Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Teutalōnome 6–8; 15; 18; 29–30; 34


Ngaahi Tokoni Fakafolofolá

Teutalōnome 6–8; 15; 18; 29–30; 34

Naʻe lea ʻa Mōsese ki he fānau ʻo ʻIsilelí ʻi heʻenau teuteu ke hū ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻá ne fai ha malanga fakaʻosi ʻe tolu naʻá ne fakamanatu ai ki he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi fono mo e ngaahi fekau naʻe hoko ko e konga ʻo ʻenau fuakava mo e ʻEikí. Naʻá ne akoʻi kiate kinautolu ʻa e mahuʻinga ʻo hono manatuʻi mo e talangofua ki he ʻEikí. Naʻá ne toutou fakahinohino foki ke nau tekeʻi ʻa e kau Kēnaní mei he fonua ʻo e talaʻofá pea mo fakaʻauha ʻa e ʻū meʻa kotoa pē ne fekauʻaki mo ʻenau lotu ki he ngaahi ʻotua loí. Naʻá Ne fakahinohinoʻi ʻa ʻIsileli fekauʻaki mo ha ngaahi founga kehekehe te nau lava ai ʻo tokangaʻi ʻa e masivá mo e faingataʻaʻiá. Naʻe fakafoʻou ʻe he kakai ʻIsilelí ʻenau fuakava mo e ʻEikí naʻa nau fuofua fakahoko ʻi Sainaí. Naʻe fakaʻaliʻali kia Mōsese ʻa e fonua ʻo e talaʻofá pea naʻe liliu leva ia ʻe he ʻEikí.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ia pe ko e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.

Puipuituʻá mo e Fakamatalá

Ko e hā ʻa e tohi Teutalōnomé?

ʻOku hā ʻi he tohi ʻa Teutalōnomé ʻa e ngaahi lea fakaʻosi ʻa Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsilelí kimuʻa pea nau hū ki he fonua ko Kēnaní mo honau taki ko Sōsiuá. ʻOku ʻuhinga e hingoa ʻo e tohí ko e “fono fika ua” pe “toe fakaongo ʻo e fonó.” ʻOku muimui ʻa e faʻunga ʻo e Teutalōnomé ʻi he sīpinga fakakuonga muʻa ʻo hono fakahoko mo fakafoʻou ʻo e fuakavá.

Ko ha fakamatala fakanounou ʻeni ʻo e ngaahi malanga ʻe tolu ʻa Mōsese naʻe lekooti ʻi he Teutalōnomé:

  1. Teutalōnome 1–4: Naʻe fakamatala ʻa Mōsese ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ne hoko mei he taʻu ʻe 40 kuohili ʻa e kakai ʻIsilelí, kau ai ʻa e fuakava naʻe fai ʻe he ʻEikí mo kinautolu ʻi he Moʻunga Sainaí.

  2. Teutalōnome 5–26: Naʻe toe vakaiʻi ʻe Mōsese ʻa e Fekau ʻe Hongofulú mo aleaʻi ha ngaahi tafaʻaki lahi kehe ʻo e fono ʻa Mōsesé.

  3. Teutalōnome 27–30: Naʻe fakafoʻou ʻe ʻIsileli ʻenau fuakava mo e ʻEikí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Mōsese ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e talangofuá mo e ngaahi fakamalaʻia ki he talangataʻá.

ʻOku ʻi he ngaahi malanga ko ʻení ʻa e kole fakamātoato ʻa Mōsese ki he kau ʻIsilelí ke nau manatuʻi e ʻEikí mo moʻui ʻaki ʻEne ngaahi fonó ʻi he fonua ʻo e talaʻofá. Ko e ngaahi fakahinohino ʻoku lekooti ʻi he tohi Teutalōnomé naʻe fakatefito ia ki ha toʻu tangata foʻou ʻa ia naʻe mate ʻenau mātuʻá ʻi he toafá hili ʻenau angatuʻú.

ʻI he ngaahi tohi ʻe nima ʻa Mōsesé, ko e tohi Teutalōnomé ʻoku lahi taha hono toutou lea ʻaki ʻe he kau palōfita ʻo e Fuakava Motu‘á. ʻOku faʻa toutou lea ʻaki foki ia pe fakamatala ki ai ʻi he Fuakava Foʻoú. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi veesi mei he Teutalōnomé ke fakafepakiʻi ʻaki e ngaahi fakatauele ʻa Sētané pea ke fakamatalaʻi pe ko fē ʻa e fekau naʻe lahi taha ʻi he fonó. ʻOku lahi foki ha talanoa ki he Teutalōnomé ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

Teutalōnome 6:4–9

Naʻe founga fēfē ʻa e muimui ʻa e kakai ʻIsilelí ki he ngaahi fakahinohino ʻa Mōsese ke manatuʻi ʻa e ʻEikí?

ʻOku kamata ʻa e Teutalōnome 6:4 ʻaki ha lotu ʻoku ui ʻe he kakai Siu he kuonga ní ko e Sema (Shema) (mei he lea faka-Hepelū ʻoku ʻuhinga ko e “fanongo”). ʻOku lau maʻuloto ʻe he kau Siú ʻa e Semá he ʻaho takitaha ko ha lotu pongipongi mo e efiafi. ʻI hono fakakātoá, ʻoku kau ʻi he Semá ʻa e Teutalōnome 6:4–9; 11:13–21; mo e Nōmipa 15:37–41. Naʻe talanoa ʻa e Fakamoʻuí ki he Semá ʻi Heʻene fakahā ʻa e ʻuluaki fekau lahi ʻo e fonó: “Ke ʻofa ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa, pea mo ho laumālié kotoa, mo ho ʻatamaí kotoa, mo ho mālohí kotoa.”

Ke tauhi e fakahinohino ʻa e ʻEikí ke manatuʻi maʻu pē ʻa e ngaahi lea ko ʻení, naʻe faʻo ʻe he kau Siu tokolahi ha kiʻi laʻipepa ne tohi ai e ngaahi konga lea mei he Semá ʻi ha mesusa—ko ha kiʻi faʻoʻanga meʻa ne fakapipiki ʻi he tafaʻaki toʻomataʻu ʻo e kau matapā ʻi honau ngaahi ʻapí. ʻI he founga tatau, ko e tefiliní (naʻe ui foki ko e failaketeli pe meʻa fakamanatú) ko ha fanga kiʻi puha leta tapafā iiki ia ʻoku ʻi ai ha kongokonga laʻipepa mo ha ngaahi konga lea mei he Semá. ʻOku tui ʻe he kau Siu tokolahi ha puha ʻe taha ʻi he foʻi laʻé pea haʻi ʻa e puha ʻe tahá ki he nima ʻoku ʻikai mālohí.

ʻOku ʻikai mahino ʻa e taimi naʻe fuofua ohi ai ʻe he kakai ʻIsilelí ʻa e ngaahi anga fakafonua ko ʻení, ka naʻe fakahoko ia ʻe he kau Siú lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe fakamalaʻiaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e hīkisia ne felāveʻi mo e ngaahi anga fakafonua ko ʻení ʻi Hono kuongá, ʻo fakamahino ʻe hanga ʻe he kau Siu tokolahi ʻo “fakalaulahi honau failaketelí” ʻi heʻenau feinga “ke mamata ki ai ʻa e kakaí.”

ko ha fakatātā ʻo ha tangata ʻokú ne tui ha failaketeli mo ha laʻitā ʻo ha matapā ʻoku ʻi ai ha mesusa

Ko ha fakatātā ʻo ha tangata ʻokú ne tui ha failaketeli mo ha laʻitā ʻo ha matapā ʻoku ʻi ai ha mesusa

Teutalōnome 6:16–17

Ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e ʻikai fiemaʻu ke fakataueleʻi ʻe ʻIsileli ʻa e ʻEikí?

ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea faka-Hepelū naʻe liliu ko e “ʻahiʻahiʻi” ʻi he Liliu ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú ke “siviʻi.” Ko ia, naʻe fekauʻi ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he potufolofola ko ʻení ke ʻoua te nau siviʻi ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ia naʻa nau fai ʻi Masá—ʻa ia naʻa nau fehuʻia ai pe naʻe ʻiate kinautolu ʻa e ʻEikí ʻi he taimi naʻe ʻikai ke ʻi ai ai haʻanau vaí.

Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní, naʻe ʻahiʻahiʻi Ia ʻe he tēvoló ke Ne puna mei he tumutumu ʻo e temipalé. Naʻe fokotuʻu ange ʻe he tēvoló ʻe lava ke fakamoʻoniʻi ʻe Sīsū ko Ia ʻa e Mīsaiá ʻaki hono fakahaofi lahi Ia ʻe he kau ʻāngeló. ʻI he tali ki aí, naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū ʻa e Teutalōnome 6:16, ʻo pehē, “ʻOua naʻa mou ʻahiʻahi kovi [ki he ʻEikí] ko homou ʻOtuá.”

Teutalōnome 7:1–6, 16–24

Ko e hā e ʻuhinga naʻe fekau ai ʻe he ʻEikí ki ʻIsileli ke fakaʻauha ʻa e kau Kēnaní?

ʻI he taimi naʻe teuteu ai e kakai ʻIsilelí ke hū ki he fonua ʻo e talaʻofá ʻi Kēnaní, naʻe nofoʻi ia ʻe ha ngaahi puleʻanga pe ngaahi falukunga kakai kehekehe, naʻe ui fakakātoa ko e kau Kēnaní. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí e kakai ʻIsilelí ke “fakaʻauha ʻaupito” e kau Kēnaní ʻi heʻenau hū ki he fonua ʻo e talaʻofá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Mōsese naʻe pau ke tuli ʻa e kau Kēnaní mei he fonuá koeʻuhí ko ʻenau faiangahalá. Naʻe kau ʻi he faiangahala peheé ʻa e hū ki he ngaahi ʻotua tamapuá pea aʻu ʻo nau feilaulauʻi ʻenau fānaú kiate kinautolú. Naʻe fakamatala ʻa Nīfai ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻe hanga ʻe he kau Kēnaní ʻo “liʻaki … ʻa e folofola kotoa pē ʻa e ʻOtuá, pea kuo kakato ʻenau angahalá; pea naʻe ʻiate kinautolu ʻa hono kotoa ʻo e houhau ʻo e ʻOtuá.” Naʻe fakatokanga ʻa e ʻEikí kapau ʻe nofo ʻa e kakai ʻIsilelí ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kēnaní ʻi he fonua ʻo e talaʻofá, ʻe fakatafoki honau lotó ki ha ngaahi ʻotua kehe, ʻo iku ai ki heʻenau tō fakalaumālié.

Vakai foki, “Sōsiua 6:17–21. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ko Selikō mo hono kakaí naʻe ‘fakamalaʻiaʻi … [ki he ʻEikí]’?

Teutalōnome 7:6–12

Ko e hā naʻá ne ʻai ʻa ʻIsileli ko ha “kakai ʻofeina” ki he ʻEikí?

Naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he Moʻunga Sainaí, ki he fānau ʻo ʻIsilelí kapau te nau talangofua ki Heʻene fuakavá, te nau “ʻiate [Ia] ko e koloa lelei lahi ʻi he kakai kotoa pē.” Hili ha taʻu ʻe fāngofulu mei ai, kimuʻa pea hū e toʻu tangata hoko ʻo e kau ʻIsilelí ki he fonua ʻo e talaʻofá, naʻe fakamanatu ange ʻe he ʻEikí kiate kinautolu honau tuʻunga ko Hono kakai ʻo e fuakavá. Naʻá Ne folofola, “Ko e kakai māʻoniʻoni koe ki [he] ʻEiki ko ho ʻOtuá: kuo fili koe ʻe [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ke hoko ko e kakai ʻofeina kiate ia, ʻi he kakai kotoa pē ʻoku ʻi he funga ʻo māmaní.”

Ko e foʻi lea faka-Hepelū naʻe liliu ko e “lelei lahi” ʻi he ʻEkesōtosi 19:5 mo e “ʻofeina” ʻi he Teutalōnome 7:6 ko e segullah. ʻE lava foki ke ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko ʻení ko e “koloa mahuʻinga” pe “makakoloa.” Ko e fānau ʻa ʻIsilelí ko e kakai makehe kinautolu ʻa Sihova koeʻuhí he naʻa nau fai ha fuakava mo Ia. Naʻe fakamanatu ʻe he ʻEikí ki he kakai ʻIsilelí kuó Ne fai foki ha ngaahi fuakava mo ʻenau ngaahi kuí. Naʻe fakahaofi ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsileli mei he nofo pōpula ki ʻIsipité koeʻuhí “ko e ʻOtuá ia, ko e ʻOtua ʻo e angatonu, ʻa ia ʻokú ne tauhi ʻa e fuakava mo e ʻaloʻofa mo kinautolu ʻoku ʻofa kiate iá, pea fai ki heʻene ngaahi fekaú, ʻo aʻu atu ki he toʻu tangata lauʻi afe.”

ʻI hotau kuongá ni, ʻe lava ke hoko ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku fili ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻEikí ko Hono kakai māʻoniʻoni, kuo fili, mo makehe. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: “ʻOku liliu hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻo taʻengata ʻi heʻetau fakahoko ha fuakava mo Iá. ʻOkú ne tāpuekina kitautolu ʻaki ha ʻofa mo e ʻaloʻofa lahi ange. ʻOku tokoni ki hotau tuʻunga totonú mo e founga ʻe tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau aʻusia e tuʻunga te tau lava ʻo aʻusiá. Kuo talaʻofa mai te tau lava foki ʻo hoko ko ha ʻkoloa makeheʼ kiate Ia (Saame 135:4).”

Vakai foki, “Teutalōnome 29:1–15. Ko e hā e ʻuhinga ne fakahoko ai ʻe ʻIsileli ha toe fuakava ʻe taha mo e ʻEikí?

Teutalōnome 15:1–18

Ko e hā ʻa e taʻu naʻe tukuange aí?

Ko e taʻu ʻe fitu kotoa pē, naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí ke nau tauhi ha taʻu faka-Sapetikolo, ʻo hangē pē ko e hoko ʻa e Sāpaté ʻi he ʻaho hono fitu kotoa pē. ʻOku ʻi he Teutalōnome 15 ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí maʻá e kau moʻua Hepeluú ke fakaʻatā mei honau ngaahi moʻuá mo e kau pōpula Hepeluú ke tukuange mei he nofo pōpulá lolotonga e taʻu Faka-Sapetikoló. Naʻe tokoni e ngaahi fekau ko ʻení ki he kakai ʻIsilelí ke nau angaʻofa ki he niʻihi kehé mo manatuʻi ko e meʻa naʻa nau maʻú naʻe ʻomi ia mei he ʻOtuá. Ko ha taumuʻa mahuʻinga ʻe taha ʻo e ngaahi fekau ko ʻení ke fakamanatu ki ʻIsileli ʻa ʻenau ʻatā mei he nofo pōpulá. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ko e tangata pōpula koe ʻi he fonua ko ʻIsipité, pea naʻe huhuʻi koe ʻe [he ʻEikí] ko ho ʻOtuá: ko ia ʻoku ou fekau ai ʻa e meʻá ni kiate koe he ʻahó ni.”

Teutalōnome 15:12–18

Ko e hā e meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e nofo pōpulá ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá?

Lolotonga e kuonga muʻá, naʻe hoko ʻa e nofo pōpulá ko ha konga ia ʻo e sosaietí ki ha ngaahi anga fakafonua lahi. Naʻe hoko e kakaí ko ha kau pōpula ʻi ha ngaahi ʻuhinga kehekehe, pea naʻe ʻi ai ha niʻihi naʻa nau fakatau loto-fiemālie kinautolu ki he nofo pōpulá ke ʻoua naʻa nau fakamoʻua pe malu. Naʻe faingataʻa e moʻui ʻa e kau pōpulá, ka naʻe faingataʻa ange ha faʻahinga nofo pōpula ʻe niʻihi ʻi he niʻihi. Naʻe ʻi ai ha kau pōpula ʻe niʻihi naʻa nau maʻu ha ngaahi faingamālie fakaako pea maʻu ha ngaahi fatongia.

Naʻe ʻikai taʻofi ʻe he fono ʻa Mōsesé ʻa e nofo pōpulá, ka naʻe fokotuʻu ai ha ngaahi maluʻi mahuʻinga ki hono ngaohi ʻo e kau pōpula ʻIsilelí. Ko e konga ʻo e taʻu Faka-Sapetikoló, naʻe pau ke tukuange ʻa e kau popula ʻIsileli mo ha ngaahi meʻakai lahi, ngalingali te tokoni ke taʻofi kinautolu mei he foki ki he nofo popula. ʻE lava foki ke fili ʻe he kau tamaioʻeiki ʻIsilelí ke nofo mo honau ʻeikí mo e fāmilí kae ʻikai fakatauʻatāinaʻi kinautolu.

ʻOku ʻikai ʻomi ʻe he folofolá ha fakamatala mahino ki he ʻuhinga naʻe ʻikai taʻofi ai ʻe he ʻEikí ʻa e nofo pōpulá ʻi he kakai ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Ka neongo ia, ʻi he fakahā ʻo onopōní, kuó Ne fakahā ai “ʻoku ʻikai totonu ke pōpula ha tangata ki ha tokotaha kehe.”

Teutalōnome 18:15–19

Ko hai ʻa e palōfita hangē ko Mōsesé?

Ko e kikite ʻa Mōsese ʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻEikí ha palōfita ʻi he kahaʻú hangē ko iá ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻIsilelí ʻoku lea ʻaki pe fakamatala tuʻo lahi ki ai ʻi he folofolá. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau Siu tokolahi ʻi he kuonga ʻo Sīsuú ha ngaahi kupuʻi lea hangē ko e “palōfita ko iá” pe “ʻa e Palōfitá” ʻi he lea ki he Mīsaiá.

Hili e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá Ne fakahā ko Ia naʻe fakahoko ai e kikite ʻa Mōsesé. Naʻá Ne akonaki, “Vakai, ko au ia ʻa ia naʻe lau ki ai ʻa Mōsese, ʻo pehē: ʻE fokotuʻu ha palōfita ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá kiate koe ʻi ho kāingá, te ne tatau mo au; ke mou tokanga kiate ia ʻi he meʻa kotoa pē te ne lea ʻaki kiate kimoutolú. Pea ʻe hoko ʻo pehē ko e kakai kotoa pē ʻe ʻikai tokanga ki he palōfita ko iá ʻe motuhi atu ia mei he kakaí.”

Ke vakai ki ha ngaahi sīpinga ʻo e faitatau ʻa Mōsese mo Sīsū Kalaisí, vakai ki he “ʻEkesōtosi 2:1–10. Ko e hā e meʻa naʻe makehe fekauʻaki mo e moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa Mōsesé?

Ko hono hiki hake ʻe Sīsū Kalaisi Hono toʻukupú mo akoʻi ha falukunga kakai

Sermon on the Mount [Malanga ʻi he Moʻungá], tā fakatātaaʻi ʻe Carl Heinrich Bloch

Teutalōnome 29:1–15

Ko e hā naʻe toe fai ai ʻe ʻIsileli ha fuakava ʻe taha mo e ʻEikí?

Kimuʻa pea hū ʻa ʻIsileli ki he fonua ʻo e talaʻofá, naʻe fakafoʻou ʻe he toʻu tangata hokó ʻa e fuakava naʻe ʻuluaki fakahoko ʻe he fānau ʻo ʻIsilelí mo e ʻEikí ʻi Sainaí. ʻOku fakamatalaʻi e fuakava ko iá, fakataha mo hono ngaahi tāpuakí mo e fakamalaʻiá, ʻi he Teutalōnome 28. ʻI hono fakafoʻou ʻo e fuakava ko ʻení, naʻe fakamamafaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻe hoko ʻa ʻIsileli ko Hono kakai pea te Ne hoko ko honau ʻOtua. ʻOku toutou fakamatalaʻi ʻi he folofolá ʻa e vā fetuʻutaki ko ʻeni ʻi he fuakavá.

Vakai foki, “Teutalōnome 7:6–12. Ko e hā naʻá ne ʻai ʻa ʻIsileli ko ha ‘kakai ʻofeina’ ki he ʻEikí?

Teutalōnome 30:1–5

ʻE tānaki fēfē ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí mei he ngaahi puleʻangá?

Naʻe kikiteʻi ʻe Mōsese ʻe fakamoveteveteʻi ʻa ʻIsileli ko ha ola ʻo hono maumauʻi ʻenau fuakava mo e ʻEikí. Naʻá ne fakamatalaʻi foki ha ʻaho ʻe “tafoki [ai ʻa ʻIsileli ki he ʻEikí]” pea “talangofua ki hono leʻó.” Naʻe akoʻi ʻe Mōsese ko e taimi ʻe hoko ai ʻení, ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo “tānaki [ʻa ʻIsileli] mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē.”

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻo pehē:

“Kuo lauisenituli hono kikiteʻi ʻe he kau palōfitá ʻa e tānaki ko ʻení, pea ʻoku lolotonga hoko ia ʻi he taimí ni! Ko ha talateu mahuʻinga ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEikí, he ko e ngāue mahuʻinga taha ia ʻi he māmaní! …

“Ko e taimi ʻoku tau lea ai kau ki he tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí, ko ʻetau ʻuhingá ki he ngāue fakafaifekaú, ngāue fakatemipalé, mo e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku tau toe ʻuhinga foki ai ki he langaki ʻo e tuí mo e fakamoʻoní ʻi he loto ʻo kinautolu ʻoku tau nofo, ngāue, pea mo tokoniʻí. Ko ha taimi pē ʻoku tau fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha taha—ʻi ha tafaʻaki pē ʻo e veilí—ke ne fakahoko mo tauhi ʻene ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau tokoni ai ke tānaki ʻa ʻIsileli.”

Teutalōnome 30:6

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke maʻu ha loto kuo kamú?

Naʻe fakahoko ʻa e kamú ko ha fakaʻilonga ʻo e fuakava ʻa e ʻOtuá mo ʻĒpalahame mo hono hakó. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he fakatātā ʻo ha loto kuo kamú ʻa e fakakaukau ko ia kuo hoko ʻa e fuakava ʻa ha taha mo e ʻEikí ko ha konga mahuʻinga ʻo kinautolu pea kuo nau aʻusia ha liliu ʻi honau natulá.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo pehē: “ʻOku kamata e ului ki he ʻEikí ʻaki ha tukupā taʻe-ueʻia ki he ʻOtuá. … ʻE faifai pea hoko e tukupā ko ʻení ko e konga ʻo kitautolu, ʻo fakatōkakano ʻi hotau lotó pea ʻi heʻetau moʻuí. Kae hangē ko e ʻikai toe ngalo ʻiate kitautolu hotau hingoá neongo pe ko e hā ʻoku tau fakakaukauʻí, he ʻikai toe ngalo ha tukupā kuo tongia ʻi hotau lotó.”

Teutalōnome 34:5–6

Ko e hā naʻe hoko kia Mōsese ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻene moʻuí?

ʻI he fakaʻosinga ʻo e moʻui ʻa Mōsesé, naʻá ne ʻalu ki he tumutumu ʻo e Moʻunga Nipó, ʻa ia naʻá ne mamata mei ai ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻOku pehē ʻe he fakamatala ʻi he tohi tapú naʻe pekia ʻa Mōsese ʻo ofi ki he Moʻunga Nipó “ʻi he fonua ʻo Mōapé.” ʻOku fakamahino ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá naʻe ʻikai ke tanu ʻa Mōsese ʻi he fonua ʻo Mōapé, ka “naʻe ʻave ia ʻe he ʻEikí ki heʻene ngaahi Tamaí, ʻi he teleʻa ʻi he fonua ʻo Mōapé, … ka ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ha tangata ʻa hono tanuʻangá ʻo aʻu ki he ʻahó ni.” ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻi he fakaʻosinga ʻo e moʻui ʻa Mōsesé, “naʻe ʻave ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese kiate ia.”

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ne hangē pē ko ʻIlaisiaá, naʻe “liliu [ʻa Mōsese]—ʻo ʻave mei he māmaní ʻo ʻikai ke ne aʻusia ʻa e mate fakamatelié. … Naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa kuo pau ke foaki ʻe ʻIlaisiā mo Mōsese ki ha niʻihi kehe ʻi he kakanó ʻi he ngaahi toʻu tangata ʻe hoko maí, pea te na foki mai ki māmani ke fakahoko ia kimuʻa peá na toki aʻusia ʻa e liliu mei he moʻui fakamatelié ki he tokotaha kuo toetuʻú.”

ʻI he hoko ʻa Mōsese ko ha tokotaha kuo liliú, naʻá ne hā ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú ʻo foaki ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Pita, Sēmisi, mo Sione.

Ko e mamata ʻa Mōsese ki he fonua ʻo e talaʻofá mei he tumutumu ʻo ha moʻunga

The Lord Shewed Him All the Land [Naʻe Fakahā ʻe he ʻEikí Kiate Ia ʻa e Fonuá Kotoa], tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane

Ako Lahi Ange

ʻOfa ʻi he ʻEikí

Ko hono manatuʻi ʻo e ʻEikí

Vā fetuʻutaki fuakava

Tānaki ʻo ʻIsilelí

  • The Gathering of Israel,” ʻi he Teachings of Presidents of the Church: Russell M. Nelson (2024), Gospel Library

Mītiá

Vitiō

1:6

Ngaahi ʻĪmisí

Ko e mamata ʻa Mōsese ki he fonua ʻo e talaʻofá

The Lord Shewed Him All [Naʻe Fakahā ʻe he ʻEikí kiate Ia ʻa e Meʻa Kotoa Pē], tā fakatātaaʻi ʻe Eva Timothy

ko e kau ʻAposetolo ko Pita, Sēmisi, mo Sioné ʻoku nau mamata tonu ki he Liliu ʻa Kalaisí

The Transfiguration of Christ [Ko e Liliu ʻa Kalaisí], tā fakatātaaʻi ʻe Carl Heinrich Bloch