Ngaahi Kalasi Folofolá
Sēnesi 42–50


“Sēnesi 42–50,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako ʻInisititiutí (2026)

ko e feʻiloaki ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité mo hono ngaahi tokouá

Siosefa ʻo ʻIsipité, tā fakatātaaʻi ʻe Michael T. Malm

Sēnesi 42–50

Lolotonga e honge taʻu ʻe fitu naʻe kikiteʻi ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité, naʻe fononga hono ngaahi tokouá mei Kēnani ki ʻIsipite ke fakatau mai ha meʻakai. Naʻe faifai pea fakahā ʻe Siosefa hono tuʻunga totonú ki hono ngaahi tokouá pea fakamolemoleʻi kinautolu. Naʻe haʻu ʻa Sēkope mo hono fāmilí kotoa ke nofo ʻi ʻIsipite. Kimuʻa pea pekia ʻa Sēkopé, naʻá ne tāpuakiʻi hono hakó mo kikiteʻi ʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻEikí ha palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ke ʻomi ʻa e kakaí mei he fakapoʻuli fakalaumālié. Ko e palōfita ko ʻení ko Siosefa Sāmita.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Motuʻá, “Sēnesi 42–50

Fakatokangaʻi ange: ʻOku ʻomi ʻe he “Talateu ki he Kalasí” ha fakahinohino ki he founga hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tuʻunga fakalēsoni angamaheni ʻoku hoko maí.

fakaʻilonga ʻo e akó
Ko Hono Poupouʻi ʻo e Ako Fakatāutahá

Kimuʻa pea kamata e kalasí, fakakaukau ke ʻoange ki he kau akó ha pōpoaki ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi pōpoaki ko ʻení pe ko haʻo pōpoaki pē ʻaʻau:

  • Fakakaukau ki he mālohi ʻo e fakamolemolé ʻi hoʻo moʻuí ʻi hoʻo ako ʻa e Sēnesi 45. Te ke lava ʻo ʻomi ha potufolofola pe fakamatala ʻokú ke saiʻia taha ai fekauʻaki mo e fakamolemolé ke vahevahe ʻi he kalasí.

  • ʻI hoʻo ako ʻa e Sēnesi 49, fakakaukau ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hoʻo moʻuí.

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo tāpuekina ai hoʻo moʻuí koeʻuhí kuo fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻEne ongoongoleleí ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita? Fakalaulauloto ki heni ʻi hoʻo ako ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Sēnesi 50:24–38 (ʻoku maʻu ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá pe ʻi he Gospel Library).

fakaʻilonga ki he fealēleaʻakí
Ngaahi Fehuʻí mo e Vahevahé

ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau ʻeke ha ngaahi fehuʻi mo fevahevaheʻaki ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi moʻoni naʻa nau ʻilo ʻi heʻenau ako fakataautaha ʻa e Sēnesi 42–50.

fakaʻilonga ʻo e ako fakataukeí
Akoʻi ʻo e Taukeí

ʻE lava ke hoko ʻa e ngaahi ʻekitivitī ako ki he Sēnesi 49 mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Sēnesi 50:24–38 ko ha feituʻu lelei ke tokoni ki he kau akó ke nau akoako ʻa e taukei “Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Folofola kuo Fakafoki Maí ke Mahino ʻa e Tohi Tapú” ʻi he Ngaahi Taukei Ako Folofolá.

fakaʻilonga ʻo e ngaahi ʻekitivitī ako ke fili mei aí
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ke Fili Mei Aí

ʻOku ʻoatu ha ngaahi founga ako lahi maʻau mo hoʻo kau akó. Fili ʻi he faʻa lotu ʻa e fili pe ngaahi fili ʻe ʻuhingamālie taha ki hoʻo kalasí.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí mo e Akó

Tokoni ke ongoʻi ʻe he kau akó e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻiate koe. Ko e taimi ʻoku ongoʻi ai ʻe he kakaí hoʻo ʻofá, te nau ngali ongoʻi ange foki ai e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí lolotonga hoʻo faiakó. “Manatuʻi ʻoku ʻikai totonu ke hanga ʻe hoʻo hohaʻa ki hono akoʻi ha lēsoní ʻo tohoakiʻi koe mei hono fakahaaʻi ʻo e ʻofá ʻi hoʻo ngaahi leá mo e tōʻongá. Ko e taimi lahi ʻoku faʻa mahuʻinga tatau pē [ʻa] hoʻo tōʻongá mo e meʻa ʻokú ke akoʻi kiate kinautolú” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 14–15).

Sēnesi 45

ʻE lava fēfē ke tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá ke u fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé?

Hiki ʻa e kupuʻi lea fakamolemoleʻi e niʻihi kehé ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi leva ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau omi ʻo hiki ʻi he palakipoé ha ngaahi foʻi lea ʻoku nau fakakau fakataha mo hono fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé. Te ke lava foki ʻo fehuʻi:

  • Ko e hā ha meʻa te ne ala ʻai ke faingataʻa hono fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha ngaahi founga kuo nau fakahoko ai ha tali ʻi hano fakahoko ʻe ha taha ha meʻa fakamamahi kiate kinautolu. Poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau ako he ʻaho ní ke nau tokanga ki he ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻe lava ʻo tokoni ke nau muimui lelei ange ai ki he sīpinga\ ʻa e Fakamoʻuí ʻo e fakamolemolé.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e puipuituʻa ʻo e Sēnesi 45, fakamatalaʻi ange naʻe hili hono fakatau pōpula atu ʻo Siosefa ʻe hono ngaahi tokouá, naʻe fokotuʻu ia ʻe Felo kimui ange ke hoko ko ha pule ki ʻIsipite. ʻI he tō mai ha hongé, naʻe fononga e ngaahi tokoua ʻo Siosefá ki ʻIsipite ke fakatau mai ha meʻakai. Naʻe ʻikai fakahā ʻe Siosefa pe ko hai ia ʻi he taimi pē ko iá ka naʻá ne siviʻi kinautolu ke vakai pe kuo nau liliu ʻi he ngaahi taʻu talu mei heʻenau fai e ʻulungaanga taʻeʻofa kiate iá. Naʻe faifai pea fili ʻe Siosefa ke fakahā ki hono ngaahi tokouá ko hai ia.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau ako ʻa e Sēnesi 45:1–15, ʻo kumi ha ngaahi fakaʻilonga kuo fakamolemoleʻi ʻe Siosefa hono ngaahi tokouá. (Kapau ʻe fiemaʻu, te ke lava foki ʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau ako ʻa e Sēnesi 50:14–21, ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi ha fengāueʻaki ʻe taha ʻa Siosefa mo hono ngaahi tokouá hili ha ngaahi taʻu mei ai.)

Ke tokoni ke vahevahe ʻe he kau akó ʻa e meʻa naʻa nau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení, fakakaukau ke aleaʻi e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko e fē ʻi he ngaahi lea pe angafai ʻa Siosefá naʻe makehe kiate koé?

  • Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa Siosefa ʻo e fakamolemolé? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: ʻOku tokoni hono fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé ke tau aʻusia ʻa e fakamoʻuí mo e nongá.)

Kole ki he kau akó ke fakakaukauloto ʻoku nau ʻilo ha taha ʻoku fāifeinga ke fakamolemoleʻi ha taha kehe. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fekumi ki ha ngaahi potufolofola pe fakamatala mei he kau taki ʻo e Siasí ʻe ala tokoni ki he tokotaha ko ʻení. Ki he kau ako ʻoku nau fiemaʻu tokoní, te ke lava ʻo fokotuʻu ange ke nau ako ha niʻihi ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení pea mo e lea ʻa ʻEletā ʻŪlise Soālesí:

ʻEletā Ulisses Soares

Ko e loto-toʻa ke fakamolemolé ʻoku maʻu pē ia ʻe kinautolu ʻoku tui mo falala ki he ʻEikí. Te tau lava ʻi Heʻene tokoní ʻo maʻu ʻa e mālohi ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻo tatau ai pē pe naʻe fakahoko ʻe he tokotaha faihalá ha angahala mamafa pe faihala taʻeʻuhinga. (“Asking, Seeking, and Knocking: A Compassionate Pattern” [Fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi-Hauaiʻí, 29 Sānuali 2023], speeches.byuh.edu)

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ha potufolofola pe fakamatala ne nau maʻu ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki. Kole ange ke nau fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe ala tokoni ai ʻenau potufolofola kuo filí ki ha taha ʻoku fāifeinga ke faʻa fakamolemole.

Hili e alēlea fakakulupu īkí, ʻe lava ke ke ʻeke ange ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki heʻenau fiemaʻu fakataautaha ke fakamolemole pe fekumi ki ha fakamolemolé. ʻOange ha taimi ke nau hiki ai ʻa e ngaahi sitepu te nau fai ke fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa kuo nau ako mo ongoʻi he ʻaho ní.

Foki ki he “Ngaahi ʻEkitivitī Ako ke Fili Mei Aí.”

Sēnesi 49

ʻE lava fēfē ke tokoniʻi au ʻe he ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeikí?

Fakaafeʻi e kalasí ke vahevahe ha faʻahinga tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki kuo nau foaki pe maʻu. Hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé (ʻoku kau ʻi he ngaahi sīpingá ʻa e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké; ngaahi tāpuaki fakaetamaí; mo e ngaahi tāpuaki kehe ʻo e fakamoʻuí, fakafiemālié, pe faleʻí). Kapau ʻe fiemaʻu, kole ki ha tokotaha ako ke ne fakamatalaʻi nounou ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto ki he fatongia ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi heʻenau moʻuí.

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻi laló ʻi hoʻo vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻo e Sēnesi 48–49:

ko hono tāpuakiʻi ʻe Sēkope hono ngaahi fohá

Ko e Tāpuakiʻi ʻe Sēkope Hono Ngaahi Fohá (Tāpuakiʻi ʻe Sēkope ʻa Siosefa), tā fakatātaaʻi ʻe Harry Anderson

ʻI he fakaʻosinga ʻo e moʻui ʻa Sēkopé, naʻá ne foaki ha ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki ki hono ngaahi foha takitaha ʻe toko hongofulu mā uá. Naʻe foaki e ongo tāpuaki fakaikiiki taha ʻa Sēkopé kia Siuta mo Siosefa.

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e tēpile ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke ako e tāpuaki ʻo Siutá pe ko Siosefá, fakataha mo ha niʻihi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ke tokoni ke mahino kiate kinautolu. (ʻE lava foki ke hoko ʻeni ko ha feituʻu lelei ke akoako ai ʻa e “Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Folofola Kuo Fakafoki Maí ke Mahino ʻa e Tohi Tapú” ʻi he Ngaahi Taukei Ako Folofolá.)

Tāpuaki ʻo Siutá

Tāpuaki ʻo Siosefá

Tāpuaki ʻo Siutá

Sēnesi 49:8–12

Ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé:

Tāpuaki ʻo Siosefá

Sēnesi 49:22–26

Ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé:

Hili e ako ʻa e kau akó, kole ange ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau akó. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi e ongo fehuʻi ko ʻení ke tataki ʻa e fealēleaʻakí:

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau naʻá ke maʻu mei hoʻo akó?

  • Ko e hā e meʻa ʻoku tokoni ʻa e ngaahi vēsí ni ke mahino kiate koe fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí? (Te ke lava ʻo tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha foʻi moʻoni hangē ko ʻení, ko ha konga ʻo e fealēleaʻaki ko ʻení: ʻE lava ke talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki mo tokoni ke mahino kiate kitautolu hotau ngaahi faingamālie ʻi he kahaʻú, ʻo fakafou ʻi he ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeikí.)

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ha fakakaukau ʻe taha pe fakatouʻosi ʻo e ongo fakakaukau ko ʻení ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e founga ʻe lava ke faitāpuekina ai ʻenau moʻuí ʻe he ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí:

  • Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ha ngaahi sīpinga ʻo ha ngaahi taimi naʻe fakahoko ai ʻe he ʻEikí ha ngaahi talaʻofa ʻo fakafou ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi heʻenau moʻuí pe ko e moʻui ʻa e niʻihi kehé.

  • Fakamatalaʻi ange ko e ngaahi tāpuaki naʻe foaki ʻe Sēkope ki hono ngaahi fohá naʻe tatau ia mo e ngaahi tāpuaki fakapēteliake te tau lava ʻo maʻu he ʻaho ní. Te ke lava ʻo ʻoange ha taimi ki he kau akó ke nau ako lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ʻaki ʻenau ako ʻa e “Ngaahi Tāpuaki Fakapēteliaké” ʻi he Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (Gospel Library). ʻE lava ʻe he kau ako kuo nau maʻu ha tāpuaki fakapēteliake pea ʻoku nau lolotonga maʻu iá ʻo lau ia he taimí ni. (ʻE lava ke maʻu ʻe he kāingalotú honau tāpuaki fakapēteliaké ʻaki ʻenau hū ki he ChurchofJesusChrist.org pea ʻalu ki he “Tāpuaki Fakapēteliaké” ʻi he lisi fakahokohoko ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní”.)

Hili e ako ʻa e kau akó, fakaafeʻi ke nau vahevahe ‘a e meʻa ne nau ako pe ongoʻí. ʻE lava foki ke vahevahe ʻe he kau ako kuo nau maʻu ha tāpuaki fakapēteliaké ʻa e founga kuo hanga ai ʻe honau tāpuakí ʻo liliu kinautolu mo honau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá. Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻoku ʻikai totonu ke nau vahevahe ha ngaahi fakaikiiki pau fekauʻaki mo honau tāpuaki fakapēteliaké (vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 18.17, Gospel Library).

Foki ki he “Ngaahi ʻEkitivitī Ako ke Fili Mei Aí.”

Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Sēnesi 50:24–38

Ko e hā e founga ʻoku tāpuekina ai ʻe hono Fakafoki Mai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ongoongoleleí ʻa ʻeku moʻuí?

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení pea hiki ʻenau ngaahi talí:

Siosefa Sāmita

Tokoua ko Siosefá, tā fakatātaaʻi ʻe David Lindsley

  • Naʻe mei kehe fēfē nai hoʻo moʻuí kapau naʻe ʻikai fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá? Ko e hā ha founga ʻe malava ke liliu ai hoʻo vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

Poupouʻi e kau akó ke hokohoko atu ʻenau fakalaulauloto ki he ongo fehuʻi ko ʻení lolotonga e ʻekitivitī ako ko ʻení. Fakamatalaʻi ange te nau maʻu ʻa e faingamālie ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻamui ange.

Fakamatalaʻi ange kimuʻa pea pekia ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité, naʻá ne kikiteʻi ʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻEikí ha ongo palōfita maʻongoʻonga ke fakahaofi Hono kakaí. Ko e ʻuluakí ko Mōsese, ʻa ia te ne fakahaofi e fānau ʻa ʻIsilelí mei ʻIsipite. Ko hono uá ko ha tangata kikite maʻongoʻonga ʻa ia te ne tokoni ke ʻomi ʻa e kakaí mei he fakapoʻuli fakalaumālié ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Ko e tangata kikite maʻongoʻonga ko ʻení ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Ke teuteuʻi e kau akó ke nau ako ʻa e kikite ʻa Siosefá, tokoniʻi kinautolu ke nau kumi ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Sēnesi 50:24–38 ʻi heʻenau folofolá. ʻE lava ke maʻu e ngaahi veesi ko ʻení ʻi he Bible appendix ʻo e ngaahi pulusinga folofola ʻa e Siasí pe ʻi he Gospel Library (ʻalu ki he Ngaahi Folofolá pea ki he Ngaahi Tokoni Akó ke maʻu ʻa e “Fakalahi ki he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá”). ʻE lava ke ako ʻe he kau ako ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻa e fakamatala fakanounou ʻa Līhai ki he kikite ko ʻení ʻi he 2 Nīfai 3:4–11.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau ako e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Sēnesi 50:24–33. Ke tataki ʻenau akó, fakaʻaliʻali e tēpile ko ʻení pea fakaafeʻi e kau akó ke fakakakato ia. ʻE lava foki ke ako ʻe he kau akó ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi veesi ko ʻení ʻi he Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Motuʻá ke tokoni ke nau fakakakato ʻa e sātí.

Ngaahi kikite fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá (LSS, Sēnesi 50:24–33)

Ko e Malava ke Fakakakato e Ngaahi Kikité

Ngaahi kikite fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá (LSS, Sēnesi 50:24–33)

Ko e Malava ke Fakakakato e Ngaahi Kikité

Hili hono fakakakato ʻe he kau akó ʻenau akó, fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau ako pe ongoʻí. Ko ha konga ʻo e fealēleaʻaki ko ʻení, ʻe lava ke ʻiloʻi ai ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni hangē ko ʻení: Naʻe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻEne ongoongoleleí ki he māmaní ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea ʻomi ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú ki he māmaní ʻa e melinó, moʻoní, mo ha ʻilo ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení, fakakaukau ke ʻeke ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo tāpuekina ai hoʻo moʻuí koeʻuhí kuo fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻEne ongoongoleleí ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita?

  • Ko e hā ha founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú ke ke ʻunuʻunu ke ofi ange kia Sīsū Kalaisí?

Te ke lava foki ʻo lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitasení pea ʻeke leva ʻa e ongo fehuʻi ʻoku muimui mai aí:

ʻEletā Neil L. Andersen

ʻOku fiemaʻu ʻe he taha tui kotoa ha fakamahino fakalaumālie ki he misiona fakalangi mo e ongoongo ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku hoko ʻeni ʻi he toʻu tangata kotoa pē. …

ʻE fakautuutu ʻa e lau kovi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻetau fakaofi atu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí. He ʻikai hōloa ʻa e ngaahi moʻoni fakakongá mo e olopoto kākaá. ʻE ʻi ai ha kau mēmipa ʻo e fāmilí mo ha ngaahi kaungāmeʻa te nau fiemaʻu hoʻo tokoní. (“Siosefa Sāmita,” Liahona, Nōvema 2014, 29–30)

  • Ko e hā ha meʻa kuó ne tokoniʻi koe ke fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

  • Te ke tokoniʻi fēfē ha ngaahi kaungāmeʻa pe kau mēmipa ʻo e fāmilí te nau ala fiemaʻu hoʻo tokoní?

Poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha ngaahi founga te nau lava ai ʻo fakamālohia ʻenau fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pe vahevahe ʻenau fakamoʻoní mo e niʻihi kehé. Fakaafeʻi kinautolu ke lekooti e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻoku nau maʻú.

Foki ki he “Ngaahi ʻEkitivitī Ako ke Fili Mei Aí.”