fuakava ko iá ki he māmaní.

Ka ʻi heʻeku ako ʻa e vahe 109, naʻá ku ako ai, ʻoku fakaivia ʻe he ʻOtuá ʻa e kau faifekau foʻoú—ko hono moʻoní, ko kitautolu kotoa—ʻi ha founga toputapu ange. ʻI he lotu fakatapui, ne foaki ʻi he fakahaá, naʻe lotu ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ʻo ka ʻalu atu ʻa hoʻo kau tamaioʻeikí mei ho falé … ke fakamoʻoni ki ho huafá,” ke “fakamolū ʻa [e] loto” ʻo e “kakai kotoa pē”—ʻa e “kakai māʻolunga ʻo e māmaní” mo e “kakai masivá mo e paea kotoa pē, mo e kakai faingataʻaʻiá.” Naʻá ne lotu “ke vaivai ʻa honau loto-tāufehiʻá ki he moʻoní, pea ʻofeina ʻa ho kakaí ʻi he ʻao ʻo e kakai kotoa pē; koeʻuhí ke ʻiloʻi ʻe he ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo e māmaní ko kimautolu, ʻa hoʻo kau tamaioʻeikí, kuo mau fanongo ki ho leʻó, pea kuó ke fekauʻi ʻa kimautolu.”

Ko ha talaʻofa fakaʻofoʻofa ʻeni ki ha faifekau toki uiuiʻi foʻou—ke “vaivai ʻa [e] loto-tāufehiʻá ki he moʻoní,” ke “ʻofeina … ʻi he ʻao ʻo e kakai kotoa pē,” pea ke ʻiloʻi ʻe he māmaní ʻoku fekauʻi atu ia ʻe he ʻEikí. ʻOku tau takitaha fiemaʻu moʻoni ʻa e ngaahi tāpuaki tatau ko ʻení. Ko ha tāpuaki ia ke fakamolū e ngaahi lotó ʻi heʻetau feohi mo e kaungāʻapí mo e kaungā-ngāué. ʻOku ʻikai ke fakamatalaʻi pau ʻi he lotu fakatapuí ʻa e founga ʻe fakamolū ai e loto ʻo e niʻihi kehé ʻi hotau taimi ʻi he temipalé, ka ʻoku ou tui ʻoku felāveʻi tonu ia mo e founga ʻoku fakamolū ai hotau lotó ʻi hotau taimi ʻi he fale ʻo e ʻEikí, ʻaki hono taki ʻetau tokangá kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ʻaloʻofá.

ʻOku Tali ʻe he ʻEikí ʻa e Tautapa ʻa Siosefa Sāmita ki ha ʻAloʻofá

ʻI heʻeku ako ʻa e lotu fakatapui ʻo Ketilaní, naʻá ku ofo foki ʻi he toutou tautapa ʻa Siosefa ki ha ʻaloʻofá—maʻá e kāingalotu ʻo e Siasí, maʻá e ngaahi fili ʻo e Siasí, maʻá e kau taki ʻo e fonuá, maʻá e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní. Pea mātuʻaki fakatāutahá, naʻá ne tautapa ki he ʻEikí ke manatua ia pea ke ʻaloʻofa ki hono ʻofaʻanga ko ʻEmá mo ʻena fānaú.

Pe naʻe fēfē nai e ongo ne maʻu ʻe Siosefá, ʻi ha uike ʻe taha mei ai, ʻi he ʻAho Toetuʻú, ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836, ʻi he Temipale Ketilaní, naʻe hā mai ʻa e Fakamoʻuí kiate ia mo ʻŌliva Kautele, pea ʻi hono lekooti ʻi he vahe 110 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻá Ne folofola, “Kuó u tali ʻa e falé ni, pea ʻe ʻi heni ʻa hoku hingoá; pea te u fakahā au ʻe au ki hoku kakaí ʻi he ʻaloʻofa ʻi he falé ni.” ʻOku pau pē naʻe mahuʻinga makehe kia Siosefa ʻa e talaʻofa ko ʻeni ʻo e ʻaloʻofá. Pea hangē ko hono akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi ʻEpeleli ʻo e taʻu kuo ʻosí, ko e talaʻofa foki ko ʻení ʻoku “fakahoko [ia] ki he temipale kotoa pē kuo fakatapui ʻi he kuongá ni.”

Ko hono Maʻu ʻo e ʻAloʻofá ʻi he Fale ʻo e ʻEikí

ʻOku lahi fau ha ngaahi founga te tau takitaha lava ai ʻo maʻu ʻa e ʻaloʻofá ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Kuo hoko moʻoni ʻeni talu mei hono fuofua fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsileli ke langa ha tāpanekale pea fokotuʻu ʻi loto-mālie ʻa e “nofoʻanga ʻaloʻofá.” ʻI he temipalé, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻaloʻofá ʻi he ngaahi fuakava ʻoku tau fakahokó. Ko e ngaahi fuakava ko iá, tānaki atu ki he fuakava ʻo e papitaisó, ʻoku nau haʻi kitautolu ki he Tamaí mo e ʻAló pea mo fakalahi ʻa ʻetau lava ʻo maʻu e meʻa kuo akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni “ko ha faʻahinga ʻofa mo ha ʻaloʻofa makehe … ʻoku ui ko e hesed” ʻi he lea faka-Hepeluú.

ʻOku tau maʻu ʻa e ʻaloʻofá ʻi he faingamālie ke sila ki hotau ngaahi fāmilí ki ʻitānití. ʻI he temipalé, ʻoku fakaʻau foki ke mahino ange ai kiate kitautolu ko e Fakatupú, Hingá, feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, mo ʻetau malava ke toe hū ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní—ko hono moʻoní ko e konga kotoa pē ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí—ko hano fakahaaʻi ia ʻo e ʻaloʻofá. ʻE lava ke pehē ko e palani ʻo e fakamoʻuí ko ha palani ia ʻo e fiefia koeʻuhí pē ko ha “palani [ia] ʻo e ʻaloʻofá.”

ʻOku Fakaava e Matapā ki he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono Kumia ʻa e Fakamolemolé

ʻOku ou houngaʻia ʻi he talaʻofa fakaʻofoʻofa ʻi he vahe 110 ʻe fakahā ʻe he ʻEikí Ia ʻi he ʻaloʻofa ʻi Hono ngaahi temipalé. ʻOku ou houngaʻia foki ʻi he meʻa ʻokú ne fakahā fekauʻaki mo e founga ʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí Ia ʻi he ʻaloʻofá ʻi he taimi pē ʻoku tau hangē ai ko Siosefá, ʻo tautapa ki ha ʻaloʻofá.

Ko e tautapa ʻa Siosefa Sāmita ki ha ʻaloʻofa ʻi he vahe 109 naʻe ʻikai ko e toki taimi ia ʻene tautapa ki ha ʻaloʻofa ʻo maʻu ai ʻa e fakahaá. ʻI he Vaoʻakau Tapú, naʻe lotu ʻa e talavou ko Siosefá ʻo ʻikai ngata pē ke ʻiloʻi pe ko e fē ʻa e Siasi naʻe moʻoní, ka naʻá ne pehē foki naʻá ne “tangi ki he ʻEikí ke ʻaloʻofa mai, he naʻe ʻikai ha toe taha te u lava ʻo ʻalu ki ai [ke] maʻu ha ʻaloʻofa.” Naʻe tokoni ʻi ha founga ʻa ʻene ʻiloʻi naʻá ne fiemaʻu e ʻaloʻofa ʻa ia ko e ʻEikí pē te Ne lava ʻo foakí, ke fakaava e ngaahi matapā ʻo e langí. Hili ha taʻu ʻe tolu mei ai, naʻe hā mai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí, hili hono fai ʻe Siosefa ʻene “lotu mo e kole tāumaʻu ki he ʻOtua Māfimafí ke fakamolemoleʻi ʻa ʻeku ngaahi angahala kotoa pē mo e ngaahi fehalaākí.”

ʻOku angamaheni ʻi he ngaahi folofolá ʻa e sīpinga ko ʻeni ʻo e fakahā hili ha tautapa ki ha ʻaloʻofá. Naʻe toki fanongo pē ʻa ʻĪnosi ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi he hili ʻene lotua ha fakamolemolé. ʻOku kamata e ului ʻa e tamai ʻa e Tuʻi ko Lamonaí ʻaki ʻene lotu: “Te u liʻaki kotoa ʻeku ngaahi angahalá koeʻuhi ke u ʻiloʻi koe.” Mahalo he ʻikai ke tau maʻu ha ngaahi aʻusia maʻongoʻonga tatau, ka kiate kinautolu ko ia ʻoku faʻa faingataʻa ke ongoʻi e ngaahi tali ki he lotú, ko e fekumi ko ia ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ko e taha ia ʻo e ngaahi founga maʻongoʻonga taha ke ongoʻi ai e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku Fakaava e Matapā ki ha Fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he Fakalaulauloto ki he ʻAloʻofa ʻa e ʻOtuá

ʻOku akoʻi lelei ha tefitoʻi moʻoni tatau ʻi he Molonai 10:3–5. ʻOku tau faʻa fakamatalaʻi fakanounou e ngaahi veesi ko ʻení ke akoʻi te tau lava ʻo ʻiloʻi fakafou ʻi he lotu fakamātoató, pe ʻoku moʻoni pe ʻikai e Tohi ʻa Molomoná. Ka ʻe lava ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻení ʻo liʻaki e fatongia mahuʻinga ʻo e ʻaloʻofá. Fanongo ki he founga ʻoku kamata ʻaki ʻe Molonai ʻene naʻinaʻí: “ʻOku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu, ʻo ka mou ka lau ʻa e ngaahi meʻá ni, … ke mou manatuʻi hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá, talu mei he fakatupu ʻo ʻĀtamá ʻo aʻu mai ki he taimi te mou maʻu ai ʻa e ngaahi meʻa ní, pea mou fakalaulauloto ki ai ʻi homou lotó.”

ʻOku tapou mai ʻa Molonai ke ʻoua naʻa tau lau pē ʻa e ngaahi meʻá ni—ʻa e ngaahi lekooti naʻe ʻamanaki ke ne fakamaʻú—ka ke tau fakalaulauloto foki ʻi hotau lotó ki he meʻa ʻoku fakahā ʻe he Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo “hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá.” ʻI he fakalaulauloto ko ia ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, ʻoku teuteuʻi ai kitautolu ke “kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni.”

ʻI heʻetau fakalaulauloto ki he Tohi ʻa Molomoná, te tau ala fehuʻi: Ko e moʻoni nai, hangē ko e akonaki ʻa ʻAlamaá, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he palani ʻa e ʻOtuá ki he ʻaloʻofá ʻe toetuʻu ʻa e tokotaha kotoa pē kuo moʻui ʻi he māmaní pea ʻe “fakafoki [ki honau] anga … haohaoá”? ʻOku moʻoni nai ʻa ʻAmuleki—ʻe lava nai ʻe he ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakakakato kotoa e ngaahi tuʻutuʻuni fakamamahi moʻoni ʻo e fakamaau totonú naʻa tau mei totongí pea “ʻōʻōfaki [kitautolu] ʻaki ʻa e toʻukupu ʻo e maluʻí”?

Ko e moʻoni nai, hangē ko e fakamoʻoni ʻa ʻAlamaá, naʻe mamahi ʻa Kalaisi ʻo ʻikai maʻa ʻetau ngaahi angahalá pē kae maʻa hotau “ngaahi mamahí mo e ngaahi faingataʻá” foki ke Ne lava ʻo “ʻafioʻi … ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí”? ʻOku mohu ʻaloʻofa moʻoni nai ʻa e ʻEikí, hangē ko e akonaki ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, naʻá Ne fakalelei ai ko ha meʻaʻofa taʻetotongi “ki he ngaahi angahala ʻanautolu … kuo nau mate ʻi he taʻeʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻo kau kiate kinautolú, pe kuo nau fai angahala taʻeʻiló”?

Ko e moʻoni nai, hangē ko e lea ʻa Līhaí, “naʻe hinga ʻa ʻĀtamá koeʻuhi ke ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefiá”? Pea ko e moʻoni nai, ʻi he fakamoʻoni ʻa ʻApinetai ʻo fakaʻaongaʻi e lea ʻa ʻĪsaiá, naʻe “kafo [ʻa Sīsū Kalaisi] koeʻuhi ko ʻetau ngaahi maumau-fonó, naʻe fakavolu ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahalá; naʻe hanga ʻe he tautea naʻá ne fuesiá ʻo toe ʻomi ʻa e melinó kiate kitautolu; pea ko e meʻa ʻi hono ngaahi kafó kuo tau moʻui ai”?

ʻI hono aofangatukú, ʻoku ʻaloʻofa peheni nai ʻa e palani ʻa e Tamaí ʻo hangē ko hono akoʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná? ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ia pea ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi akonaki ʻo e ʻaloʻofá ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻokú ne ʻomi ʻa e nongá mo e ʻamanaki leleí.

ʻOku ou kei tui pē ʻe lava ke faingataʻaʻia ha niʻihi, neongo hoʻomou laukonga mo e lotu faivelengá, ke ʻiloʻi e palōmesi ko ia ʻa Molonai ʻe “fakahā [ʻe he Tamai Hēvaní] ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.” ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e faingataʻa ko ʻení he kuó u ongoʻi ia, ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ʻi he taimi naʻe ʻikai ʻomi ai ʻe heʻeku fuofua lau e Tohi ʻa Molomoná ha tali vave mo mahino ki heʻeku lotú.

Kapau ʻokú ke faingataʻaʻia, tuku muʻa ke u fakaafeʻi koe ke ke muimui ki he akonaki ʻa Molonaí ke fakalaulauloto ki he ngaahi founga lahi ʻoku akoʻi ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa “hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá”? Makatuʻunga ʻi heʻeku aʻusiá, ʻoku ou fakaʻamu ʻi hoʻo fai iá, ʻe lava ke hū ʻa e melino ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki ho lotó, pea te ke lava ʻo ʻiloʻi, tui, mo ongoʻi ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e palani ʻo e ʻaloʻofá ʻokú ne akoʻí.

ʻOku ou houngaʻia ʻi he palani lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e Tamaí pea mo e finangalo lelei ʻa e Fakamoʻuí ke fakahoko iá. ʻOku ou ʻiloʻi te Ne fakahā Ia ʻi he ʻaloʻofa ʻi Hono temipale māʻoniʻoní pea ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí ʻo kapau te tau fekumi kiate Ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Russell M. Nelson, “Fiefia ʻi he Meʻaʻofa ʻo e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Mē 2024, 121.

  2. Russell M. Nelson, “Fiefia ʻi he Meʻaʻofa ʻo e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” 121.

  3. Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 24.5.1, Gospel Library.

  4. Hangē ko e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻo e temipalé, ʻoku makatuʻunga hono foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tāpuakí ni ʻi heʻetau tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku tau fakahoko ʻi he temipalé. Vakai, Russell M. Nelson, “Overcome the World and Find Rest,” Liahona, Nov. 2022, 96: “Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne fakahoko ha ngaahi fuakava ʻi he vai papitaisó pea ʻi he temipalé—mo tauhi kinautolú—kuo fakalahi ʻene maʻu e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí.”

    Ko ha sīpinga ʻe taha, fakakaukau ki he fakamatala ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi hono tui e kāmeni temipalé: “ʻI hoʻo tauhi hoʻo ngaahi fuakavá kau ai ʻa e faingamālie toputapu ke tui ʻa e kāmení ʻo hangē ko ia kuo fakahinohino atu ʻi he ngaahi ouau ʻinisitolí, te ke maʻu lahi ange ai ʻa e ʻaloʻofa, maluʻi, ivi, mo e mālohi ʻo e Fakamoʻuí” (Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá, 26.3.3.2; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

  5. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:55–57.

  6. Vakai, Russell M. Nelson, “ʻE Toe Hāʻele Mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2024, 121–22: “Ko ʻeku palōmesi ʻeni kiate koé: Ko e taha kotoa pē ʻoku kumi fakamātoato kia Sīsū Kalaisí, te ne maʻu Ia ʻi he temipalé. Te ke ongoʻi ʻEne ʻaloʻofá.”

  7. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:34: “ʻAloʻofa mai ki he kakaí ni, pea koeʻuhí ʻoku fai angahala ʻa e kakai kotoa pē, ke ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi maumau-fono ʻa ho kakaí, pea tuku ke toʻo atu ia ʻo taʻengata.”

  8. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:50.

  9. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:54. Naʻe kole foki ʻe Siosefa ki he ʻEikí “ke ʻaloʻofa ki he fānau ʻa Sēkopé, koeʻuhí ke kamata hono huhuʻi ʻo Selūsalemá, ʻo fai atu mei he houa ko ʻení; pea ke kamata ke toʻo atu ʻa e haʻamonga ʻo e nofo pōpulá mei he fale ʻo Tēvitá; pea kamata ke foki ʻa e fānau ʻa Siutá ki he ngaahi fonua ʻa ia naʻá ke foaki kia ʻĒpalahame, ko ʻenau tamaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:62–64).

  10. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:68.

  11. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:69. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Oxford English Dictionary ʻa e ʻaloʻofá ko e “angaʻofa mo e manavaʻofa ʻoku fakahaaʻi ki ha taha ʻi ha tuʻunga ʻoku ʻikai hano mafai” (“mercy,” oed.com). Ko e ʻaloʻofá, hangē ko e angaʻofá, ko ha fakahaaʻi ia ʻo e ʻofa mo e angalelei ʻa e ʻOtuá—ʻa ʻEne hesed. Ka ko e ʻaloʻofá ʻoku nofotaha ia ʻi hono taʻofi ha tautea ʻoku totonu ke tau maʻu, ka ʻoku angamaheni ke ʻuhinga ʻa e angaʻofá ki hono foaki mai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi tāpuaki ʻoku ʻikai totonu ke tau maʻu ʻo ʻikai tokanga ki hotau tuʻunga tāú.

  12. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:7.

  13. ʻI ha fakahaaʻi ʻo e ʻaloʻofa fakatāutahá, naʻe fakahā kia Siosefa mo ʻŌliva, “Vakai, kuo fakamolemoleʻi ʻa hoʻomo ngaahi angahalá kiate kimoua; ʻokú mo maʻa ʻi hoku ʻaó; ko ia, hiki hake homo ʻulú pea fiefia” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:5).

  14. Russell M. Nelson, “Fiefia ʻi he Meʻaʻofa ʻo e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” 119. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke fakalaulauloto ki he mahuʻinga fakafoʻituitui ʻo e palōmesi ʻa e ʻEikí kiate koé.”

  15. Vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Tāpanekalé”: “Naʻe ʻi he Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní ha naunau fale pē ʻe taha: ko e Puha ʻo e Fuakavá. … ʻI he puhá mo hono tāpuní naʻe ʻi ai ʻa e nofoʻanga ʻaloʻofá. Naʻe hoko ia, fakataha mo e puha ʻi lalo aí, ko ha ʻōlita ʻa ia naʻe fakahoko ai ʻa e fakalelei māʻolunga taha ne ʻiloa ki he lao faka-Siú. Naʻe luluku ai ʻa e toto ʻo e feilaulau maʻá e angahalá ʻi he ʻAho ʻo e Fakaleleí (Levitiko 16:14–15). Ko e nofoʻanga ʻaloʻofá ko e feituʻu ia ʻoku fakahaaʻi ai e nāunau ʻo e ʻOtuá (ʻEkesōtosi 25:22).”

  16. Russell M. Nelson, “Ko e Fuakava Taʻengatá,” Liahona, ʻOkatopa 2022, 5. Hangē ko hono fakamahino ʻe Palesiteni Nalesoní, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻuhinga tatau ʻo e hesed ʻi he lea faka-Pilitāniá ka ko e liliu angamaheni ʻi he Fuakava Motuʻá ko e ʻaloʻofa. ʻI he ʻasi tuʻo 248 ʻa e foʻi lea hesed ʻi he Tatau ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Fuakava Motuʻá, ʻoku fakaʻaongaʻi tuʻo 149 ʻa e ʻaloʻofá, tuʻo 40 e angaʻofá, pea tuʻo 30 e ʻofá (vakai, Blue Letter Bible, blueletterbible.org/lexicon/h2617/kjv/wlc/0-1/).

  17. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá, 27.2. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻoku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe lava ʻo haʻu ki he Tamaí tukukehe ka fakafou ʻiate Ia (vakai, Sione 14:6). ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻoku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fakamatala fakaʻofoʻofa ko ʻeni ki Heʻene tautapa ki ha ʻaloʻofa maʻatautolú:

    “Fanongo kiate ia ʻa ia ko e taukapo ki he Tamaí, ʻa ia ʻokú ne taukapoʻi ʻa kimoutolu ʻi hono ʻaó—

    “ʻO pehē: ʻE Tamai, vakai ki he ngaahi mamahi mo e mate ʻaʻana ʻa ia naʻe ʻikai te ne fai ha angahalá, ʻa ia naʻá ke hōifua lelei ki aí; vakai ki he toto ʻo ho Fohá ʻa ia naʻe lilingí, ʻa e toto ʻo ia naʻá ke foaki koeʻuhi ke fakalāngilangiʻi koé;

    “‘Ko ia, ʻe Tamai, fakamoʻui ʻa kinautolú ni ko hoku kāinga ʻa ia ʻoku tui ki hoku hingoá, koeʻuhí ke nau haʻu kiate au ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:3–5).

  18. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani: “Ko e meʻa ʻoku hōifua taha ai e ʻOtuá Heʻene hoko ko e ʻOtuá, ko e fiefia ko ia ʻoku maʻu Heʻene mohu ʻaloʻofá, tautautefito kiate kinautolu ne ʻikai ke nau ʻamanaki ki aí mo nau faʻa ongoʻi naʻe ʻikai totonu ke nau maʻu iá” (“Ko e Kau Ngāue ʻi he Ngoue Vainé,” Liahona, Mē 2012, 33). Vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:19: “Ko ʻeni, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau fanongo ki ai ʻi he ongoongolelei kuo tau maʻú? Ko ha leʻo ʻo e fiefia! Ko ha leʻo ʻo e ʻaloʻofa mei he langí; pea ko ha leʻo ʻo e moʻoni mei he kelekelé; ko e ngaahi ongoongo fakafiefia ki he kau pekiá; ko ha leʻo ʻo e fiefia ki he kakai moʻuí pea mo e kau pekiá; ko e ngaahi ongoongo fakafiefia ʻo e fuʻu fiefia lahi.”

  19. ʻAlamā 42:15. Kuo ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻaloʻofá ʻi he uhouhonga ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí. ʻOku fakamatalaʻi ia ʻe ha veesi folofola ʻe tolu fekauʻaki mo e ngāue ʻa Kalaisí. ʻOku aofangatuku ʻe Nīfai ʻa e ʻuluaki vahe ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻene pehē, “Kae vakai, ko au Nīfai, te u fakahā kiate kimoutolu ʻoku ʻi he kakai kotoa pē kuo fili ʻe he ʻEikí ʻa ʻene ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá, koeʻuhí ko ʻenau tuí ke fakaiviʻi ʻa kinautolu ʻo aʻu ki heʻenau maʻu ʻa e mālohi ʻo e fakahaofí” (1 Nīfai 1:20).

    ʻI he ʻEkesōtosi 34:6, ʻoku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa Hono huafá kia Mōsese “Ko [e ʻEiki] ko e ʻOtuá, ʻoku ʻaloʻofa, mo ʻofa mataʻatā, ʻoku kātaki fuoloa, pea mohu ʻi he angalelei mo e moʻoni.” Kuo fokotuʻu mai ʻe he niʻihi mahalo ko e veesi ʻeni ʻoku lave lahi taha ki ai e kau palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá ʻo laka ʻi ha toe veesi ʻi he Fuakava Motuʻá (vakai ki ha sīpinga, Bible Project, “The Most Quoted Verse in the Bible,” bibleproject.com/podcast/most-quoted-verse-bible/).

    ʻI he Fuakava Foʻoú, ʻi he tohi ʻa Luké, manatuʻi naʻe taaʻi ʻa Sakalia ʻo “noa, [ʻo] ʻikai [ke] faʻa lea” ʻi heʻene veiveiua ʻi he palōmesi ʻa e ʻāngeló ʻe fanauʻi ʻe ʻIlisapeti ʻi hono taʻu matuʻotuʻá ha foha, ʻa ia ʻe ui ko Sione Papitaiso (Luke 1:20). ʻI he faifai pea toe lava ʻa Sakalia ʻo leá, naʻe “fakafonu [ia] ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” pea ʻi he fuofua fakahā ki he kakaí kuo hokosia ʻa e taimi ki he Mīsaiá, naʻá ne “kikite” ʻe hāʻele mai ʻa e ʻEikí “ke fakamoʻoni ʻa e ʻaloʻofa ki heʻetau mātuʻá, mo manatu ki heʻene fuakava māʻoniʻoní; ʻa e fuakava ʻa ia naʻá ne fuakava ʻaki ki heʻetau tamai ko ʻĒpalahamé” (Luke 1: 67, 72–73; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

  20. Ngaahi ʻĒsei ki he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Ngaahi Fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí,” Gospel Library; vakai tautautefito ki he ko e fakamatala ʻo e 1832..

  21. Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:29. ʻOku ʻomi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:5–6 ha toe fakamatala ʻe taha ki he fatongia ʻo e fakatomalá ʻi he ongo meʻa-hā-mai maʻongoʻonga ʻe ua ko ʻení. Naʻe pehē ʻe Siosefa “ʻoku ʻikai totonu ke mahalo ai ha taha, naʻá ku halaia ʻi ha ngaahi angahala lalahi pe kovi ʻaupito,” ka naʻá ne “ongoʻi ʻokú [ne] halaia koeʻuhi ko [hono] vaivaí mo e ngaahi melé” pea fiemaʻu ha fakamolemole (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:28, 29).

  22. Vakai, ʻĪnosi 1:1–8.

  23. ʻAlamā 22:18. ʻOku iku e lotu ʻa ʻAlamā, “ʻE Sīsū, ʻa koe ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻaloʻofa mai kiate au,” ki ha taumalingi mai ʻa e maama mo e fakafiemālie mei he mamahí (vakai, ʻAlamā 36:17–20). Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani fekauʻaki mo e tautapa ʻa ʻAlamaá: “Mahalo ko ha lotu pehē, neongo ʻene nounoú, ko e lotu mahuʻinga taha ia ʻe lava ʻo fakahoko ʻi ha māmani hingá. Ko e hā pē ha ngaahi lotu kehe ʻoku tau fai, ko e hā pē ha ngaahi fiemaʻu kehe ʻoku tau maʻu, ʻoku foki kotoa mai ia ki he tautapa ko iá: ‘ʻE Sīsū, ʻa koe ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻaloʻofa mai kiate au’” (Our Day Star Rising: Exploring the New Testament with Jeffrey R. Holland [2022], 170–71).

  24. Naʻe akoʻi fakaʻofoʻofa ʻe ʻEletā Kali S. Makei, “ʻOku hoko ʻa e moʻui fakatomala maʻu pē ʻa Siosefá ke u maʻu ai e loto-toʻa ke ʻhaʻu mālohi ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻaloʻofá, koeʻuhí ke [u] maʻu ʻa e ʻaloʻofá’” (“Ko e Tangata Naʻe Alea mo Sihová,” Liahona, Nōvema 2024, 61).

  25. Molonai 10:3.

  26. Ko e tautapa ʻa Molonaí ko ha fakaʻosinga ia ki he fakamatala ʻa Nīfai ʻi he kamataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ʻokú ne fakamatala ai ki heʻene taumuʻa ki he tohi ʻi he ʻū lauʻi peletí: “Vakai, ko au, Nīfai, te u fakahā kiate kimoutolu ʻoku ʻi he kakai kotoa pē kuo fili ʻe he ʻEikí ʻa ʻene ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá, koeʻuhi ko ʻenau tuí, ke fakaiviʻi ʻa kinautolu ʻo aʻu ki heʻenau maʻu ʻa e mālohi ʻo e fakahaofí” (1 Nīfai 1:20).

  27. Molonai 10:4.

  28. Vakai, Molomona 9:13.

  29. ʻAlamā 40:23: “ʻE fakafoki ʻa e laumālié ki he sinó, pea mo e sinó ki he laumālié; ʻio, pea ʻe fakafoki ʻa e kupu kotoa mo e hokotanga hui kotoa pē ki hono sinó; ʻio, naʻa mo ha tuʻoni louʻulu mei he ʻulú he ʻikai mole ia; ka ʻe fakafoki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki honau anga totonu mo haohaoá.”

  30. ʻAlamā 34:16. ʻI heʻetau fakakaukau ki he mohu ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, ʻe ala ʻahiʻahiʻi kitautolu ke fakamavaheʻi ʻa e ʻaloʻofá mei he fakamaau totonú—ke fakakaukau ʻe lava ʻe he ʻaloʻofa pē ʻa ʻetau Tamai Hēvani ʻofá ʻo ikunaʻi ʻa e fakamaau totonú. Ka naʻe akonaki ʻa ʻAlamā, “ʻe ʻikai lava ke fakahoko ʻa e palani ʻo e ʻaloʻofá taʻefai ha fakalelei; ko ia naʻe fai ʻe he ʻOtuá tonu ʻa e fakalelei ki he ngaahi angahala ʻa e māmaní, ke fakahoko ʻa e palani ʻo e ʻaloʻofá, ke fakalato ai ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e fakamaau totonú, koeʻuhi ke hoko ʻa e ʻOtuá ko ha ʻOtua haohaoa, mo angatonu, kae ʻumaʻā ko ha ʻOtua ʻaloʻofa foki” (ʻAlamā 42:15; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

    He ʻikai lava ʻe he ʻofa ʻaloʻofa kotoa ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakahaofi kitautolu. Ka, ʻoku fakahaofi kitautolu ʻi Heʻene faingataʻaʻia ʻi he ngaahi fiemaʻu moʻoni mo fakamamahi ʻa e fakamaau totonú. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai fakasiʻia heni e mahuʻinga ʻo ʻEne ʻofá. Ko e moʻoni ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú—mo ʻEne finangalo ke fakahoko e finangalo ʻo e Tamaí, ʻa ia ʻoku ʻofa foki ʻiate kitautolú—naʻe tupu ai ʻEne loto-fiemālie ke faingataʻaʻiá (vakai, Sione 3:16; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 34:3). Ka he ʻikai lava ke ngāue ʻa e ʻofá ʻataʻatā pē.

    Ko e taimi ʻe niʻihi te tau tokanga lahi ki Heʻene ʻofa kiate kitautolu ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí ʻo ngalo ai ʻiate kitautolu ʻa e foʻi moʻoni ko ia ko e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí—ko e kau tangata mo fafine fakakakano ʻa ia ʻoku faʻa tōnounou ʻi hono moʻui ʻaki e ngaahi fekaú—ʻoku tau fiemaʻu ke fakahoko ʻa e fakamaau totonú. Kapau te tau maʻuhala pea vakai ki Heʻene ʻofá ko hano toʻo ia e ngaahi fiemaʻu ki he fakamaau totonú, ʻoku tau fakasiʻia ai e meʻaʻofa ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí mo e mamahi naʻá Ne fefaʻuhi mo ia ke totongi e huhuʻi fakamamahi ʻo e fakamaau totonú. ʻE fakalotosiʻi ʻo kapau naʻe mahino ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú ʻoku ʻikai fiemaʻu ai ʻa ʻEne feilaulau fakaleleí. ʻE lelei ange ke vakai totonu ki he ngaahi fiemaʻu kakato ʻo e fakamaau totonú pea houngaʻia leva naʻe feʻunga ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú ke kātekina e ngaahi fiemaʻu moʻoni ko iá maʻatautolu.

  31. ʻAlamā 7:11–12.

  32. Mōsaia 3:11.

  33. 2 Nīfai 2:25.

  34. Mōsaia 14:5.

  35. Molonai 10:4.

  36. Molonai 10:3.

  37. Naʻe poupouʻi kitautolu ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati ke fakamoʻoni ki he “meʻa ʻokú ke ʻilo mo tui ki aí mo e meʻa ʻokú ke ongoʻí” (“Manatuʻi ʻa e Meʻa ʻOku Mahuʻinga Tahá,” Liahona, Mē 2023, 107).

  38. ʻI hono fakahoko e fokotuʻu ko ʻení, ʻoku ʻikai ke u taumuʻa ke ʻoatu ha “sīpinga” fetongi ki ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná pe ko e ongoongoleleí. Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinaá, ʻe lava ke hoko mai ʻa e fakahaá ʻo hangē “ko ha maama ʻoku fakaulo ʻi ha loki ʻoku fakapoʻulí,” ʻa ia ʻoku maʻu “vave, kakato mo fakaʻangataha” ai ʻa e fakahaá. ʻE lava foki ke hoko mai ia ʻo hangē ko e “ulo māmālie mai ko ia ʻa e laʻaá ʻi heʻene hopo haké, … ʻi he ʻotu lea ki he ʻʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki’ (2 Nīfai 28:30). … Ko e ngaahi fetuʻutaki peheni mei he Tamai Hēvaní ʻoku ʻomi māmālie mo anga-vaivai pea ʻoku ʻmokulu ia ki [hotau ngaahi laumālié] ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí’[Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:45]. ʻOku hoko e fakahā ko ʻení ko ha meʻa angamaheni kae ʻikai hāhāmolofia” (“Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá,” Liahona, Mē 2011, 88).