Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
ʻEkesōtosi 19–20; 24; 31–34


Ngaahi Tokoni Fakafolofolá

ʻEkesōtosi 19–20; 24; 31–34

Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ke ngaohi ʻa ʻIsileli ko ha puleʻanga māʻoniʻoni, pea naʻe teuteuʻi ʻe Mōsese ʻa e kakaí ke fakahoko ha fuakava mo Ia. Hili ʻenau fanongo ki hono talaki ʻe he ʻEikí ʻa e Fekau ʻe Hongofulú mei he Moʻunga Sainaí, naʻe fai ʻe ʻIsileli ha fuakava ke talangofua ki he ngaahi fekaú. Naʻe tohi kimui ange ʻe he ʻEikí ʻEne fonó ʻi ha ongo maka lafalafa. Lolotonga e ʻi Sainai ʻa Mōsesé, naʻe kole ʻe he kakaí kia ʻĒlone ke faʻu ha ʻuhikiʻi pulu koula, pea naʻa nau lotu ki ai. ʻI he hifo ʻa Mōsese mei he moʻungá, naʻá ne maumauʻi e ongo maka lafalafá pea fakaʻauha e ʻuhikiʻi pulu koulá. Koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa ʻIsilelí, naʻe taʻofi ai ʻe he ʻEikí Hono lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga angé mo e ngaahi ouaú mei ʻIsileli, kae ʻoange kiate kinautolu ʻa e fono teuteuʻanga ʻo Mōsesé.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ia pe ko e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.

Puipuituʻá mo e Fakamatalá

ʻEkesōtosi 19:1–2

Ko e hā e meʻa naʻe mahuʻinga fekauʻaki mo e Moʻunga ko Sainaí?

ʻOku fakamatala e tohi ʻEkesōtosí ki he Moʻunga Sainaí (naʻe ui foki ko Hōlepi) ko e “moʻunga ʻo e ʻOtuá.” Ko ha feituʻu toputapu ʻeni naʻe hū ai ʻa Mōsese ki he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi ha taimi kehekehe ʻe tolu. Naʻe ʻomi ʻe Sainai ʻa e fuofua aʻusia ʻoku tatau mo e aʻusia fakatemipalé ki he kakai ʻIsilelí. Ko e feituʻu ia naʻe foaki ʻai ʻe he ʻEikí ʻEne fonó ki he fanāu ʻa ʻIsilelí pea ko e feituʻu ia naʻe fuofua fakahoko ai ʻe he kakai ʻIsilelí ha ngaahi fuakava mo Iá. Naʻe nofo ʻa e kau ʻIsilelí ʻi Sainai ʻi ha meimei taʻu ʻe taha. ʻOku lekooti e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi Sainaí ʻi he toenga ʻo e tohi ʻEkesōtosí, kotoa ʻo e tohi Levitikó, mo e ʻuluaki vahe ʻe 10 ʻo e tohi Nōmipá.

ko ha feituʻu tukufakaholo ʻo e Moʻunga Sainaí ʻi ʻIsipite

Ko ha feituʻu tukufakaholo ʻo e Moʻunga Sainaí ʻi ʻIsipite

ʻEkesōtosi 19:3–6

Ko e hā e ngaahi talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻEikí ki he fānau ʻo ʻIsilelí kapau te nau tauhi ʻenau fuakava mo Iá?

Lolotonga e fefolofolai ʻa Mōsese mo e ʻEikí ʻi he Moʻunga Sainaí, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangalo ke fai ha fuakava mo ʻIsilelí. Naʻá Ne talaʻofa ʻa e ngaahi tāpuaki mahuʻinga ko ʻení kapau ʻe talangofua ʻa ʻIsileli ki Hono leʻó mo tauhi ʻEne fuakavá:

“Te mou ʻiate au ko e koloa lelei lahi ʻi he kakai kotoa pē” (veesi 5)

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: “ʻI he Fuakava Motuʻá, ko e foʻi lea faka-Hepelū ne liliu mei ai e lelei lahí ko e segullah, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ia ko e ʻkoloa mahuʻinga,’ pe ʻmataʻikoloa.’ … Ko ia ai, ʻoku tau vakai ʻoku fakahaaʻi ʻe he foʻi lea ʻi he folofolá ko e lelei lahí ʻa e ‘koloa mahuʻinga,’ ‘naʻe ngaohi’ pe ‘naʻe fili ʻe he ʻOtuá.’ Ko hono ʻiloʻi ko ia kitautolu ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ko Hono kakai lelei lahí ko ha fakahīkihiki ia ʻi he tuʻunga māʻolunga tahá.”

“Te mou ʻiate au ko e puleʻanga ʻo e kau taulaʻeiki, mo e kakai māʻoniʻoni” (veesi 6)

ʻOku fokotuʻu mai ʻe he kupuʻi lea “puleʻanga ʻo e kau taulaʻeikí” ha kulupu ʻo ha kakai kuo nau maʻu e mafai lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá pea ʻoku nau fatongia ʻaki hono fakahoko e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. ʻI he Fuakava Motuʻá, ʻoku vaheʻi ai ha taha pe ko ha meʻa ʻoku pehē ʻoku māʻoniʻoni ki he ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá. ʻOku toe ʻuhinga foki ʻa e māʻoniʻoní ki he tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻo ha taha.

ʻOku fakamahinoʻi ʻe he fakahā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní naʻe fakataumuʻa ʻa e ʻEikí ke fakahoko ʻe he ngaahi ouau ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ha fatongia mahuʻinga ʻi he hoko ʻa e kakai ʻIsilelí ko ha puleʻanga ʻo e kau taulaʻeikí mo ha puleʻanga māʻoniʻoni ʻe lava ʻo “mamata ki he fofonga ʻo e ʻOtuá.” Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ko e ngaahi ouau ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, “ʻoku fakahā [ai] ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá.” Ka ne taʻeʻoua e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá, he “ʻikai lava ai ʻe ha tangata ʻo mamata ki he fofonga ʻo e ʻOtuá, ʻio ʻa e Tamaí, pea moʻui.” Ka neongo ia, koeʻuhí ko e loto-fefeka ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí, naʻe toʻo ai ʻe he ʻEikí ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí kae tuku pē ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻoku siʻi angé.

Naʻe lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo kau ki hono fokotuʻu ha puleʻanga ʻo e kau taulaʻeikí ʻi hotau kuonga fakakosipelí ʻa ia ʻe kau ai ha kakai tangata mo fafine kuo nau fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻOku ui ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e puleʻanga fakasilesitialé ko e “kau taulaʻeiki mo e ngaahi tuʻi” mo e “ngaahi kuini mo e kau taulaʻeiki fefine.”

ʻEkesōtosi 20:1–17

Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e Fekau ʻe Hongofulú?

Lolotonga e fakataha ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he tafatafa moʻunga Sainaí, naʻa nau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá ʻokú Ne fakahā ʻa e Fekau ʻe Hongofulú kiate kinautolu mei ha konga ʻao ʻi he tumutumu ʻo e moʻungá. Ko e Fekau ʻe Hongofulú ko ha fakavaʻe mahuʻinga ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku akoʻi mo toutou akoʻi ia ʻi he folofolá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ko e ngaahi fekau ko ʻení naʻe “ʻilo ia ʻe ʻĀtama mo hono hakó” kimuʻa pea toki maʻu ia ʻe Mōsesé.

ʻOku fenāpasi ʻa e Fekau ʻe Hongofulú mo e ongo fekau lalahi ʻe ua ʻa e Fakamoʻuí: ke ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻofa ki he niʻihi kehé. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli ko e ʻuluaki fekau ʻe faá “ʻoku fekauʻaki ia mo hotau ʻulungaanga ki he ʻOtuá; pea ko e ono ʻoku toé ʻoku fekauʻaki ia mo hotau ʻulungaanga ki hotau kaungā fonongá. Ko e ʻapasia ki he ʻOtuá ko ha fakavaʻe ia ki he Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú.”

Ko e pukepuke ʻe Mōsese ʻa e Fekau ʻe Hongofulú

Fakatātā ʻo hono puke ʻe Mōsese e Fekau ʻe Hongofulú, tā fakatātaaʻi ʻe Sam Lawlor

ʻEkesōtosi 20:4–5; 34:14

Ko e hā ʻoku ui ai ʻe he ʻEikí Ia ko ha “ʻOtua fuaʻá”?

Lolotonga e lea ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi fekauʻaki mo e fekau hono uá, ʻa ia ʻoku tapui ai ʻa e moihū ki he ngaahi tamapuá, naʻá ne akoʻi ʻo pehē: “Ne ʻikai ko hano tapui pē ʻo e ngaahi ʻotua tamapuá, ka ʻokú ne fakamatalaʻi ha meʻa mahuʻinga ke fakamuʻomuʻa ki ʻitāniti. ʻOku fakamatala ʻe Sihova ʻo pehē, ‘He ko au [ko e ʻEiki] ko ho ʻOtuá ko e ʻOtua fuaʻa au, … peá u fakahā ʻa e ʻaloʻofa … [kiate] kinautolu ʻoku ʻofa kiate au mo tauhi ʻeku ngaahi fekaú’ (ʻEkesōtosi 20:5–6). ʻOku fuʻu mahino ʻa e ʻuhinga ʻo e fuaʻá. Ko hono ʻuhinga faka-Hepeluú ko e maʻu ha loto ʻongoʻingofua mo … loloto’ (Exodus 20:5, footnote b). Ko ia ai ʻoku tau fakatupu houhau ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau ‘tauhi’ ai ha ngaahi ʻotua kehe—ʻi he taimi ʻoku tau fakamuʻomuʻa ai e ngaahi meʻa kehé.”

ʻEkesōtosi 20:7

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke tākuanoa e huafa ʻo e ʻEikí?

Ki he kakai ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe ʻuhinga ʻa e tākuanoa e huafa ʻo e ʻEikí ki hono fakaʻaongaʻi e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi ha founga ʻoku ʻikai mahuʻinga, taʻefakaʻapaʻapa, pe taʻeʻapasia—ʻo tatau ai pē pe ʻi ha fepōtalanoaʻaki, fakahoko ha ngaahi fuakava, pe fai ha ngaahi fakapapau. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani fekauʻaki mo e fekau ko ʻení ʻi hotau kuongá ni ʻo pehē: “ʻI he papitaisó pea mo e taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau fakamoʻoni ʻoku tau loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he puipuituʻa ko ʻení, tau tokanga muʻa ki he fekau ʻi he Fuakava Motuʻá ke, ‘ʻOua naʻá ke tākuanoa ʻa e huafa ʻo Sihova ko ho ʻOtua’ [ʻEkesōtosi 20:7]. ʻI he kuonga ní, ʻoku hangē ʻeni ia hano tapui ʻa hono ngāue ʻaki taʻe-fakaʻapaʻapa ʻa e huafa ʻo e ʻEikí. ʻOku kau ia ʻi he fekaú, ka ʻoku loloto ange hono tuʻutuʻuní. Ko e foʻi lea faka-Hepelū ʻoku liliu ko e ‘toʻó’ ʻoku ʻuhinga ia ke ‘hiki hake’ pe ‘toʻotoʻo’ ʻo hangē ko hano toʻo ʻe ha taha ha fuka ʻokú ne fakahaaʻi ia fakafoʻituitui pe ha kulupu. Ko e foʻi lea ʻoku liliu ko e ‘tākuanoá’ ʻoku ʻuhinga ia ki he ‘ngeʻesi’ pe ‘takihalaʻi.’ ʻOku lava leva ke ʻuhinga ʻa e fekau ke ʻoua naʻa tākuanoa ʻa e huafa ʻo e ʻEikí ke, ‘ʻOua naʻá ke tala ko ha ākonga koe ʻo Sīsū Kalaisi kae ʻoua kuó ke fakataumuʻa ke fakafofongaʻi lelei Ia.’”

ʻEkesōtosi 20:13

ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fekau ke ʻoua naʻa fakapoó?

ʻOku mahino lelei ange ʻa e foʻi lea faka-Hepelū naʻe liliu ko e “fakapō” ʻi he Pulusinga ʻa Kingi Sēmisí ko e “tāmate.” ʻOku ʻuhinga e tāmaté ke fakangata ʻi he ʻiloʻilopau mo taʻetotonu ʻa e moʻui ʻa ha taha kehe. ʻOku ʻi ai ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi ʻe ala tāmateʻi ai ʻe ha taha ha taha kehe ʻa ia ʻoku ʻikai hoko ko ha fakapō—hangē ko ʻení, ʻi he maluʻi kitá pe lolotonga e ngāue fakakautaú ʻi ha fakahoko fatongia.

ʻEkesōtosi 20:18–21

Ko e hā e meʻa naʻe mahuʻinga fekauʻaki mo e taʻe-loto ʻa e kau ʻIsilelí ke folofola fakahangatonu mai ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú?

Naʻe ilifia ʻa e kau ʻIsilelí ʻi heʻenau mamata ki he tapa ʻa e ʻuhilá mo e kohu ʻi he Moʻunga Sainaí pea nau fanongo ki ha mana ʻi hono fakahā ʻe he leʻo ʻo e ʻEikí ʻa e Fekau ʻe Hongofulú. Naʻa nau kole ke fefolofolai ʻa Mōsese mo Sihova kae ʻikai ke hokohoko atu e folofola fakahangatonu ʻa Sihova kiate kinautolú. Neongo naʻe naʻinaʻi ʻe Mōsese kiate kinautolu ke “ʻoua ʻe manavahē,” ka naʻe “tuʻu ʻa e kakai [ʻIsilelí] mei he mamaʻó” kae ʻalu hake ʻa Mōsese ki he Moʻunga Sainaí ke fefolofolai mo e ʻEikí.

ʻI he ʻaho ʻe tolu kimuʻá, naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e kakaí kae lava ke nau mateuteu ki he taimi “[ʻe] hāʻele hifo ʻa [e ʻEikí] ki he moʻunga ko Sainaí ʻi he ʻao ʻo e kakai kotoa pē.” ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84 naʻe feinga ʻa Mōsese ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e kakaí kae lava ke nau mateuteu ke “mamata ki he fofonga ʻo e ʻOtuá.” Neongo naʻe fanongo ʻa e kakai ʻIsilelí ki he Fekau ʻe Hongofulú, ka ʻoku hangē naʻe fakataumuʻa ʻa e ʻEikí ke nau aʻusia ha meʻa ʻoku mahuʻinga ange. Ka neongo ia, naʻe “fakafefeka [ʻe he kakai ʻIsilelí] honau lotó ʻo ʻikai te nau malava ke kātakiʻi ʻa e nofo ʻi [he] ʻao [ʻo e ʻOtuá].”

Koeʻuhí ko e fefeka ʻo e lotó naʻe fakahaaʻi ʻe he kau ʻIsilelí lolotonga e aʻusia ko ʻení pea mo ʻenau moihū ki he ʻuhikiʻi pulu koulá hili ha taimi nounou mei aí, naʻe taʻofi ai ʻe he ʻEikí ʻEne fono māʻolunga angé meiate kinautolu. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Ko e taimi ʻoku foaki ai ʻe he ʻOtuá ha tāpuaki pe ha ʻilo ki ha taha, pea ʻikai ke ne fie tali iá, ʻe malaʻia ia. Naʻe lotua ʻe he kakai ʻIsilelí ke folofola ʻa e ʻOtuá kia Mōsese kae ʻikai kiate kinautolu; ko hono nunuʻá ko ʻene fakamalaʻiaʻi kinautolu ʻaki ha fono fakatuʻasino.”

ʻEkesōtosi 24:3–8

Ko e hā e ʻuhinga naʻe afuhi ai ʻe Mōsese ʻa e totó ʻi he ʻōlitá pea ʻi he kakaí?

Hili e loto-fiemālie ʻa e kakai ʻIsilelí ke tali e fuakava ʻa e ʻEikí, naʻe fakahoko ʻe Mōsese ha ouau makehe. Naʻe fakafofongaʻi ʻe he toto naʻe afuhi ʻe Mōsese ʻi he ʻōlitá ʻa e taʻataʻa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia te Ne lilingi ʻi Ketisemani pea ʻi he kolosí. ʻI he taimi naʻe afuhi ai ʻe Mōsese ha toto ʻi he kakaí, naʻá ne fakataipe ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻe maʻu ʻe he kakaí ʻo fakafou ʻi he fuakava ne nau fakahokó. Naʻá ne fakataipe foki ʻa e mafatukituki ʻo e ngaahi fuakava ko iá. Naʻe fakahaaʻi ʻe hono afuhi ʻo e totó naʻe fakatou haʻi ʻa e ʻOtuá mo e kakaí ʻe he fuakava ko ʻení.

ʻEkesōtosi 24:9–11

Ko e hā e ʻuhinga naʻe kai mo inu ai ʻa Mōsese mo ha niʻihi kehe lolotonga ʻenau ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá?

Naʻe kaka hake ʻa Mōsese mo ha kau tangata ʻIsileli kehe ki he Moʻunga Sainaí hili e fakahoko totonu ʻe he fānau ʻo ʻIsilelí ha fuakava mo e ʻEikí. ʻI he feituʻu ko iá “naʻa nau mamata ki he ʻOtuá foki, ʻo nau kai mo inu.” ʻI he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá, naʻe faʻa hoko ʻa e meʻatokoni toputapú ko ha konga ʻo ha founga ke fakahoko e fuakavá pe fakafoʻou ʻo e fuakavá. Ko e maʻu meʻatokoni fakatahá ko ha founga ia ke fakapapauʻi ai ʻa e fuakavá mo haʻi fakataha ʻa e kakai ʻoku nau fai e fuakavá. ʻI hotau kuongá ni, ko hono maʻu ʻo e sākalamēnití ko ha founga ia ʻoku tau fakafoʻou ai ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻEikí pea fakamālohia hotau vā fetuʻutaki mo Iá.

ko e hā ʻa Sihova (Sīsū Kalaisi) ʻi Hono sino fakalaumālié kia Mōsese mo e kaumātuʻa ʻe toko 70 ʻo ʻIsilelí

Fakatātā ‘o Sihova ʻi heʻene hā kia Mōsese mo e kaumātuʻa ʻe toko 70 ʻo ʻIsilelí, tā fakatātā ʻe Jerry Harston

ʻEkesōtosi 31:12–17

Naʻe fakafofongaʻi fēfē ʻe hono tauhi ʻo e Sāpaté ha fakaʻilonga ʻi he vahaʻa ʻo e kau ʻIsilelí mo e ʻEikí?

Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kakai ʻIsilelí naʻá Ne foaki ʻa e ʻaho Sāpaté kiate kinautolu ko ha “fakaʻilonga” ʻo honau vā fetuʻutaki fakafuakava mo Iá. ʻI heʻenau tauhi Hono Sāpaté, naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí te Ne ngaohi Hono kakai ʻo e fuakavá ke māʻoniʻoni.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Naʻe foaki ʻa e Sāpaté ko ha fuakava ke tauhi maʻu, ko ha fakamanatu maʻu pē ʻe ala fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he ʻEikí Hono kakaí. …

“ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi fēfē ʻa e ʻaho Sāpaté? ʻI hoku ngaahi taʻu kei talavou angé, naʻá ku ʻilo ai ki ha ngāue ʻa ha kakai kehe naʻa nau fakatahaʻi ha ngaahi lisi ʻo e ngaahi meʻa ke fai pea mo ha ngaahi meʻa ke ʻoua ʻe fai ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻá ku toki ako kimui ange mei he folofolá ʻoku hoko ʻeku tōʻonga mo ʻeku fakakaukau ʻi he Sāpaté ko ha fakaʻilonga ʻi hoku vā mo ʻeku Tamai Hēvaní. ʻI he mahino ko iá, ʻoku ʻikai ke u toe fiemaʻu ʻa e ngaahi lisi ʻo e meʻa ke fai pe taʻe faí. Ko e taimi kuo pau ai ke u fai ha fili pe tuʻutuʻuni pe ʻoku taau ʻa e ʻekitivitī ko iá pe ʻikai mo e Sāpaté, ʻoku ou fehuʻi pē kiate au, ʻKo e hā ʻa e fakaʻilonga ʻoku ou fie foaki ki he ʻOtuá?’ Naʻe ʻai ʻe he fehuʻí ni ke mahino ʻaupito ʻeku ngaahi fili kau ki he ʻaho Sāpaté.”

ʻEkesōtosi 32:1–8

Ko e hā e ʻuhinga naʻe faʻu ai ʻe he kakai ʻIsilelí ha ʻuhikiʻi pulu koula ke moihū ki aí?

ʻI he nofo ʻa Mōsese ʻi ha ʻaho mo e pō ʻe 40 ʻi he Moʻunga Sainaí, naʻe kamata ke fifili ʻa e kakaí pe ko e hā e meʻa kuo hoko kiate iá. Naʻa nau kole kia ʻĒlone ke ngaohi ha “ngaahi ʻotua, ʻa ia ʻe muʻomuʻa ʻiate kitautolu,” pea naʻe talangofua ʻa ʻĒlone ki heʻenau fiemaʻú. Mahalo ʻe ngali kehe ʻa e ngaahi tōʻongá ni ʻi he fakakaukau atu, naʻe fuakava ʻa e kau ʻIsilelí kimuʻa siʻi atu pē ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻo kau ai ʻa e fekau ke ʻoua naʻa nau faʻu ha ʻū ʻīmisi tā-tongitongí.

Kuo fokotuʻu mai ʻe ha kau mataotao ʻe niʻihi ko hono faʻu ʻo e pulu koulá ko ha feinga mahalo ia ʻa e kakai ʻIsilelí ʻi ha founga hala ke manatuʻi ʻa Sihova pe maʻu Hono mālohí. Naʻe fakahā ʻe ʻĒlone ko e ʻaho ʻo e fakatapui ʻo e ʻuhikí ʻe hoko ia “ko ha kātoanga [ki he ʻEikí].” Mahalo naʻá ne tui naʻe fakafofongaʻi ʻe he ʻuhikiʻi pulu koulá ʻa Sihova.

Tatau ai pē pe ko e hā e taumuʻa ʻa e kau ʻIsilelí, ka ʻoku mahino naʻe fakatupu houhau lahi ki he ʻEikí ʻenau ngaahi angafaí. Naʻá Ne hanu kuo hanga ʻe he kau ʻIsilelí ʻo “fakahalaʻi ʻa kinautolu” pea “kuo nau afe leva” mei Hono ngaahi halá. Naʻe toki fakatokangaʻi kimui ʻe ha tangata faʻu Saame naʻe tuʻunga mei he hū ʻa e kau ʻIsilelí ki he ʻuhikiʻi pulu koulá, ʻa ʻenau “liliu honau nāunaú ki he fakatātā ʻo e pulu ʻa ia ʻoku kai mohuku. Naʻa nau fakangalongaloʻi ʻa e ʻOtuá ko honau fakamoʻuí, ʻa ia naʻe fai ʻa e ngaahi meʻa lahi ʻi ʻIsipite.”

ʻEkesōtosi 32:9–14, 31–32

ʻE lava fēfē ʻe he tautapa ʻa Mōsese maʻa hono kakaí ʻo fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa Sīsū Kalaisí?

Neongo naʻe fakatokangaʻi ʻe Mōsese ʻa e mafatukituki ʻo e ngaahi angahala ʻa e kakai ʻIsilelí, ka naʻá ne tautapa ki he ʻOtuá ke ʻaloʻofa kiate kinautolu. Naʻe aʻu ʻo ne loto ke ne toʻo kiate ia honau tauteá. Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí te Ne fakahaofi ʻa e niʻihi ʻe fakatomalá.

ʻE lava ke fakamanatu mai ʻe he tautapa ʻa Mōsese ki he ʻEikí maʻa hono kakaí ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa ia ko hotau taukapo ki he Tamaí. Ko e taukapó ko ha taha ʻokú ne fakahoko ha kole maʻa ha taha kehe. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani, ʻi he hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau taukapó, ʻokú Ne “poupou ki he meʻa kuo finangalo maʻu pē ki ai ʻa e Tamaí: ke tau foki ange kiate Ia ʻo maʻu Hono puleʻangá.”

ʻEkesōtosi 32:15–24; 34:1–2

Ko e hā e ngaahi tāpuaki naʻe mole mei he kakai ʻIsilelí koeʻuhí ko ʻenau talangataʻá?

ʻI he hifo mai ʻa Mōsese mei he Moʻunga Sainaí ʻo mamata ki he ʻuhikiʻi pulu koulá mo e tōʻonga ʻo e kakaí, naʻá ne maumauʻi e ongo maka lafalafa naʻe tohi ʻe he ʻEikí. Naʻe fakahaaʻi ʻe hono maumauʻi ʻe Mōsese ʻa e ongo maka lafalafá ʻa e fuakava naʻe maumauʻi ʻe ʻIsilelí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani “naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi ange ʻi he ongo maka ko iá kae ʻikai ko e Fekau ʻe Hongofulú pē.”

ʻOku fakamahinoʻi mai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá naʻe ʻi he ongo maka kuo maumaú ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí ki he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. ʻOku fiemaʻu ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ko ʻení ke tau hoko ai ʻo hangē ko e ʻOtuá pea nofo ʻi Hono ʻaó. Ka neongo ia, koeʻuhí ko e fakafefeka ʻe he kau ʻIsilelí honau lotó, naʻe ʻikai ke nau taau ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení mei he ʻEikí.

Neongo e talangataʻa ʻa ʻIsilelí, ka naʻe kei ʻaloʻofa pē ʻa e ʻEikí ki he niʻihi naʻe fakatomalá. ʻI he taimi naʻe kaka ai ʻa Mōsese ʻi he Moʻunga Sainaí kimui angé, naʻe fakahinohinoʻi ia ʻe he ʻEikí ke fokotuʻu ʻa e “fono ʻo e ngaahi fekau fakatuʻasinó,” pe ko e ongoongolelei teuteuʻanga naʻe foaki ʻo fakafou ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻe ʻiloa ʻa e fono ko ʻení ko e fono ʻa Mōsesé.

ʻEkesōtosi 33:20

Ko hai ʻe lava ʻo mamata ki he fofonga ʻo e ʻOtuá pea moʻuí?

ʻOku hangē ʻoku fehangahangai ʻa e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he veesi 20 “ʻoku ʻikai ha tangata te ne mamata kiate au, pea moʻuí” mo ia ʻi he veesi 11, ʻa ia ʻoku pehē “naʻe folofola ʻa [e ʻEikí] kia Mōsese, ko e mata ki he mata, ʻo hangē ko e lea ʻa e tangata ki hono kāingá.”

ʻOku ʻomi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ha fakamahino ʻaonga ki he veesi 20. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻa ʻIsilelí, he ʻikai ngofua ke nau mamata ki he fofonga ʻo e ʻEikí ʻi he taimi ko iá. Naʻá Ne toe folofola foki, “Pea kuo teʻeki ke ʻi ai ha tangata fai angahala ʻi ha taimi, pea ʻe ʻikai ke ʻi ai ha tangata fai angahala ʻi ha toe taimi kehe, ʻe lava ʻo mamata ki hoku fofongá pea moʻui.”

Ako Lahi Ange

Ko e ngaahi talaʻofa fakafuakava ʻa e ʻEikí ʻi he ʻEkesōtosi 19

  • Exodus 19:5–6,” New Era, July 2011, 5

Ko e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú

Mītiá

Hivá

Ngaahi Vitiō

3:10
1:30

Ngaahi ʻĪmisí

Ko e pukepuke ʻe Mōsese ha maka lafalafa ʻi he nima takitaha

Mōsese mo e Fekau ʻe Hongofulú, tā fakatātaaʻi ʻe Greg K. Olsen

Ko hono pukepuke ʻe Mōsese ʻa e ongo maka lafalafa ʻoku ʻi ai e Fekau ʻe Hongofulú

Mōsese mo e Ongo Maka Lafalafá, tā fakatātaaʻi ʻe Jerry Harston

ko ha ʻuhikiʻi pulu koula

Fakatahatahaʻi ʻo ha ʻuhikiʻi pulu koula, tā fakatātaaʻi ʻe Ron Herman

Ko hono lī ʻe Mōsese ʻa e ongo maka lafalafá ki he kelekelé lolotonga e lotu ʻa e kakai ʻIsilelí ki ha ʻuhikiʻi pulu koula

Moihū ki ha ʻUhikiʻi Pulu, tā ʻa W. C. Simmonds