Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Sēnesi 42–50
Koeʻuhí ko ha honge ʻi Kēnani, naʻe fekauʻi atu ʻe Sēkope hono ngaahi fohá ki ʻIsipite ke fakatau mai ha kēleni. Naʻa nau tuʻu ʻi muʻa ʻi honau tokoua ko Siosefá ka naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi ia, neongo naʻá ne ʻiloʻi ʻe ia kinautolu. Hili hono ʻahiʻahiʻi ʻe Siosefa hono ngaahi tokouá, naʻá ne fakahaaʻi hono tuʻunga totonú peá ne fakamolemoleʻi kinautolu. Naʻe faifai pea haʻu ʻa Sēkope mo hono fāmilí kotoa ke nofo ʻi ʻIsipite. Kimuʻa pea pekia ʻa Sēkopé, naʻá ne ohi ʻa e ongo foha ʻo Siosefá, ko ʻIfalemi mo Manase, pea tāpuakiʻi kinaua. Naʻá ne tāpuakiʻi foki mo hono ngaahi fohá takitaha. Kimuʻa pea pekia ʻa Siosefá, naʻá ne kikite kau kia Mōsese mo Siosefa Sāmita mo hona ngaahi fatongia ki he kahaʻú mo hono hakó.
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní
Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ia pe ko e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.
Puipuituʻá mo e Fakamatalá
Ko e hā e ʻuhinga naʻe siviʻi ai ʻe Siosefa hono ngaahi tokouá?
ʻI he Sēnesi 42–45, naʻe toutou siviʻi ai ʻe Siosefa hono ngaahi tokouá kimuʻa peá ne toki fakahā hono tuʻungá. Naʻe nofotaha ha konga lahi ʻo e ngaahi sivi ko ʻení ʻi he talavou ko Penisimaní, ʻa ia naʻe hoko ko e foha ʻofeina taha ʻo Sēkopé hili hono fakatau atu ʻo Siosefa ke ngāue fakapōpulá. Naʻe hangē naʻe ʻoange ʻe Siosefa ha ngaahi faingamālie ki hono ngaahi tokouá ke fakamoʻoniʻi kuo nau liliu pea he ʻikai ke nau lavakiʻi ʻa Penisimani ʻo hangē ko ʻenau lavakiʻi iá.
ʻI he kotoa ʻo e talanoa ko ʻení, ʻoku tau vakai ai ki he ngaahi fakaʻilonga kuo liliu moʻoni e ngaahi tokoua ʻo Siosefá. Naʻe fakahaaʻi ʻe Lūpeni ʻene loto-mamahi ʻi hono fakatau atu ʻo Siosefa ko ha pōpulá. ʻI he taimi naʻe tukuakiʻi hala ai ʻa Penisimani ki ha kaihaʻá, naʻe loto ʻa Siuta ke ne fuesia e tautea ʻo Penisimaní kae ʻoua naʻa tuku ʻa Penisimani ke nofo ʻi ʻIsipite ko ha tamaioʻeiki pe pōpula. Pea naʻe fakapapau ʻa Siuta mo hono ngaahi tokoua kehé ke maluʻi ʻa Penisimani ke fakahaofi ʻenau tamaí mei he mamahi ʻo e mole ʻa ha toe foha ʻe tahá.
Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e ipu siliva ʻa Siosefá?
Naʻe kau ʻi hono siviʻi ʻe Siosefa hono ngaahi tokouá ʻa hono faʻo ʻene ipu silivá ʻi he kato ʻa Penisimaní. Naʻe fakamatalaʻi ʻa e ipú ko e ipu ia ʻoku “fai ai [ʻe Siosefa] ʻene ʻilo meʻá.” Ko e ʻilo meʻa ‘i he vavaló ko hono fakaʻaongaʻi ia ʻo e ngaahi founga talatupuʻá ke feinga ke tala ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú. ʻOku faʻa fakahalaiaʻi ʻa e vavaló ʻi he folofolá.
Ka neongo ia, ʻoku fakamatala foki ʻa e folofolá ki ha ngaahi sīpinga ʻo ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau fakaʻaongaʻi totonu ha ʻū meʻangāue ke tokoni ke nau ʻiloʻi pe maʻu ʻa e moʻoní mei he langí. Kuo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻa hangē ko e ʻŪlimí mo e Tūmemí, maka kikité, ngaahi vaʻakaú, pea mo e Liahoná ki ha ngaahi taumuʻa māʻoniʻoni.
ʻOku ʻikai ʻomi ʻe he fakamatala ʻi he tohi Sēnesí ha fakaikiiki feʻunga ke ʻiloʻi e founga naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe Siosefa ʻene ipu silivá. Neongo naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e ipú ki ha ngaahi taumuʻa māʻoniʻoni, ka ʻoku malava pē foki ke pehē ʻe Siosefa naʻá ne fakaʻaongaʻi pē ʻa e ipú ki he vavaló ko ha konga ʻo ʻene faʻufaʻu ke tukuakiʻi ʻa Penisimani ki hano kaihaʻasi ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito.
ʻE lava fēfē ke fakamanatu mai ʻe he ngaahi tōʻonga ʻa Siutá ʻa e Fakamoʻuí?
Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe fehiʻa ai ʻa Siuta kia Siosefa ʻi heʻene hoko ko e foha naʻe ʻofeina tahá pea ko ia naʻá ne fokotuʻu ange ke fakatau atu ʻa Siosefa ko ha pōpulá. Ka ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimui ange ʻi ʻIsipite, naʻe loto ʻa Siuta ke ne fetongi ʻa Penisimani ko ha tamaioʻeiki pe pōpula. ʻE lava ke fakamanatu mai ʻe he tōʻonga ʻa Siutá ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa ia ko e hako ʻo Siutá. ʻI he loto ʻa Siuta ke ne fua ʻa e tautea ʻo Penisimaní kae lava ʻa Penisimani ʻo foki ki heʻene tamaí, naʻe pehē pē hono toʻo ʻe Sīsū Kalaisi ʻetau ngaahi angahalá kiate Ia koeʻuhí ke tau lava ʻo foki ki heʻetau Tamai Hēvaní.
Ko e hā e ʻuhinga ʻa Siosefa ʻi heʻene pehē kuo fekauʻi mai ia ʻe he ʻOtuá ki ʻIsipité?
Naʻe talaange ʻe Siosefa ki hono ngaahi tokouá ke ʻoua te nau loto-mamahi pe ʻita kiate kinautolu ʻi hono fakatau atu ia ko ha pōpulá, ʻo ne fakamatalaʻi ange naʻe fekauʻi mai ia ʻe he ʻOtuá ki ʻIsipite “ke fakahaofi [ʻenau] moʻuí.” ʻOku ʻikai totonu ke maʻuhala e ngaahi lea ʻa Siosefá ke ʻuhinga naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá e ngaahi tokoua ʻo Siosefá ke fakatau atu ia ko ha pōpula. Ka, naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa ʻa e tokaimaʻananga ʻa e ʻOtuá mo ʻEne malava ke fakatupu ha lelei mei he ngaahi tūkunga faingataʻá. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo pehē, “Naʻe ngāue e taumuʻa kovi ʻa e ngaahi tokoua ʻo Siosefá ki he ngaahi palani ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e kamataʻangá mei he ngataʻangá mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi he vahaʻá.”
Siosefa ʻo ʻIsipité, tā fakatātaaʻi ʻe Micahel T. Malm
Ko e hā e ʻuhinga ʻo e talaʻofa ʻa e ʻEikí kia Sēkope “ʻe ʻai ʻe Siosefa hono nimá ki ho matá?”
Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Sēkope ʻe ʻai ʻe Siosefa [hono nimá] ke fakamapuni e fofonga ʻo Sēkopé hili ʻene pekiá. ʻI he ʻulungaanga faka-Hepeluú, ko e fatongia ia ʻo e kāinga ofi taha mo ʻofeina tahá ke ala ʻo ʻai ke mapuni e mata ʻo ha taha kuo pekia pea ʻuma kiate ia.
Ko e hā e ʻuhinga naʻe ohi ai ʻe Sēkope e ongo foha ʻo Siosefá?
Kimuʻa pea pekia ʻa Sēkopé, naʻe fiemaʻu ke ne foaki ha ngaahi fatongia ʻo e ʻinasi tukufakaholó. Ko e tukufakaholó, naʻe maʻu ʻe he ʻuluaki fohá ʻa e ʻinasi tukufakaholó. Ka neongo ia, naʻe mole mei he ʻuluaki foha ʻo Sēkope ko Lūpení, ʻa hono ʻinasi tukufakaholó koeʻuhí ko e faiangahalá, ʻa ia naʻe iku ai ʻo maʻu ʻe Siosefa ʻa e ʻinasi tukufakaholó. ʻI he hoko ʻa Siosefa ko e foha ʻʻokú ne maʻu e ʻinasi tukufakaholó, naʻe ʻi ai ʻene totonu ki ha konga ʻe ua ʻo e tofiʻa ʻo ʻene tamaí. Naʻe vahevahe e ongo foha ʻa Siosefa ko ʻIfalemi mo Manasé, ʻi he ongo kongá. Koeʻuhí ko hono ohi kinaua ʻe Sēkopé, naʻe lau leva e ongo foha ʻo Siosefá ko e fānau ʻo ʻIsileli, pea naʻe hoko e hako ʻo e foha takitaha ko ha faʻahinga kehekehe ʻo ʻIsileli.
Ko e hā e ʻuhinga naʻe hilifaki ai ʻe Sēkope hono nima toʻomataʻú kia ʻIfalemi kae ʻikai ko Manasé?
Hili hono ohi ʻe Sēkope ʻa Manase mo ʻIfalemí, naʻá ne loto ke tāpuakiʻi kinaua. Naʻe hili ʻe Sēkope hono nima toʻomataʻú ʻi he ʻulu ʻo ʻIfalemí ko e tehina siʻisiʻí, ʻo fakahaaʻi ai ʻe maʻu ʻe ʻIfalemi ʻa e ʻinasi tukufakaholo ʻo Siosefá. Neongo ʻoku ʻikai fakamatalaʻi ʻe he folofolá ʻa e ʻuhinga naʻe fili ai ʻa ʻIfalemi kae ʻikai ko hono taʻokete ko Manasé, ka naʻe fakamahinoʻi ʻe he tali ʻa Sēkope ki he feinga ʻa Siosefa ke fakatonutonú ko e finangalo ʻeni ʻo e ʻEikí.
Ko e konga ʻo e ngaahi fatongia ʻo e ʻinasi tukufakaholo ʻo ʻIfalemí, naʻe foaki ai kiate ia mo hono hakó ʻa e ngaahi fatongia fakatakimuʻá fakataha mo e faʻahinga ʻo Siutá. ʻI he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻo e hako ʻo ʻIfalemí ʻa e faingamālie mo e fatongia “ke maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, pea ʻave ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ki he māmaní, pea hiki hake ha fuka ke tānaki mai ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí.”
ʻOku Tāpuakiʻi ʻe ʻIsileli ʻa ʻIfalemi ʻaki ʻa e ʻInasi Tukufakaholó, tā fakatātaaʻi ʻe D. Keith Larson
Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e tāpuakiʻi ʻe Sēkope ʻa Siutá?
ʻI he fakaʻosinga ʻo e moʻui ʻa Sēkopé, naʻá ne tāpuakiʻi hono ngaahi fohá takitaha. Naʻe fai ʻe Sēkope ha ngaahi fakatokanga ʻi he ngaahi tāpuaki ko ʻení, ʻo fakamatalaʻi ai e ngaahi nunuʻa ʻo e ngaahi angafai ʻa hono ngaahi foha ʻe niʻihi ʻi he kuohilí, mo kikiteʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú. Naʻe foaki ʻa e ngaahi tāpuaki fisifisimuʻa mo fakaʻāuliliki taha ʻa Sēkopé kia Siuta mo Siosefa.
ʻOku ʻuhinga ʻa e “tokotoko” ʻoku lau ki ai ʻi he veesi 10 ki he totonu pe mafai ʻo e hako ʻo Siutá ke nau pule. Ko e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsilelí, kau ai ʻa Tēvita mo Solomone, ko e hako kinautolu ʻo Siuta, ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí, ko e “Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí.”
Naʻe kikiteʻi foki ʻe Sēkope ʻe kei tuʻu maʻu pē ʻa e puleʻanga ʻo Siutá “kae ʻoua ke hāʻele mai ʻa Sailo.” ʻI he lea faka-Hepeluú, ʻe lava ke ʻuhinga ʻa e hingoa Sailó ki he “Tokotaha ʻoku ʻaʻana iá” pea ʻuhinga kia Sīsū Kalaisi, ko ha hako ʻo Siuta. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Naʻe ʻoange ki he faʻahinga ʻo Siutá ʻa e fatongia ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki he ʻuluaki hāʻele mai ʻa e ʻEikí. Mei he faʻahinga ko iá, naʻe ui ʻa Mele ke hoko ko e faʻē ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.”
Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e tāpuaki ʻa Sēkope kia Siosefá?
ʻE lava ke ʻuhinga ʻa e kikite ko ia “[ʻe] kaka hake hono ngaahi vaʻá ʻi he funga ʻaá” ki hono fakamoveteveteʻi ʻo e hako ʻo Siosefá ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻe fakahoko ʻe Līhai mo hono fāmilí, ʻa ia naʻa nau hiki mei Selusalema ki he Ongo ʻAmeliká, ha fatongia mahuʻinga ʻi hono fakahoko ʻo e kikite ko ʻení. ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ko e fāmili ʻo Līhaí ko e hako ia ʻo e foha ʻo Siosefa ko Manasé.
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni ʻEsela Tafu Penisoni: “ʻOku tau fakamoʻoni ki māmani ʻoku tau maʻu ʻa e lekooti ʻo Siosefá—ʻa ia ko e Tohi ʻa Molomoná. Hangē ko Siutá, naʻe ʻi ai ha kakai ʻo Siosefa—ko e kau Nīfaí mo e kau Leimaná. Hangē ko Siutá, naʻe ʻi ai ha fonua ʻo Siosefa—ko e ongo ʻAmeliká. Hangē ko Siutá, naʻe ʻi ai ha kau palōfita ʻa Siosefa, pea naʻe ʻaʻahi foki ʻa Sīsū Kalaisi ki hono hakó, ʻa e ʻEiki kuo toetuʻú.”
Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi 50:24–38
Ko e hā e meʻa ʻoku tānaki mai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ki heʻetau mahino ki he ngaahi lea fakaʻosi ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité?
Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:
“ʻI he [Tohi Tapú], ʻoku fakaʻosi ʻaki ʻa e Sēnesi 50 ʻa e veesi 26, ʻa ia ʻoku lekooti ai e pekia ʻa Siosefá. ʻI he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá (LSS), ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono tānaki mai ʻe he vahe ko iá ha fakamatala mahuʻinga ki he veesi 24 ki he 26 ka ʻokú ne ʻomi ha ngaahi veesi kehe ʻe hongofulu mā ua ʻokú ne fakalahi ʻetau ʻilo ki he fehokotakiʻanga ʻo Siosefá (vakai, LSS, Sēnesi 50:27–38). ʻOku kau ʻi he ngaahi tānaki ko iá ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení, ʻa ia ʻoku ou toe fakalea ʻi he lea pē ʻaʻakú ke pehē:
-
ʻE fokotuʻu hake ha vaʻa māʻoniʻoni kimui ange mei he manava ʻo Siosefá (vakai, LSS, Sēnesi 50:24).
-
ʻE fakamoveteveteʻi ʻa ʻIsileli. ʻE motuhi atu ha vaʻa ʻo ʻave ki ha fonua mamaʻo (vakai, LSS, Sēnesi 50:25).
-
ʻE fokotuʻu hake ha tangata kikite kuo fili mei he manava ʻo Siosefá ke ne ngāue maʻá e fua ʻo hono manavá (vakai, LSS, Sēnesi 50:26–29).
-
ʻE tupu fakataha ʻa e ngaahi tohi mei he fua ʻo e manava ʻo Siosefá mo e ngaahi tohi mei he fua ʻo e manava ʻo Siutá ke ʻomi ha ʻilo ki heʻenau ngaahi tamaí pea ki he ngaahi fuakava taʻengatá. ʻE hoko mai ʻa e ʻilo ko iá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí (vakai, LSS, Sēnesi 50:30–32).
-
ʻE ui ʻa e tangata kikite kuo talaʻofá ko Siosefa, ʻo fakatauhingoa ki heʻene tamaí, pea te ne tatau mo Siosefa, ko e foha ʻo Sēkopé, ʻo ʻomi ʻa e fakamoʻuí ki he fānau ʻa e ʻEikí (vakai, LSS, Sēnesi 50:33).
“Ko e ngaahi fakalahi ko ʻení ko ha ngaahi sīpinga lelei ia ʻo e ngaahi moʻoni ʻmahinongofua mo mahuʻinga’ kuo fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (vakai, 1 Nīfai 13:40).”
Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi 50:26–33
Naʻe fakahoko fēfē ʻa e ngaahi kikite ʻa Siosefa kia Siosefa Sāmitá?
ʻOku lekooti ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Sēnesi 50:26–33 ʻa e kikite ʻa Siosefa ki ha “tangata kikite mahuʻinga,” ʻa ia ʻoku ʻuhinga ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko e ngaahi meʻá ni ko hano fakakakato ia ʻo ha niʻihi ʻo e ngaahi kikite ʻa Siosefa fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá.
|
Kikite fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá |
Malava ke fakahokó |
|---|---|
Kikite fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá “ʻE fakaʻapaʻapaʻi lahi ia” (veesi 27). | Malava ke fakahokó ʻOku tui ha kakai tui ʻe laui miliona ko Siosefa Sāmitá ko ha Palōfita ia ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. |
Kikite fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá “Te ne ʻomi kiate kinautolu ʻa e ʻilo ki he ngaahi fuakava ʻa ia naʻá ku fai mo hoʻo ngaahi tamaí” (veesi 28). | Malava ke fakahokó Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke ʻomi ʻa e fale ʻo ʻIsilelí ke nau maʻu ha ʻilo ki he ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí. Koeʻuhí naʻe fakafoki mai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita, te tau lava ʻo fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. |
Kikite fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá “Te u foaki kiate ia ʻa e mālohi ke ne ʻomi ʻa ʻeku ngaahi leá” (veesi 30). | Malava ke fakahokó Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ko e Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻo e Tohi Tapú, pea mo ha ngaahi tohi fakalaumālie kehe ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita. |
Kikite fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá “ʻI he vaivaí ʻe fakamālohi ia” (veesi 32). | Malava ke fakahokó Naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita mālohi mei ha kamataʻanga masivesiva pea ʻikai ha ako lelei. |
Kikite fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá “ʻIlonga ʻa kinautolu ʻe feinga ke fakaʻauha iá ʻe veuveuki ʻa kinautolu” (veesi 33). | Malava ke fakahokó Kuo ʻikai ola lelei ʻa kinautolu kuo feinga ke fakahalaiaʻi ʻa Siosefa Sāmita mo ʻene ngāué. |
Kikite fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá “ʻE ui hono hingoá ko Siosefa, pea ʻe tatau ia mo e hingoa ʻo ʻene tamaí” (veesi 33). | Malava ke fakahokó Ko Siosefa Sāmita ko e Siʻí ko e foha hono tolu ia ʻo Siosefa Sāmita ko e Lahí pea naʻe fakahingoa ia ki heʻene tamaí. |
Brother Siosefa, tā fakatātaaʻi ʻe David Lindsley
Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi 50:31
ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻe tupulaki fakataha ʻa e ngaahi tohi ʻo e hako ʻo Siosefa mo Siutá?
Naʻe kikiteʻi ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité ha ongo tohi ʻe ua ʻe “fakatahaʻi” ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí: ko e ngaahi tohi ʻo hono hakó (ko e Tohi ʻa Molomoná) pea mo e ngaahi tohi ʻo e hako ʻo Siutá (ko e Tohi Tapú). Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ʻi hotau kuongá ni, ko e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku “lalanga fakataha kinaua ʻi ha founga ko e taimi ʻokú te ako ai ha tohi ʻe tahá ʻokú te fie ʻilo ai ki he tohi ʻe tahá; ʻi heʻete ako mei ha tahá ʻoku fakamaamaʻi kita ʻe he tohi ʻe tahá. Ko e moʻoni kuó na hoko ʻo taha ʻi hotau nimá.”
Ako Lahi Ange
Fakamolemoleʻi e niʻihi kehé
-
Kristin M. Yee, “Hoihoifua ko e fetongi ʻo e Efuefú: Ko e Halanga Faifakamoʻui ʻo e Fakamolemolé,” Liahona, Nōvema 2022, 36–38
-
Jeffrey R. Holland, “Ko e Ngāue ʻo e Fakaleleí,” Liahona, Nōvema 2018, 77–79
Ngaahi tāpuaki fakapēteliaké
-
Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí, “Ngaahi Tāpuaki Fakapēteliaké,” Gospel Library
-
Randall K. Bennett, “Ko Hoʻo Tāpuaki Fakapēteliaké—Fakahinohino Fakalaumālie mei he Tamai Hēvaní,” Liahona, Mē 2023, 42–43
-
Kazuhiko Yamashita, “Taimi ke Maʻu ai Hoʻo Tāpuaki Fakapēteliaké,” Liahona, Mē 2023, 88–90
Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá
-
Craig C. Christensen, “Te u Fokotuʻu Hake Ha Tangata Kikite Mahuʻinga,” Liahona, Nōvema 2016, 27–30
Mītiá
Hivá
-
“ʻOku Mau Fakamālō,” Ngaahi Himí, fika 16
Ngaahi ʻĪmisí
Ko ha tā fakatātā ʻo Siosefa ʻo ʻIsipité, tā fakatātaaʻi ʻe Robert T. Barrett
Fakamolemoleʻi, tā fakatātaaʻi ʻe Megan Rieker
Ko Hono Tāpuakiʻi ʻe Sēkope Hono Ngaahi Fohá, tā fakatātaaʻi ʻe Harry Anderson
ʻOku Fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Kalaisi, tā fakatātaaʻi ʻe Greg K. Olsen
Siosefa ʻi ʻIsipité, tā fakatātaaʻi ʻe Paul Mann