Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
ʻEkesōtosi 35–40; Levitiko 1; 4; 16; 19
Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kakai ʻIsilelí ʻo fakafou ʻia Mōsese, ke nau langa ha tāpanekale ʻi he toafá. Naʻe pau ke hoko ʻa e tāpanekalé ko ha potu toputapu ʻe lava ke ʻafio ai ʻa e ʻEikí ʻi he lotolotonga ʻo Hono kakaí. Naʻe ʻomi loto-fiemālie ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e naunau ne fiemaʻu ke langa ʻaki e tāpanekalé, pea naʻe langa ʻe he kau ngāue taukeí ʻa e ngaahi konga takitaha. ʻI he kakato pē ʻa e tāpanekalé, naʻe fakafonu ia ʻe he nāunau ʻo e ʻEikí. Naʻe fakahā foki ʻe he ʻEikí kia Mōsese ʻa e founga ʻoku totonu ke fai ai ʻe he kakai ʻIsilelí ha ngaahi feilaulau kehekehe kiate Iá. Naʻe tuhu ʻa e ngaahi feilaulau ko ʻení ki he feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo tokoniʻi e kakai ʻIsilelí ke nau falala kia Sihova ke maʻu ʻa e huhuʻí.
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní
Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ia pe ko e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.
Puipuituʻá mo e Fakamatalá
Ko e hā e taumuʻa ʻo e tāpanekalé?
Lolotonga e ʻaho ʻe 40 naʻe nofo ai ʻa Mōsese ʻi he Moʻunga Sainaí, naʻe fekauʻi ia ʻe he ʻEikí ke langa ha hūfangaʻanga, pe tāpanekale, ke lava ʻa e ʻEikí ʻo “nofo” ʻi Hono kakaí. Naʻe hoko ʻa e tāpanekalé ko e ʻelito ia ʻo e moihū ʻa ʻIsilelí ʻi he kotoa ʻo ʻenau fononga ʻi he toafá pea ki he fonua ʻo e talaʻofá. Koeʻuhí naʻe lava ʻo hiki holo ʻa e tāpanekalé, naʻe lava ke tuku hifo ia ʻe he kau ʻIsilelí pea toe fokotuʻu ʻi heʻenau fononga ʻi he toafá.
The Ancient Tabernacle [Ko e Fale Fehikitaki ʻo e Kuonga Muʻá], tā fakatātā ʻa Bradley Clark
Hangē ko e ngaahi temipale ʻi onopōní, ko e tāpanekalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí. Naʻe fakataipe hono akoʻi ʻe he ngaahi meʻa mo e ngaahi ouau ʻi he tāpanekalé ʻa ʻIsileli fekauʻaki mo ʻenau fononga ʻi he moʻuí pea foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá.
Naʻe vahevahe ʻa e tāpanekalé ki ha konga lalahi ʻe tolu: ko e lotoʻā ʻi tuʻá, ko e potu toputapú, pea mo e potu toputapu tahá (ʻoku toe ui foki ko e Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní). Naʻe fakafofongaʻi ʻe he feituʻu takitaha ha tupulaki ʻo e ofi ange ki he ʻao māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá.
Naʻe maʻu ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he tāpanekale ʻo e kuonga muʻá:
ʻEsi feilaulaú
(ʻEkesōtosi 38:1–7; vakai foki, ʻEkesōtosi 29:10–14)
Naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e ʻōlita ʻi he lotoʻā ʻi tuʻá ki hono feilaulauʻi ʻo e fanga monumanú. Ko e feilaulaú ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e moihū ʻa e kau ʻIsilelí. Naʻe fakataipe ʻe he feilaulau ʻaki e monumanú ʻa e feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI he ngaahi feilaulaú, naʻe fakahaaʻi ai ʻe he kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻenau mateakiʻi ʻa e ʻOtuá, fekumi ki ha fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá, mo fakahaaʻi ʻenau houngaʻiá.
ʻAiʻanga vai
Ko e ʻaiʻanga vaí, ko ha pēsini vai ia, naʻe fokotuʻu he vahaʻa ʻo e ʻōlita feilaulaú pea mo e matapā ʻo e tāpanekalé. Naʻe fufulu heni ʻe he kau taulaʻeikí honau nimá mo e vaʻé kimuʻa pea nau toki hū ki he fale fehikitakí pe ngāue ʻi he ʻōlita ʻo e feilaulaú. Ko ha fakamanatu ʻeni ki he kakai ʻIsilelí ʻa e fiemaʻu ke nau maʻa ʻi heʻenau kau ʻi he ngaahi ouau toputapú mo mateuteu ke hū ki he ʻao ʻo e ʻEikí.
Palepale ʻo e maá
(ʻEkesōtosi 40:22–23; vakai foki, ʻEkesōtosi 25:23–30; Levitiko 24:5–9)
ʻI he Sāpate kotoa pē, ʻe tuku ʻe he kau taulaʻeikí ha foʻi mā taʻelēvani ʻe 12 ʻi he palepale ʻo e maá. Naʻe hoko e ngaahi foʻi maá ko ha fakamanatu ki he kakai ʻIsilelí ko Sihova honau tauhí maʻu pē. ʻI he taimi naʻe tuku ai ʻe he kau taulaʻeikí ha ngaahi foʻi mā foʻou ʻi he tēpilé he Sāpate takitaha, te nau kai ʻa e ngaahi foʻi mā motuʻá, ko hono fakafofongaʻi ha fetuʻutaki toputapu mo e ʻOtuá.
ʻOku ʻuhinga e foʻi lea shewbread “ko e Mā ʻo e Lolotongá,” ʻo ʻuhinga ki he ʻafio ʻa e ʻOtuá ʻi he tāpanekalé. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e maá ʻi he folofolá kotoa ko ha fakataipe ʻo Sīsū Kalaisi. ʻIkai ngata aí, naʻe fakafofongaʻi ʻe he foʻi mā ʻe 12 ʻa e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí. Naʻe hoko hono tuku e ngaahi foʻi mā ʻi he potu toputapu ʻo e tāpanekalé ko ha fakamanatu naʻe hokohoko atu hono fakahā e faʻahinga takitaha ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.
Tuʻuʻanga maama
Ko e tuʻuʻanga māmá, naʻe ʻiloa foki ʻi hono hingoa faka-Hepelū ko e menorah, naʻe fokotuʻu ia ʻo hanga mai ki he tēpile ʻo e maá ʻi he tāpanekalé. Naʻe tutu ʻi hono maama ʻe fitú ʻa e lolo ʻōlive haohaoá ke fakamaamaʻi e potu toputapú. Ko e māmá ko ha fakataipe ia ʻo Sīsū Kalaisi, ʻa ia ko e “maama ʻo māmaní.” ʻE lava foki ke fakataipe ʻe he maama mei he ngaahi māmá ha ngaahi maʻuʻanga maama kehe kuo tāpuekina ʻaki kitautolu ʻe he ʻEikí, kau ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e ngaahi folofolá. ʻE lava ke hoko ʻa e lolo ʻōlivé ko ha fakaʻilonga ʻo e maʻá, ko e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e taʻataʻa fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí.
ʻEsi-feilaulau ʻo e meʻa namu kakala
Naʻe tuku ʻa e ʻesi-feilaulau ʻo e meʻa namu kakalá ʻi muʻa ʻi he veili ʻoku ʻalu ai ki he Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní. Naʻe tutu ʻe he taulaʻeiki lahí ʻa e meʻa namu kakala ʻi he pongipongi mo e pō kotoa pē ʻi he ʻesi-feilaulau ko ʻení. Naʻe fakafofongaʻi ʻe he kohu mei he meʻa namu kakalá ʻa e aʻu hake e ngaahi lotu ʻa e kakai faivelengá ki he ʻOtuá.
Veilí
(ʻEkesōtosi 36:35; 40:21; vakai foki, ʻEkesōtosi 26:31–33)
Naʻe vaheʻi ʻe he veilí ʻa e potu toputapú mei he Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní. Naʻe ngaohi ʻaki ia ʻa e līneni lanu pulū, vāleti, mo e kula ʻahoʻaho pea tui ki ai ʻa e ʻīmisi ʻo e selupimí. Naʻe fakataipe ʻe he veilí ʻa e “mavahevahe ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e tangatá.” Naʻe tuʻo taha ʻi he taʻu, ʻi he ʻAho ʻo e Fakaleleí, ʻa e fou atu ʻa e taulaʻeiki lahí ʻi he veilí ke hū ki he Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní, ʻa ia naʻá ne fakafofongaʻi ʻa e ʻao ʻo e ʻOtuá.
ʻOku akoʻi ʻe he tohi ki he kakai Hepeluú naʻe fakataipe ʻe he veilí ʻa e kakano mo e taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisí. Hangē pē ko hono fakafaingamālieʻi ʻe he veili ʻo e temipalé ʻa e taulaʻeiki lahí ke hū ki he Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní, ʻoku toki fakafou pē ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa ʻetau lava ʻo hū ki he ʻao ʻo e ʻOtuá.
Puha ʻo e fuakavá
(ʻEkesōtosi 37:1–9; 40:20–21; vakai foki, ʻEkesōtosi 25:21–22)
Ko e puha ʻo e fuakavá ko e meʻa pē ia ʻe taha naʻe ʻi he Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní. Ko ha puha lahi ia naʻe faʻu mei he papa lelei ʻo ʻaofi ʻaki ʻa e koula. Ko e tāpuní, ʻa ia naʻe ui ko e nofoʻanga ʻaloʻofá, naʻe ngaohi ia mei he koula pea naʻe ʻi ai ha ongo ʻāngelo ʻe toko ua ne ui ko e selupimi ʻi ʻolunga. Naʻe fakafofongaʻi ʻe he nofoʻanga ʻaloʻofá ʻa e taloni ʻo e ʻOtuá. Hili hono ʻoange ʻe he ʻEikí kia Mōsese ʻa e ngaahi fakahinohino ki hono faʻu ʻo e puha ʻo e fuakavá, naʻá Ne talaʻofa ange, “Te u fakafetaulaki ʻi ai kiate koe, pea te ta lea ai mo koe mei ʻolunga ʻi he nofoʻanga ʻaloʻofá.”
Ko e ongo maka naʻe ʻi ai ʻa e fono naʻe foaki kia Mōsese ʻi he Moʻunga Sainaí naʻe tuku ia ʻi loto ʻi he puha ʻo e fuakavá. ʻI he ngaahi taʻu kuo maliu atú, naʻe tānaki atu ki ai ha ngaahi meʻa toputapu kehe, kau ai ha kulo mana, vaʻa ukamea ʻa ʻĒloné, mo ha takainga tohi ʻo e fonó. Naʻe mamata ʻa e kakai ʻIsilelí ki he puha ʻaʻaké ʻi he loto-ʻapasia moʻoni, pea naʻa nau lau maʻuloto ha ngaahi lotu kimuʻa pea toki hiki pe fokotuʻu ʻa e puhá ki hono tuʻungá.
ʻEkesōtosi 35:19; 38:21; 39:27
Naʻe kehe fēfē ʻa e ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo ʻĒloné mo hono ngaahi fohá mei he ngaahi fatongia ʻo e kau Līvai kehé?
Lolotonga ha fefolofolai ʻa e ʻEikí mo Mōsese ʻi he Moʻunga Sainaí, naʻá Ne folofola ai ʻe ngāue ʻa ʻĒlone mo hono ngaahi fohá ʻi he “ngāue ʻa e taulaʻeikí.” ʻOku fakamahinoʻi mai ʻe he fakahā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní naʻe maʻu ʻe ʻĒlone mo hono ngaahi fohá ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné (pe faka-Līvaí). Neongo naʻe maʻu ʻe he kakai tangata kehe mei he faʻahinga ʻo Līvaí ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ka ko ʻĒlone pē mo hono hakó naʻe fokotuʻu ko e kau taulaʻeikí. Naʻe toe fili foki ʻa ʻĒlone ko e fuofua taulaʻeiki lahí, pe ko e ʻōfisa pule ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Līvaí. Naʻe hanga ʻe he ngaahi tuʻunga māʻolunga ange ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Līvaí naʻe maʻu ʻe ʻĒlone mo hono ngaahi fohá ʻo fakamafaiʻi kinautolu ke nau ngāue ʻi he ngaahi ouau toputapu naʻe fakahoko ʻi he tāpanekalé.
Moses Calls Aaron to the Ministry [ʻOku Ui ʻe Mōsese ʻa ʻĒlone ki he Ngāué], tā fakatātā ʻa Harry Anderson
Ko e hā naʻe fekau ai ʻe he ʻEikí kia Mōsese ke ne fufulu, pani, mo fakakofuʻi ʻa ʻĒlone mo hono ngaahi fohá?
Naʻe tokoni ʻa e ngaahi ouau ʻo e fufulú, paní, mo e fakakofuʻi ʻi he ngaahi kāmeni māʻoniʻoní ke teuteuʻi ʻa ʻĒlone mo hono ngaahi fohá ke nau ngāue ʻi he ngaahi ouau toputapu ʻo e tāpanekalé. Naʻe fakataipe ʻe he fufulú ʻa hono fakamaʻa fakalaumālie kinautolú. ʻI he taimi naʻe pani ai ʻe Mōsese ʻa ʻĒlone mo hono ngaahi fohá ʻaki ʻa e lolo toputapú, naʻá ne vaheʻi kinautolu ke fakahoko honau ngaahi fatongia makehe ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá.
Naʻe tui ʻe he kau taulaʻeiki ʻIsilelí ha ngaahi kāmeni tefito ʻe fā: ngaahi kofu vaʻe (talausese loto), noʻo, tatā, mo ha kote. Naʻe toe tui ʻe ʻĒlone mo e kau taulaʻeiki lahi kimui angé ha meʻa kehe ʻe fā: ko ha pulupulu, sifa-fatafata, ʻēfoti, mo ha kalauni māʻoniʻoni lanu koula ʻi he tataá. Hangē ko e vala ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé ʻi hotau kuongá, naʻe toputapu mo fakataipe moʻoni ʻa e vala naʻe tui ʻe he kau taulaʻeiki ʻIsilelí. Kae mahuʻinga tahá, naʻe tataki e ngaahi tafaʻaki lahi ʻo e teunga ʻo e kau taulaʻeiki lahí kia Sīsū Kalaisi, ko e “taulaʻeiki lahí.”
Ko e ngaahi fakamatala ʻeni ki he ngaahi kongokonga kehekehe ʻo e vala ʻa e taulaʻeiki lahí:
ʻĒfoti
Ko e ʻēfotí ko ha faʻahinga ʻēpani ia ʻoku lalanga koula ʻa e tupenú. Naʻe ʻi ai ha ongo kavei ki he umá, ʻoku takitaha ai ha foʻi maka ʻoniki naʻe tohitongi ai e hingoa ʻo e vaeua ʻo e faʻahinga ʻo ʻIsileli.
Noʻo
Ko e noʻó ko ha nonoʻo takai ia ʻi he kongalotó.
Sifa-fatafata
Ko e sifa-fatafatá ko ha konga ia ʻo ha tupenu naʻe haʻi ʻi he ʻēfoti ʻo e fatafata ʻo e taulaʻeiki lahí. Naʻe ui ia ko e “sifa-fatafata ʻo e fakamāú.” Naʻe fakamaʻu ha ngaahi foʻi maka lanu kehekehe ʻe hongofulu mā ua ʻi muʻa, ʻo takitaha tongitongi ʻaki e hingoa ʻo e taha ʻo e ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsilelí. Naʻe tuku foki mo e ʻŪlimí mo e Tūmemí ʻi he sifa-fatafatá.
Pulupulu
Naʻe faʻu ʻaki ha konga ʻe taha ʻo e naunau lanu pulū fakapōpōʻulí, naʻe fakalaka ʻa e pulupulú ʻi he ʻēfotí ʻo aʻu ki he tuí. Naʻe teuteuʻi e tapá ʻaki ha fanga kiʻi fafangu koula mo e pomakalanite ngaohi ʻaki e tupenu.
Kote
Ko e koté ko ha kofu tupenui tuovalevale ia naʻe aʻu hifo pe ʻi lalo ʻi he ongo tuí. ʻOku fakahaaʻi ʻe he foʻi lea faka-Hepelū ne liliu ko e “tupenu tuʻovalevalé” naʻe hinehina e koté, ko ha lanu naʻe fekauʻaki mo e maʻá ʻi he folofolá.
Tatā
Ko e tataá ko ha tatā tupenu pe tatā nonoʻo.
Pale tapu
Ko e pale tapú ko ha peleti koula ia naʻe hili ʻi he laʻe ʻo e taulaʻeiki lahí pea fakamaʻu ki he tataá ʻaki ʻa e leisi lanu pulū. Naʻe tohitongi ʻi he peleti koulá ʻa e kupuʻi lea “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí.”
Ko e hā ʻoku fakataipe ʻe he ʻao mo e afi ʻi ʻolunga ʻi he tāpanekalé?
Vakai, “ʻEkesōtosi 14:19–20, 24. Ko e hā e taumuʻa ʻo e pou ʻaó mo e afí?”
Levitiko
Ko e hā ʻa e tohi Levitikó?
Ko e foʻi lea Levitikó ko ha foʻi lea faka-Kaliki ia ʻoku ʻuhinga ko e “ngaahi meʻa ʻoku kaunga ki he kau Līvaí.” ʻOku ʻi he tohí ha ngaahi fakahinohino ki he kau Līvaí fekauʻaki mo honau ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, hangē ko hono fakahoko ʻo e feilaulau ʻaki e monumanú mo e ngaahi ouau kehe naʻe fakahoko ʻi he loto tāpanekalé. ʻOku ʻi he Levitikó foki ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí ki ʻIsileli kotoa. ʻOku tau ako ʻi he ngaahi fakahinohino ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi fonó, ngāué, ouaú mo e ngaahi kātoanga te ne akoʻi ʻa ʻIsileli ʻi he founga ke nau maʻa, māʻoniʻoni mo kehe ai mei he māmaní.
Ko e uho ʻo e tohi ʻa Levitikó ʻa e fakakaukau ko ia ʻo e fakaleleí—ko ha foʻi lea ʻoku toutou ʻasi ʻi he tohi Levitikó ʻo laka ʻi ha toe tohi ʻi he folofolá. ʻOku liliu e foʻi lea Fakaleleí mei ha foʻi lea faka-Hepelū ʻoku ʻuhinga ke “ʻufiʻufi” pe “ʻave.” Ko e fakahoko e fono ʻa Mōsesé naʻe tataki ai ʻa ʻIsileli ki he feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia te Ne iku ʻo fakahaohaoaʻi mo huhuʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku muimui kiate Iá.
Ko e hā e taumuʻa ʻo e ngaahi feilaulau naʻe fiemaʻu ʻe he fono ʻa Mōsesé?
Naʻe kamata e fono ʻo e feilaulaú ʻi he fekau ʻa e ʻEikí kia ʻĀtama mo ʻIvi ke na “ʻoatu ʻa e veloaki ʻo ʻenau ngaahi tākanga monumanu īkí, ko e feilaulau ki he ʻEikí.” Kimui ange aí, ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻe he ʻEikí ʻa e fono ʻa Mōsesé, naʻe fakalahi ʻa e kehekehe mo e tuʻo lahi ʻo e ngaahi feilaulaú. ʻOku ʻi he ʻuluaki vahe ʻe fitu ʻo e tohi ʻa Levitikó ha ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo e ngaahi feilaulau kehekehe naʻe fekau ki ʻIsileli ke fakahokó.
Hangē ko e ngaahi feilaulau naʻe fakahoko ʻi he ngaahi kuonga kimuʻá, naʻe tataki ʻe he ngaahi feilaulau ko ʻení ʻa ʻIsileli kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne feilaulau fakaleleí. Hangē ko ʻení, naʻe fiemaʻu ki he ngaahi feilaulau tutú ʻa e feilaulauʻi ʻo ha ʻuluaki monumanu tangata taʻe hano mele, pea naʻe fiemaʻu ki he lahi taha ʻo e ngaahi feilaulaú ʻa hono lilingi ʻa e toto ʻo ha monumanu. ʻI he lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo e ngaahi feilaulau ko ʻení, naʻá ne pehē ko Sīsū Kalaisi “ʻa e Lami ʻo e ʻOtuá ne fuofua ʻaloʻi, taʻe hano melé. Naʻe fakahoko ʻEne feilaulaú ʻi he lilingi ʻo e taʻataʻá.” ʻIkai ngata aí, naʻe pau ke tutu ʻa e ngaahi feilaulau tutú ke ʻosiʻosi ʻi he ʻōlitá, ʻa ia naʻe fakamanatu ai ki ʻIsileli ʻa e feilaulau kakato mo taʻe-fakangatangata ʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisí.
Fakatātā ʻo hono ʻomi ʻe he kau ʻIsilelí ha lami ki he fale fehikitakí, tā ʻe Robert T. Barrett
Makehe mei hono tataki ʻa ʻIsileli ʻe he fono ʻo e feilaulaú kia Sīsū Kalaisí, naʻe fakataumuʻa foki ia ke tokoniʻi kinautolu ke nau hoko ʻo māʻoniʻoni ange. ʻI hono foaki ha ngaahi meʻa mahuʻinga ne paotoloaki ʻaki e moʻuí ki he ʻEikí ʻi he “loto lelei,” naʻe fakahaaʻi ai ʻe he kakai ʻIsilelí ʻenau tukupā ki he ʻOtuá. ʻI heʻenau ngaahi feilaulaú, ʻe lava ke maʻu ai ʻe he kakai ʻIsilelí ha fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá, fakahaaʻi ʻenau houngaʻia ki he ʻOtuá, mo fakamālohia honau vā fetuʻutaki fakafuakava mo Iá.
Naʻe ngata ʻa e feilaulauʻi ʻo e monumanú ʻi he pekia ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe hoko ʻEne Fakaleleí ko e “fuʻu feilaulau lahi mo fakaʻosí.” Naʻe pehē ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati: “Hili e feilaulau taupotu taha ʻa e Fakamoʻuí, naʻe fakahoko ha liliu ʻe ua ʻi hono tauhi e fono ko ʻení. ‘Uluakí, naʻe fetongi ʻe he ouau ʻo e sākalamēnití ʻa e ouau ʻo e feilaulaú; pea uá, naʻe hiki ʻe he liliu ko ʻení ʻa e tokanga ki he feilaulaú mei he monumanú ki he tangatá tonu pē. Ko hono moʻoní, naʻe liliu ʻa e feilaulaú mei he meʻa naʻe feilaulauʻí ki he tokotaha feilaulaú.” ʻI hotau kuongá ni, ʻoku fekauʻi ʻa e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí ke nau maʻu ʻa e sākalamēnití ko e fakamanatu ʻo e Fakamoʻuí. ʻOku toe fekauʻi foki kitautolu ke tau “ʻoatu [ki he Fakamoʻuí] ʻa e feilaulau ko e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala.”
Ko e hā ʻa e ʻAho ʻo e Fakaleleí?
Ko e ʻAho ʻo e Fakaleleí (Yom Kippur ʻi he lea faka-Hepeluú) ko e ʻaho toputapu mahuʻinga taha ia ʻo e taʻú ki ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá. Ko ha ʻaho ia ʻo e ʻaukai mo e fakafoʻou, ʻi hono fakahoko ʻe he taulaʻeiki lahí ʻi he fakataipe “ʻa e fakalelei maʻá e fānau ʻa ʻIsilelí … koeʻuhí ko ʻenau ngaahi angahalá.”
Naʻe makehe ʻa e ʻaho ko ʻení he ko e taimi pē ia naʻe lava ai e taulaʻeiki lahí ʻo hū ki he Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní, ʻa e feituʻu toputapu taha ʻo e tāpanekalé. Kimuʻa peá ne fai iá, naʻá ne tui ha tupenu hinehina pea fakahoko ha ngaahi feilaulau kehekehe ʻo e monumanú maʻá e kakaí. Naʻá ne hū leva ki he Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi Māʻoniʻoní pea afuhi ʻa e toto mei he ngaahi feilaulaú ki he nofoʻanga ʻaloʻofa ʻo e puha ʻo e fuakavá. Hili iá, ʻe hili ʻe he taulaʻeiki lahí hono ongo nimá ki he ʻulu ʻo ha kosi tangata, naʻe ʻiloa ko e kosi fetukú, pea vete ki ai e ngaahi angahala ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí. Naʻe fakataipe ʻe he ngāue ko ʻení hono ʻave ʻa e ngaahi angahala ʻa e kakaí ki he kosí, ʻa ia naʻe tukuange atu leva ia ki he toafá.
Naʻe ʻi ai ha ʻuhinga fakataipe mahuʻinga ʻo e ngaahi ouau ʻo e ʻAho ʻo e Fakaleleí. Hangē ko ʻení, naʻe hanga ʻe he taulaʻeiki lahi naʻe hū mo e toto ʻo e feilaulaú ʻi he veilí ʻo fakamelomelo ʻa Sīsū Kalaisi, ko e “fungani taulaʻeiki lahí” ʻa ia naʻá Ne hū atu ʻi he veilí ke fai ha tautapa maʻatautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí. ʻE lava foki ʻe he toto ʻo e fanga monumanu ne tamateʻi ʻa ia ne afuhi ʻi he nofoʻanga ʻaloʻofá ʻo fakafofongaʻi e taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko hono taʻataʻá “naʻe lilingi koeʻuhí ke fakamolemoleʻi ai ʻa [ʻetau] ngaahi angahalá.” Pea ʻe lava ʻe he kosi fetuku ko ia te ne “fua … e ngaahi hia kotoa pē [ʻo ʻIsilelí]” ʻo fakafofongaʻi ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa ia kuó Ne “toʻo kiate ia ʻa ʻetau ngaahi vaivaí, ʻo ne fua ʻetau ngaahi mamahí,” ʻo aʻu ki he “hia ʻatautolu kotoa pē.”
Ako Lahi Ange
Ko e tāpanekalé
-
“Fonongaʻia e Falefehikitaki ʻo Onoʻahó,” Liahona, Māʻasi 2018, 52–53
-
“The Menorah,” Ensign, Dec. 2018, 36–37
Ko e fono ʻo e feilaulaú.
-
M. Russell Ballard, “The Law of Sacrifice,” Liahona, Mar. 2002, 10–20
-
David Rolph Seely mo Jo Ann H. Seely, “Sacrifice: In Similitude of the Savior” (digital-only article), Liahona, Sept. 2022, Gospel Library
Mītiá
Ngaahi Vitiō
Ngaahi ʻĪmisí
Tā fakatātaaʻi ʻo hono foaki ʻe he fānau ʻo ʻIsilelí ha ngaahi feilaulau ki he tāpanekalé, tā fakatātaaʻi ʻe Corbert Gauthier
Toʻohemá: Fakatātā ʻo ha taulaʻeiki he Fuakava Motuʻá ʻokú ne fai ha feilaulau; Toʻomataʻú: The Crucifixion [Ko e Tutukí], tā fakatātaaʻi ʻe Harry Anderson
the Scapegoat [Ko e Kosi Fetukú], tā fakatātaaʻi ʻe Ted Henninger