General Conference
E Donnan Grandi di Eternidat: Hesu-Kristu Su Ekspiashon, Resurekshon, Restourashon
Konferensia general di aprel 2025


13:57

E Donnan Grandi di Eternidat: Hesu-Kristu Su Ekspiashon, Resurekshon, Restourashon

Nos ta haña den Pasku di Resurekshon den Hesu-Kristu pas, biramentu i pertenensia—loke ta duradero real i alegre, felis i pa semper.

Añanan pasá, nos klas di evangelio di mainta trempan tabata memorisá versíkulonan di Beibel. Naturalmente mi tabata atraé na pasahenan kòrtiku. Esaki a inkluí Huan 11:35—e versíkulo di mas kòrtiku den e Skritura, solamente tres palabra—“Hesus a yora.”

Pa mi awor, ku Hesus ta yora den tristesa i goso ta testifiká di e realidat milagroso: e Yu divino di Dios a bini den mortalidat físiko i a siña segun karni kon semper pa ta ku i bendishoná nos.

Ora nos grita den tristesa òf goso, Hesu-Kristu ta komprondé perfektamente. E por ta presente den e momentunan ku nos tin mas mester di e donnan grandi di eternidat: Hesu-Kristu Su Ekspiashon, Resurekshon, restourashon.

Hesus ta yora.

Maria i Martha ta yora pa nan ruman Lázaro, ku a muri. Konmoví pa kompashon, Hesus ta yora. E ta lanta Lázaro i dun’é bida.

Hesus ta mira Herusalèm na bispu di Pésag. E ta yora, sin por reuní Su pueblo manera un galiña lo a hasi ku su puitunan. Awe Su Ekspiashon ta duna nos speransa ora nos ta tristu pa loke por tabata.

E Señor di e hòfi di wendrùif ta yora ora E ta puntra Su siervonan, kual lo por inkluí nos komo rumannan ministrante, “Kiko mas lo mi por a hasi pa mi hòfi di wendrùif?”

Maria ta para desampará na e graf. Hesus ta puntra suavemente, “Pakiko bo ta yora?” E sa ku “yoramentu por dura un anochi, pero goso ta bini mainta.” Resurekshon ta trese amaneser pa tur hende.

Den e teranan den Buki di Mormon, segun ku e multitut fiel ta lanta bai serka djE, Hesus su goso ta yen. E ta yora.

“I el a tuma nan yunan chikitu, un pa un, i a bendishoná nan, i a hasi orashon na e Tata pa nan.

“I ora el a hasi esaki el a yora atrobe.”

Esaki ta Pasku di Resurekshon den Hesu-Kristu: E ta kontestá e anhelonan di nos kurason i e preguntanan di nos alma. E ta seka nos lágrimanan, ku eksepshon di nos lágrimanan di alegria.

Ora nos lágrimanan ta basha, tin bia nos ta pidi despensa, ku bèrgwensa. Pero sabiendo ku Hesu-Kristu ta komprondé e dolónan i gosonan di bida por duna nos forsa mas ayá di nos mes segun ku nos ta nabegá marga i dushi.

Na Sur Amérika, un tata ta yora. Un briyo den su bida, su yu muhé yòn, a muri. “Mi lo duna kualke kos pa mir’é atrobe,” e ta sklama den mi brasanan. Mi tambe ta yora.

Elder Gong na e dedikashon di e Tèmpel di Puebla Mexico.

Na e dedikashon di Tèmpel di Puebla Mexico, lágrimanan a muha e kara di un hermana stimá. Su rasgonan ta radia fe i sakrifisio. E ta bisa, “Todos mis hijos están aquí en el templo hoy”—“Tur mi yunan ta aki den tèmpel awe.” Generashonnan reuní den e kas di Señor ta trese lágrimanan di alegria i gratitut.

Den guera sivil kruel, famianan i bisiñanan a hasi kosnan inmaginabel ku otro. Lágrimanan amargo ta dunando lugá pokopoko na speransa. Su stèm ta tembla, un muhé den un pueblo chikitu ta bisa, “Bisiña, promé ku mi bai mi graf, mi ke pa bo sa unda pa haña bo miembronan di famia ku a pèrdè.”

Un brùit radiante i un brùidehòm ku bon tipo ta wòrdu seyá den e kas di Señor. E tin 70 aña di edat, meskos ku su kasá. Un bunita brùit, el a warda dignamente riba e dia aki. E ta move su bisti di brùit rapidamente di e manera aki, despues di e manera ei. Nos a drama lágrimanan di alegria. E promesanan di Dios ta kumplí. Su kombenionan ta trese bendishonnan.

Miéntras e tabata hasi bishita di maestro orientador na un hermana biuda, un hóben Boyd K. Packer a siña un lès tierno. Despues di un desakuerdo ku su kasá, e hermana a hasi un último remarke pa heridá. Un aksidente inesperá a kita bida di su kasá e dia ei. “Pa sinkuenta aña,” e biuda a yora, “mi a biba den fièrnu sabiendo ku e último palabranan ku el a tende for di mi lepnan tabata e remarke ofensivo i iritante ei.”

Pasku di Resurekshon den Hesu-Kristu ta yuda nos drecha, rekonsiliá, drecha nos relashonnan, na tur dos banda di e velo. Hesus por kura tristesa; E por permití pordon. E por libra nos i otronan di kosnan ku nos òf nan a bisa òf hasi ku di otro manera ta mara nos den koutiverio.

Pasku di Resurekshon den Hesu-Kristu ta laga nos sinti e aprobashon di Dios. E mundu aki ta bisa nos ku nos ta muchu haltu, muchu kòrtiku, muchu hanchu, muchu smal—no inteligente, bunita òf sufisiente spiritual. Pa medio di transformashon spiritual den Hesu-Kristu, nos por skapa di perfekshonismo debilitante.

Ku alegria di Pasku di Resurekshon, nos ta kanta, “Morto ta vensí; hende ta librá. Kristu a gana e viktoria.” E Resurekshon di Kristu ta libra nos di morto, for di e debilidatnan di tempu i e imperfekshonnan di físiko. Hesu-Kristu Su Ekspiashon tambe ta restourá nos spiritualmente. El a sangra for di kada poro, yorando sanger na un manera di bisa, pa proveé ​​nos huida for di piká i separashon. E ta reuní nos, kompletu i santu, ku otro i ku Dios. Den tur kos bon, Hesu-Kristu ta restourá abundantemente—no solamente loke tabata pero tambe loke por ta.

Hesus Su bida i lus ta testifiká di e amor di Dios pa tur Su yunan. Pasobra Dios nos Tata ta stima tur Su yunan den tur era i tera, nos ta haña Su invitashon amoroso pa bin haña pas i alegria den djE den hopi tradishon i kultura. Unda ku ta, ki ora ku ta, ken ku nos ta, nos ta kompartí identidat divino komo yunan di e mesun Kreadó. Den un spiritu similar, siguidónan di Islam, Hudaismo i Kristianismo ta kompartí herensia religioso den Tata Abraham i konekshon di pakto pa medio di susesonan den Egipto antiguo.

Tata Abraham a bin Egipto i a wòrdu bendishoná.

Jozef, bendí den sklabitut na Egipto, tabata sa ku e soño di Fárao tabata nifiká shete aña di abundansia siguí pa shete aña di hamber. Jozef a salba su famia i su pueblo. Jozef a yora ora el a mira Dios Su plan mas grandi,kaminda tur kos ta traha huntu pa bon pa esnan ku warda nan kombenionan.

Moises, lantá na Egipto den kas di Fárao, a risibí i despues a restourá e yabinan pa e rekohimentu di e yunan di Dios.

Jozef, Maria i Hesus ta hui bai Egipto.

Kumpliendo ku profesia, Jozef, Maria i e yu Kristu beibi a buska refugio na Egipto. Na Cairo, un musulman devoto ta bisa reverentemente: “E Koran ta siña ku Jozef, Maria i e beibi Hesus a haña siguridat i santuario den mi pais. Den mi pais, Hesus komo mucha chikitu a kome nos kuminda, a dal Su promé pasonan, a bisa Su promé palabranan. Aki den mi pais, nos ta kere ku palunan ta dobla abou pa duna E i Su famia fruta. E siendo den mi pais a bendishoná nos hendenan i tera.”

Dios Su plan di albedrio moral i mortal ta permití nos siña dor di nos propio eksperensia. Algun di nos lèsnan di bida mas grandi ta bini for di kosnan ku nos lo no skohe nunka. Den amor, Hesu-Kristu a desendé i a subi riba tur kos. E ta regosihá den nos kapasidatnan divino pa kreatividat i delisia, bondat sin speransa pa rekompensa, fe pa arepentimentu i pordon. I E ta yora di tristesa pa nos sufrimentu humano enorme, krueldat, inhustisia—hopi bia tresé pa eskoho humano—meskos ku e shelunan i e Dios di shelu ku nan.

Kada temporada di primavera di Pasku di Resurekshon ta testifiká ku sekuensia spiritual i konvergensia ta tur dos parti di e patronchi divino di ekspiashon, resurekshon i restourashon pa medio di Hesu-Kristu. E konvergensia sagrado i simbóliko aki no ta bini pa aksidente òf koinsidensia. Djadumingu di Palma, Siman Santu, i Pasku di Resurekshon ta selebrá e Ekspiashon i Resurekshon di Kristu. Meskos ku awe, kada 6 di aprel nos ta konmemorá e establesimentu i organisashon di E Iglesia di Hesu-Kristu di Santunan di e Delaster Dianan. E Restourashon aki ta un motibu pakiko nos ta reuní e promé djadumingu kada aprel den konferensia general.

Restourashon tambe a bini ora ku Hesu-Kristu, Moises, Elias i Elia resusitá a debolbé e yabinan di saserdosio i outoridat na e Tèmpel di Kirtland ku a kaba di dediká riba Djadumingu di Pasku di Resurekshon, 3 di aprel 1836. Den e ambiente ei riba e dia ei na e Iglesia di Kristu restourá a bini e outoridat di Dios i bendishonnan pa reuní Su yunan, prepará Su yunan pa regresá serka djE, i uni famianan pa eternidat. Restourashon e dia ei a kumpli ku profesia dor di sosodé tantu riba Pasku di Resurekshon komo riba Pésag.

Elder Gong na e Tèmpel di Kirtland.

Inkluyendo e Tèmpel di Kirtland, resientemente mi a bishitá vários lugá sagrado na Ohio kaminda e Profeta José i otronan a mira den vishon Dios nos Tata i Su Yu, Hesu-Kristu. Profeta José a mira kon shelu ta. Den shelu, Tata Selestial, pa medio di Hesu-Kristu, “ta salba tur e obranan di su mannan”den un reino di gloria. E úniko eksepshonnan ta esnan ku boluntariamente “ta nenga e Yu despues ku e Tata a revel’é.”

Manera Su ministerio mortal a kuminsá, Hesus a deklará Su mishon pa bendishoná kada un di nos ku tur loke nos ta dispuesto pa risibí—den kada tempu, kada tera, kada sirkunstansia. Despues di a yuna 40 dia, Hesus a bai den e snoa i a lesa, “E Spiritu di Señor ta riba mi, pasobra El a ungi Mi pa prediká e evangelio na e pobernan; el a manda mi pa sana esnan ku kurason kibrá, pa prediká liberashon na esnan den koutiverio, i rekuperashon di bista na esnan siegu, pa pone den libertat esnan ku ta heridá.”

Pober, di kurason kibrá, koutivo, siegu, heridá—esei ta kada un di nos.

E buki di Isaías ta sigui e promesa mesiániko di speransa, liberashon, siguransa: “Apuntá na esnan ku ta yora den Sion, … duna nan bunitesa na lugá di shinishi, e zeta di alegria na lugá di luto, e paña di alabansa na lugá di e spiritu di doló.”

Asina, nos ta sklama, “Lo mi regosihá grandemente den Señor, mi alma lo ta kontentu den mi Dios; pasobra el a bisti mi ku e pañanan di salbashon, el a tapa mi ku e mantel di hustisia.”

Kada temporada di Pasku di Resurekshon nos ta selebrá, komo un totalidat simbóliko, e gran donnan di eternidat pa medio di Hesu-Kristu: Su Ekspiashon, Su (i e promesa di nos) Resurekshon literal, Restourashon di Su Iglesia di delaster dianan ku yabinan di saserdosio i outoridat pa bendishoná tur e yunan di Dios. Nos ta regosihá den e pañanan di salbashon i e mantel di hustisia. Nos ta grita, “Hosana na Dios i e Lamchi!”

“Pasó Dios a stima e mundu asina tantu ku El a duna Su úniko Yu, pa tur esnan ku kere den djE no bai pèrdí, pero haña bida eterno.”

Laga kada un di nos haña den Hesu-Kristu ekspiashon, resurekshon, i restourashon—pas, kambio, i pertenensia—e lokual ta konstantemente real i gososo, felis i pa semper, mi ta resa den Su nòmber santu, Hesu-Kristu, amèn.

Notanan

  1. Wak Alma 7:11–12 Tuma nota tambe di e promesa di kombenio den e ordenansa di sakramento: Nos ta tuma riba nos e nòmber di Hesu-Kristu, “semper kòrda riba dje i warda su mandamentunan … ; ku [nos] por tin su Spiritu semper pa ta ku [nos]” (Doktrina i Kombenionan 20:77).

  2. Wak Huan 11:33–35, 39–44.

  3. Wak Lukas 19:41–44; wak tambe Mateo 23:37; Lukas 13:34.

  4. Yakob 5:41.

  5. Huan 20:15.

  6. Salmo 30:5

  7. 3 Nefi 17:21–22.

  8. Wak Salmo 107:9; Yeremías 33:3.

  9. Wak Isaías 25:8.

  10. Wak Alma 26:12.

  11. Wak Boyd K. Packer, “The Saints Securely Dwell,” Ensign, Jan. 1973, 89–90.

  12. “Himno de la Pascua de Resureccion!,” Himnonan, no. 121, ta resoná e bon notisia di 2 Nefi 9:10: Hesu-Kristu “ta prepará un kaminda pa nos skapa for di e grep di e monster horibel aki, sí, e monster ei, morto i fièrnu, … e morto di e kurpa, i tambe e morto di e spiritu.”

  13. Wak Génesis 37–47. Jozef tresiendo su tata, Yakob, i su famia na Egipto ta representá e reunimentu tierno di un yu hòmber i tata separá pa hopi tempu. E ta bira tambe e medio di kual Yakob su famia i posteridat di kombenio, ku lo inkluí Lehi i su famia, ta wòrdu konservá. (Wak 1 Nefi 5:14–15; 6:2.)

  14. Wak Génesis 45:1–8.

  15. Wak Romanonan 8:28; Doktrina i Kombenionan 90:24; 98:3.

  16. Wak Doktrina i Kombenionan 10:11; wak tambe Marko 9:2–10; Lukas 9:28–36.

  17. Wak Mateo 2:13–15.

  18. Wak Doktrina i Kombenionan 88:6; 122:8.

  19. Wak Moises 7:28.

  20. Nos ta papia di e temporada di primavera di Pasku di Resurekshon, rekonosiendo ku Pasku di Resurekshon por bini na mart òf aprel i ku primavera den e hemisferio nort generalmente ta bini na mart òf aprel. Sin importá e fecha spesífiko di Pasku, e temporada di Pasku ta kòrda nos di e donnan grandi di eternidat pa medio di Hesu-Kristu.

  21. Wak Doktrina i Kombenionan 21:3; 115:4.

  22. E aniversarionan sagrado ku ta sosodé kada temporada di Pasku di Resurekshon tin bia ta koinsedí eksaktamente. Por ehèmpel, Pasku i konferensia general ta tuma lugá riba e mesun djadumingu na 2026 i 2029. Djadumingu di Palma i konferensia general ta tuma lugá riba e mesun djadumingu na 2031 i 2034. Pésag ta tuma lugá serka di Pasku di Resurekshon i durante konferensia general na 2026 i 2029. Sin importá si e aniversarionan aki ta kuadra eksaktamente òf nò, nos ta komprondé ku nan serkania konvergente no ta pa koinsidensia òf aksidente; e ta sagrado i simbóliko.

  23. Wak Doktrina i Kombenionan 110.

  24. Doktrina i Kombenionan 76:43; wak tambe versíkulo 42.

  25. Presidente Dallin H. Oaks ta siña: “E propósito di e Iglesia restourá aki ta pa prepará e yunan di Dios pa salbashon den e gloria selestial i, mas partikularmente, pa eksaltashon den su grado di mas haltu” (“Kingdoms of Glory [Reinonan di Gloria],” Liahona Nov. 2023, 27).

  26. Doktrina i Kombenionan 76:43.

  27. Lukas 4:18; wak tambe Isaías 61:1.

  28. Isaías 61:3.

  29. Isaías 61:10.

  30. Doktrina i Kombenionan 109:79.

  31. Huan 3:16.