“Sēnesi 1–2; Mōsese 2–3; ʻĒpalahame 4–5,” Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Motuʻá (2025)
Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Sēnesi 1–2; Mōsese 2–3; ʻĒpalahame 4–5
Naʻe tataki ʻe he Tamai Hēvaní ʻa hono Fakatupu ʻo e māmaní ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi. Naʻe ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá mo e fefiné ʻi Hono ʻīmisí. Naʻá Ne tuku ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he Ngoue ʻo ʻĪtení. Naʻá Ne tuku kiate kinaua ke na pule ki he fanga monumanu kuo faʻú. Naʻe mālōlō ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho hono fitu ʻo e Fakatupú. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke na maʻu ha fānau pea ke na hoko ko ha hoa ngāue tuʻunga tatau ko e husepāniti mo e uaifi.
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní
Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ia pe ko e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.
Puipuituʻá mo e Fakamatalá
Ko e hā ʻa e tohi ʻa Sēnesí?
Ko Sēnesi ʻa e ʻuluaki tohi ʻi he tohi ʻe nima ʻa Mōsese ʻi he Fuakava Motuʻá. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea sēnesí ki he “tupuʻanga” pe “fanauʻi.” Ko e Sēnesí ko ha tohi ia ʻo e ngaahi kamataʻangá. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohí ni ʻa hono Fakatupu ʻo e māmaní mo e meʻa moʻui kotoa pē ʻi aí, ko e Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví, pea mo hono fakafeʻiloaki ʻo e angahalá ki he māmaní. ʻOkú ne fakamatalaʻi foki ʻa e tupuʻanga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí mo hono fokotuʻu ʻo e ngaahi fuakava ʻa e ʻOtuá mo ʻEne fānaú.
ʻOku nofotaha ha konga lahi ʻo e tohi Sēnesí ʻi he moʻui ʻa ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope, mo e ngaahi foha ʻe toko 12 ʻo Sēkopé. ʻOku hoko ʻa e fakamamafa ko ʻení ke akoʻi e fānau ʻo ʻIsilelí fekauʻaki mo e ngaahi fuakava naʻe fai ʻe he ʻEikí mo ʻenau ngaahi kuí. ʻI he fuakava ko ʻení, ʻe kau fakataha ʻa ʻIsileli mo Ia ʻi he ngāue ki hono tāpuakiʻi ʻo e ngaahi puleʻanga mo e ngaahi fāmili kotoa pē ʻo e māmaní.
Sēnesi 1–2; Mōsese 2–3; ʻĒpalahame 4–5
Te u lava fēfē ʻo fakahoko ʻeku ako ki he Fakatupú?
ʻI he taimi ʻoku ako ai ki he Fakatupú, ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi ʻoku ʻikai ʻomi ʻe he folofolá ha fakaikiiki fekauʻaki mo e founga pe taimi naʻe fakatupu ai ʻa e māmaní. Ka ʻoku nau fakamoʻoni ki he ʻuhinga naʻe fakatupu ai ʻa e māmaní pea ko hai ʻa e Tokotaha Fakatupú. Ko e Fakatupú ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní ki he fakamoʻuí. Koeʻuhí ko e Fakatupú, ʻoku tau lava ai ʻo haʻu ki he māmaní, maʻu ha sino fakamatelie, fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí, pea aʻusia ʻa e fiefiá ʻi heʻetau fokotuʻu ha ngaahi vā fetuʻutaki taʻengatá.
Ko e Fakatupú, tā fakatātaaʻi ʻe Annie Henrie Nader
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku fakalangi e tupuʻanga ʻo e māmaní mo e meʻa kotoa pē ʻi aí. Naʻe ʻikai tupukoso pē ʻa e Fakatupú. … Ko e ʻOtuá naʻá Ne ngaohi kitautolú kae ʻikai ko kitautolu pē. Ko Hono kakaí ʻa kitautolu! ʻOku fakamoʻoni ʻa e Fakatupú ʻiate ia pē ki ha Tokotaha Fakatupu. He ʻikai ke tau lava ʻo tukunoaʻi ʻa hono fakalangi ʻo e Fakatupú. ʻO ka ne taʻeʻoua ʻetau ʻiloʻi houngaʻia ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he Fakatupú, ne tau mei nofo taʻeʻiloʻi pē hotau tupuʻangá ʻo hangē ha kiʻi ika ʻoku kakau ʻi ha loto poulu vaí.”
Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ʻe hokosia ʻa e ʻaho ʻe fakahā mai ai ʻa e ngaahi fakaikiiki pau fekauʻaki mo hono Fakatupu ʻo e māmani ko ʻení.
Sēnesi 1–2; Mōsese 2–3; ʻĒpalahame 4–5
Ko e hā e lōloa hono fakahoko ʻo e Fakatupú?
ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi ʻetau meʻafua ki he taimí, ʻoku ʻikai ke tau ʻilo pe ko e hā ʻa e fuoloa hono fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e māmaní. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Naʻe fokotuʻutuʻu ʻa e Fakatupu fakatuʻasinó ʻi ha ngaahi vahaʻataimi pau. ʻI he tohi ʻa Sēnesi mo Mōsesé, ʻoku ui e ngaahi vahaʻataimi ko iá ko e ngaahi ʻaho. Ka ʻi he tohi ʻa ʻĒpalahamé, ʻoku ui ʻa e vahaʻataimi takitaha ko ha taimi. “Neongo pe naʻe ui ko ha ʻaho, ko ha taimi, pe ko ha kuonga, ka ko e konga takitaha ko ha vahaʻataimi ia ʻo ha ongo meʻa pau ʻe ua naʻe hoko—ko ha vahevahe ʻo e taʻengatá.”
Sēnesi 1:1–2; Mōsese 2:1–2; ʻĒpalahame 4:1–2
Naʻe fakatupu nai ʻe he ʻOtuá ʻa e māmaní mei he halaʻataá?
Ko ha tui faka-Kalisitiane taufatungamotuʻa naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē ex nihilo, ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e “halaʻatā.” ʻI he talanoa fekauʻaki mo e Fakatupu ʻo e māmaní, naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e “fakatupú … ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ke fakatupu ha meʻa mei he ʻatāloá; ka ʻoku ʻuhinga ia ke fokotuʻutuʻu, ʻo hangē ko hano fokotuʻutuʻu ʻe ha tangata ha ʻū naunau ʻo foʻu ha vaká.”
ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he fakamatala ʻa ʻĒpalahame ki he Fakatupú naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e māmaní mei ha “ngaahi meʻa.” ʻOku fakaʻaongaʻi foki ʻe he fakamatala ʻa ʻĒpalahamé ʻa e kupuʻi lea ko e “fuofuonoa mo lala” ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e māmaní ʻi hono tuʻunga ʻi he kamataʻangá.
Sēnesi 1:26; Mōsese 2:26; ʻĒpalahame 4:1–31
Ko hai naʻe kau ʻi he Fakatupú?
ʻOku fokotuʻu mai ʻe he kupuʻi lea “Ke tau ngaohi ʻa e tangatá ʻi hotau tataú” naʻe ʻikai ngāue toko taha ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakahoko ʻo e Fakatupú. ʻOku fakamahinoʻi ʻe he tohi ʻa Mōsesé naʻe folofola ʻa e Tamai Hēvaní kia Sīsū Kalaisi ʻi he veesi ko ʻení. Mei he fakamatala ʻa ʻĒpalahamé mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakaepalōfita kehé, ʻoku ʻi ai ʻetau ʻuhinga ke tui naʻe tokoniʻi ʻe ha niʻihi kehe ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Fakatupú.
Sēnesi 1:26–27; Mōsese 2:26–27; ʻĒpalahame 4:26–27
ʻOku ʻuhinga ki he hā ke ngaohi ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá?
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ʻOku maʻu ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamaí, ha telinga ke Ne fakafanongo ʻaki ki heʻetau ngaahi lotú. ʻOkú Ne maʻu ha fofonga ke Ne ʻafio mai ʻaki ki heʻetau ngaahi ngāué. ʻOkú Ne maʻu ha ngutu ke folofola mai ʻaki kiate kitautolu. ʻOkú Ne maʻu ha mafu ke Ne ongoʻi manavaʻofa mo ʻofa. ʻOkú Ne moʻoni. ʻOkú Ne moʻui. Ko ʻEne fānau kitautolu, naʻe fakatupu ʻi Hono tataú. ʻOku tau fōtunga tatau mo Ia pea ʻokú Ne fōtunga tatau mo kitautolu.”
ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau malava ai ke hoko ʻo hangē ko Iá. ʻOku tau lau ʻi he “Ko e Fāmilí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmaní: “Ko e kakai kotoa pē—ʻa e tangata mo e fefine—naʻe fakatupu ia ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá. Ko e tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē ko e foha mo e ʻofefine ia ʻo ha mātuʻa fakalangi, pea ʻi heʻene peheé, ʻoku maʻu ai ʻe he toko taha kotoa pē ha natula fakalangi pea mo ha ikuʻanga pau.”
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lōlenisou Sinou: “Naʻe fanauʻi kitautolu ʻi he tatau ʻo e ʻOtua ko ʻetau Tamaí; naʻá ne fakatupu kitautolu ke tau hangē pē ko iá. ʻOku kau e natula ʻo e ʻotuá ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻetau palani fakalaumālié; ʻi hono fanauʻi fakalaumālie kitautolú, naʻe foaki mai ai ʻe he Tamaí kiate kitautolu ʻa e ivi, mālohi mo e poto ʻokú Ne maʻú, ʻo hangē ko hono maʻu ʻe ha tama ʻoku kei tupu ʻi he manava ʻo ʻene faʻeé, ʻa e poto, mālohi mo e ngaahi ongo ʻoku maʻu ʻe heʻene mātuʻá.”
Sēnesi 1:28; Mōsese 2:28; ʻĒpalahame 4:28
ʻOku fakaʻaongaʻi fēfē e fekau ʻa e ʻEikí ke fakatokolahi mo fakakakai ʻa e māmaní ʻi he ʻaho ní?
ʻI he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” naʻe hiki ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku fekauʻaki ʻa e fuofua fekau naʻe tuku ʻe he ʻOtuá kia ʻĀtama mo ʻIví pea mo e meʻa te na malava ʻi hona tuʻunga fakaemātuʻa, ko e husepāniti mo e uaifí. ʻOku mau fakahā ai heni ʻoku kei tuʻu maʻu pē ʻa e fekau ko ia ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ke nau fanafanau mo fakatokolahi ʻa māmaní. ʻOku mau toe fakahā foki heni kuo ʻosi tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ke toki ngāue ʻaki pē ʻa e ngaahi mālohi toputapu ʻo e fakatupú ʻe ha tangata mo ha fefine, kuó na ʻosi mali fakalao ko ha husepāniti mo ha uaifi.”
Sēnesi 1:28–30; Mōsese 2:28–30; ʻĒpalahame 4:28–30
ʻOku ʻuhinga ki he hā ke maʻu ʻa e “pule” ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní?
ʻI hono faʻu e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi Hono tataú, ʻoku maʻu ʻe he houʻeiki tangata mo fafine ha tuʻunga makehe ʻi he ngaahi fakatupu ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ʻa e pulé ke “puleʻi.” ʻOku kau ʻi he konga ʻo ʻetau pule ki he ngaahi fakatupu ʻa e ʻOtuá ʻa hono fatongia ʻaki kinautolu ke tau hoko ko ha kau tauhi lelei. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Mākisi B. Nasi ʻo pehē, “Ko e moʻui ʻi he māmaní ko ha tāpuaki mo ha fatongia. ʻOku folofola ʻa e ʻEikí, ‘Vakai, ko e fanga manu ʻo e vaó mo e fanga manupuna ʻo e ʻataá, pea mo ia ʻoku tupu mei he kelekelé, kuo tuʻutuʻuni ke fakaʻaongaʻi ʻe he tangatá ki he meʻakai mo e kofu, pea ke ne maʻu ia ʻo lahi’ (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 49:19). Ka neongo ia, koeʻuhi ko e māmaní mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi aí ko e ‘ngāue ia ʻa [Hono] nimá’ (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:25), ko e meʻa kotoa pē ʻoku ʻAʻana ia. Koeʻuhi ko e kau nofo fakataimi pē kitautolu ʻo e māmaní, ko e kau tauhi pē kitautolu—ʻoku ʻikai ʻatautolu ha meʻa. ʻI heʻene peheé, ʻoku tau haʻisia ki he ʻOtuá—ko e maʻu tofiʻá—ki he meʻa ʻoku tau fakahoko ʻaki ʻEne fakatupú.”
Sēnesi 2:1–3; Mōsese 3:1–3; ʻĒpalahame 5:1–3
Ko e hā e meʻa ʻoku mahuʻinga fekauʻaki mo e mālōlō ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho hono fitu ʻo e Fakatupú?
ʻOku ʻomi ʻe he mālōlō ʻa e ʻEikí ʻi he ʻaho hono fitú ha sīpinga ke tau muimui ki ai. Naʻá Ne fekau kia Mōsese, “Manatu ki he ʻaho Sāpaté, ke tauhi ia ke māʻoniʻoni. Ko e ʻaho ʻe ono ke ke ngāue ai, ʻo fai ai hoʻo ngāue kotoa pē: Ka ko hono fitu ʻo e ʻahó ko e Sāpate ia ʻo e ʻEiki ko ho ʻOtuá: ʻoua naʻá ke fai ʻi ai ha ngāue ʻe taha, … He naʻe ngaohi ʻe he ʻEikí ʻi he ʻaho ʻe ono, ʻa e langí, mo e fonuá, mo e tahí, mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻi aí, peá ne mālōlō ʻi hono fitu ʻo e ʻahó: ko ia naʻe tāpuakiʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e ʻaho Sāpaté, ʻo ne fakatapui ia.”
ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e mālōlō ʻi he Sāpaté ke ʻoua naʻa fai ha meʻa. ʻI he fakamatala ʻo e Fakatupú, naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí naʻá Ne “fakatapui” ʻa e ʻaho hono fitú. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea faka-Hepelū naʻe liliu ko e “fakatapuí” ki he “ngaohi ke toputapu” pe “fakamāʻoniʻoniʻi” pe “kau ki he ʻOtuá.” Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā: “Ko e Sāpaté ko e ʻaho ia ʻo e ʻOtuá, ko ha taimi toputapu ʻoku vaheʻi ke manatu mo moihū ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Hono ʻAló, ke kau atu ki he ngaahi ouau ‘o e lakanga fakataulaʻeikí, pea ke maʻu mo fakafoʻou ʻa e ngaahi fuakava toputapú. … ʻI Hono ʻaho tapú, ko ʻetau fakakaukaú, ngāué, mo e ʻulungāngá ko ha ngaahi fakaʻilonga ia ʻoku tau foaki ki he ʻOtuá mo ha fakahaaʻi ʻo ʻetau ʻofa kiate Iá.”
Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻo e Siasí ʻi he moʻui kimuʻa ʻa e meʻa moʻuí (evolution)?
ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá ko ʻĀtama ʻa e ʻuluaki tangatá. Kuo fifili ha niʻihi ki he founga ke fakafenāpasi ai e foʻi moʻoni ko ʻení mo e fakakaukau ki he moʻui kimuʻa ʻa e meʻa moʻuí. ʻOku ʻikai ha tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí ʻi he fakakaukau ʻo e moʻui kimuʻa ʻa e meʻa moʻuí.
“Neongo ʻoku teʻeki fakahā mai ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻo e meʻa naʻe hoko ʻi he māmaní kimuʻa ʻia ʻĀtama mo ʻIví, kau ai ʻa e founga naʻe fakatupu ai hona sinó, ka ʻoku mahino pea maʻu ʻetau ngaahi akonaki fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo e tangatá mei he fakahā.
“Kimuʻa pea fanauʻi kitautolu ki māmaní, ne tau hoko ko ha fānau fakalaumālie ʻa ha ongomātuʻa fakalangi, mo ha sino ʻi hona tataú. Naʻe tataki ʻe he ʻOtuá ʻa hono fakatupu ʻo ʻĀtama mo ʻIví pea tuku hona laumālié ki hona sinó. Ko e hako kotoa kitautolu ʻo ʻĀtama mo ʻIvi, ko ʻetau ʻuluaki ongomātuʻá, ʻa ia naʻe fakatupu ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá. Naʻe ʻikai ha fānau fakalaumālie ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he māmaní kimuʻa pea fakatupu ʻa ʻĀtama mo ʻIví.”
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani, “‘Oku ‘ikai te u ‘ilo ki hono fakaikiiki ‘o e meʻa naʻe hoko ‘i he palanite ko ‘ení kimuʻa [ʻi he Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví], ka ‘oku ou ‘iloʻi naʻe fakatupu ‘a kinaua ‘e he toʻukupu fakalangi ‘o e ‘Otuá, pea naʻá na nofo toko ua pē ‘i ha ʻātakai fakapalataisi naʻe ‘ikai ʻiloa ai e mate fakaesinó mo e kahaʻu ko ha fāmilí, kae tuʻunga ʻi heʻena ngaahi filí, ne na maumauʻi ai ha fono ʻa e ʻOtuá pea naʻe pau leva ke na ‘alu mei hona nofoʻanga ‘i he ngoué, pea malava ai ke na maʻu ha fānau kimuʻa peá na toki fehangahangai mo e mate fakaesinó.”
Sēnesi 2:16–17; Mōsese 3:16–17; ʻĒpalahame 5:12–13
Ko e hā e ʻuhinga naʻe fekauʻi ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke ʻoua naʻá na kai e ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví?
Sēnesi 2:18; Mōsese 3:18; ʻĒpalahame 5:14
Ko e hā ʻa e “tokoni ʻoku taau”?
Ko e ngaahi lea ʻoku liliu ʻi he Pulusinga ʻa Kingi Sēmisí ko e “tokoni ʻoku tāú” ʻoku maʻu ia mei ha foʻi lea faka-Hepelū ʻe ua ʻoku ʻuhinga ki he tokotaha tokoni, kaungā kau, pe faifakahaofi ʻi ha vā fetuʻutaki pe fatongia tuʻunga tatau. ʻOku ʻikai fokotuʻu mai ʻe he foʻi leá ko e tokotaha tokoní ʻoku māʻolunga ange, ka ʻe lava ke fetokoniʻaki ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻo ope atu ʻi he meʻa ʻokú na malava fakafoʻituituí. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā ʻUlise Soālesi “ʻi he palani ʻa e ʻEikí, ko e ‘tokoni [ʻoku tāú]’ ko ha hoa ngāue ʻe umouma-taha mo ʻĀtama ʻi he fengāueʻaki fakataha kakato.”
ʻI he hoko ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ko ha hoa malí, naʻá na maʻu ʻa e faingamālie ke aʻusia ʻa e fiemālie mo e fiefia lahi taha ʻe lava ke ʻomi ʻe he moʻui fakamatelié. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻa e founga ʻoku lava ai ʻe he ngaahi ʻulungaanga ʻo e houʻeiki tangatá mo fafiné ʻo ʻai ke nau fetokoniʻakí: “Naʻe fiemaʻu ke fakahoko ʻa e palani ʻo e fiefiá ʻe he fakatahaʻi makehe fakalaumālie, fakatuʻasino, fakaʻatamai, mo fakaeloto ʻa e ngaahi ivi malava ʻo e tangatá mo e fefiné fakatouʻosi. He ʻikai lava ke fakahoko ʻe he tangatá pe fefiné ʻiate ia pē ʻa e ngaahi taumuʻa ʻo hona fakatupú.”
Sēnesi 2:21–22; Mōsese 3:21–22; ʻĒpalahame 5:15–16
Naʻe fakatupu moʻoni nai ʻa ʻIvi mei he hui vakavaka ʻo ʻĀtamá?
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo naʻe ʻikai fakatupu moʻoni ʻa ʻIvi mei he hui vakavaka ʻo ʻĀtamá. Naʻá ne pehē, “Ko hono moʻoní, ko e talanoa ʻo e hui vakavaká ko ha fakataipe pē.”
Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e meʻa te tau lava ʻo ako mei he fakataipe ko ʻení: “Ko e hui vakavaká, ʻi hono ʻomi mei he tafaʻakí, ʻoku hangē ʻokú ne fakahaaʻi mai ha hoa ngāué. ʻOku ʻikai pehē ke hanga ʻe he hui vakavaká ʻo fakafofongaʻi hano puleʻi pe fakamoʻulaloaʻi, ka ko ha vā fetuʻutaki ʻoku potupotutatau ko e hoa ngāue, ke ngāue mo nofo fakataha.”
Sēnesi 2:23–24; Mōsese 3:23–24; ʻĒpalahame 5:17–18
Naʻe hoko fēfē ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ko ha ongomeʻa malí?
Hili hono fakatupu ʻo ʻIví, naʻe fakatahaʻi kinaua ʻe he ʻOtuá ʻi he mali. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, “Kuo [ʻomi] ʻe he ʻEikí … fakataha ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, ʻa e fuofua tangata mo e fuofua fefine naʻá Ne tuku ki he māmaní, peá Ne fakahoko ha ouau mali māʻoniʻoni ke na hoko ai ko e husepāniti mo e uaifi.”
Sēnesi 2:24; Mōsese 3:24; ʻĒpalahame 5:18
ʻOku ʻuhinga ki he hā ke hoko ʻa e husepānití mo e uaifí ko e “kakano taha pē”?
Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani, “Naʻe fakataumuʻa e malí talu mei he Ngoue ko ʻĪtení ʻo hokohoko atu ai, ki hono fakatahaʻi kakato ʻo ha tangata mo ha fefine—hona lotó, ʻamanaki leleí, moʻuí, ʻofá, fāmilí, kahaʻú, mo e meʻa kotoa pē. Naʻe pehē ʻe ʻĀtama ko ʻIvi ʻa e hui ʻo hono ngaahi huí, kakano ʻo hono kakanó, pea naʻe pau ke na hoko ʻo ʻkakano taha pē’ ʻi heʻena moʻui fakatahá. Ko ha fakatahaʻi ʻeni ʻo e kakato peheé ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai e foʻi lea ko e silaʻi ke fakahaaʻi ʻoku taʻengata hono talaʻofá. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mahalo te tau lava ʻo fakahoko ha haʻi toputapu pehē ʻi hono ‘fakafehokotaki’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:18] kitautolú.”
Ako Lahi Ange
Ko e Fakatupú
-
Russell M. Nelson, “The Creation,” Ensign, May 2000, 84–86
-
“A Harmony of the Creation Accounts,” ʻi he The Pearl of Great Price Student Manual (2017), 82–92
Ko hono tokangaʻi ʻo e māmaní
-
Gérald Caussé, “Ko Hotau Fatongia Tauhi ʻi he Māmaní,” Liahona, Nōvema 2022, 57–59
Nofo-malí mo e fāmilí
-
D. Todd Christoffersen, “ʻUhinga ʻo e Malí, ʻUhinga ʻo e Fāmilí,” Liahona, Mē 2015, 50–53
-
Ulisses Soares, “ʻI he Hoa Ngāue mo e ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2022, 42–45
Mītiá
Ngaahi Vitiō
“God’s Greatest Creation” (2:51)
“Our Home” (1:34)
“We Lived with God” (4:00)
Ngaahi ʻĪmisí
Ko Kalaisi mo e Fakatupú, tā fakatātaaʻi ʻe Robert T. Barrett