Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Lute; 1 Samuela 1–7


Ngaahi Tokoni Fakafolofolá

Lute; 1 Samuela 1–7

Naʻe hiki ʻa Nāomi mo hono fāmilí mei Pētelihema ki he fonua ko Mōapé koeʻuhí ko ha honge. Naʻe mālōlō ʻa e husepāniti mo e ongo foha ʻo Nāomí ʻi Moape, pea naʻe foki ʻa Nāomi ki Pētelihema mo Lute ko hono ʻofefine ʻi he fono mei Moapé. Naʻe mali ʻa Poasi ko ha tangata mei Pētelihema mo Lute peá ne hanga ʻo tokangaʻi ʻa Lute mo Nāomi fakatouʻosi. Ko Lute mo Poasí ko e kui ia ʻa Tēvita mo Sīsū Kalaisi. Naʻe fakaʻamu ʻa ʻAna, ko ha fefine ʻIsileli angatonu, ke ʻi ai haʻane fānau. Naʻe tali ʻene ngaahi lotu fakatōkilaló, pea naʻe tāpuekina ʻaki ia ha foha naʻá ne fakahingoa ko Samuela. Naʻe tauhi ʻe ʻAna ʻene palōmesi ke fakatapui hono fohá ki he ʻEikí peá ne ʻomi ʻa Samuela ki he taulaʻeiki lahi ko ʻĪlaí ke ngāue maʻá e ʻEikí ʻi he tāpanekalé. Naʻe maʻu ʻe Samuela ha fakahā ʻo kau ki he ngaahi tautea ʻe hoko kia ʻĪlai mo hono falé koeʻuhí ko e faiangahala ʻa hono ongo fohá. ʻI he tupulaki ʻa Samuelá, naʻe hokohoko atu ʻa e folofola mai ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻiate ia, pea naʻe ʻiloʻi ia ʻe he kakaí ko ha palōfita.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ia pe ko e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.

Puipuituʻá mo e Fakamatalá

Ko e hā ʻa e tohi ʻa Luté?

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohi ʻa Luté ʻa e hisitōlia ʻo e fāmili ʻo Nāomi mo ʻElimelekí, ʻa ia naʻe moʻui lolotonga ʻa e taimi ʻo e kau fakamāú. Ko e taha ia ʻo e tohi pē ʻe ua ʻi he Fuakava Motuʻá ʻoku fakahingoa ki ha fefine. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he tohí ʻa e feʻofaʻaki mo e manavaʻofa ʻa Nāomi mo Lute ko hono ʻofefine ʻi he fonó ʻi heʻena foua ko ha ongo uitou ʻa e ngaahi faingataʻá.

Ko e tefitoʻi kaveinga ʻi he tohi ʻa Luté ko e huhuʻí. Ko Luté ko ha muli, ʻikai ha fānau, pea ko ha uitou, mo fuʻu masiva ʻangoʻango pea ʻikai hano poupou. Neongo hono ngaahi tūkungá, ka naʻá ne fili ke muimui ʻia Sihova pea hoko ko ha konga ʻo Hono kakai ʻo e fuakavá. Naʻe faifai pea toe mali ʻa Lute, naʻe tali kakato ia ko ha tokotaha ʻIsileli, pea tāpuekina ʻaki ia ha fānau. Koeʻuhí ko e kaveinga ko ʻeni ʻo e huhuʻí, ʻoku mahuʻinga ke fakatokangaʻi ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia ko e Huhuʻi ʻo e māmaní, ko ha hako tonu ia ʻo Lute.

Lute 1–1

Ko hai ʻa e kau Moapé?

Ko e kau Moapé ko e hako ia ʻo Lote mo hono ʻofefine lahí. Naʻe faʻa fepaki ʻa e kau Moapé mo e kau ʻIsilelí ʻi ha ngaahi tau kehekehe. Naʻa nau hū kia Kimosi, ko ha ʻotua naʻe ngalingali felāveʻi mo hono feilaulau ʻaki ʻa e tangatá. Naʻe tuʻu ʻa e fonua ko Moapé ʻi he fakahahake ʻo e Tahi Maté, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa Soatani ʻi he ʻaho ní.

Lute 2:1–3

Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e okooko ʻi he ngoueʻangá?

Naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻi he fono ʻa Mōsesé ke ʻoua naʻa utu ʻe kinautolu ʻoku ʻanautolu ʻa e ngoué ʻa e konga ʻi he ngaahi tafatafaʻaki ʻo ʻenau ngoué. Naʻe lava leva heni ke toli ʻe he masivá ʻa e ngoue ko ʻení, mo fakapapauʻi te nau maʻu ha meʻa ke kai. Hili hono tānaki ʻo e ututaʻú, naʻe fakangofua foki mo e kau masivá ke nau tānaki ʻa e kiʻi toenga ngoue naʻe ngalo pe ngangana mei he nima ʻo e kau ututaʻú. ʻI he kuonga ʻo e tohi tapú, naʻe ui ʻa e ngāue ki hono tānaki ʻo e kēlení pe ko ha fua kehe ʻo e ngoué naʻe liʻaki ʻe he kau tuʻusí ko e “okooko.”

Ko e okooko ʻa Lute ʻi he ngoué mo hono ʻomi ʻe Nāomi ʻa e vaí

Ko e Okooko ʻa Lute ʻi he Ngoué, tā fakatātaaʻi ʻe Judith Mehr

Lute 2:17

Ko e hā hono lahi ʻo ha ʻefa ʻo e paʻalé?

Naʻe fakahaaʻi ʻe Pōasi ha angaʻofa lahi kia Lute ʻaki ʻene fakahinohinoʻi ʻene kau ngāué ke nau tuku ha kēleni lahi ange ke ne tānaki. ʻI he taimi naʻe foki atu ai ʻa Lute kia Nāomí, naʻá ne foki atu mo ha ʻefa ʻo e paʻalé—ʻa ia ʻoku fakafuofua ki ha lita ʻe 23 pe pāuni nai ʻe 30 (kilo ʻe 13.5). Naʻe lahi ange eni ia ʻi he meʻa angamaheni ʻoku lava ke tānaki ʻe he kau okookó ʻi ha ʻaho.

Lute 2:18–20

Ko e hā naʻe mahuʻinga ai ke hoko ʻa Poasi ko e “kāinga ofi” ʻo Nāomí?

ʻOku maʻu ʻa e kupuʻi lea ko e “kāinga ofi” ʻi he Liliu ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Fuakava Motuʻá ʻoku maʻu ia mei he foʻi lea faka-Hepelū ko e gō’el, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ko e “huhuʻi.” ʻI he kuonga muʻá ʻi ʻIsileli, naʻe ʻuhinga, ʻa e huhuʻí ki ha kāinga ofi naʻe ʻi ai hono fatongia ke ne fakahaofi ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí mei he ngaahi moʻua naʻe ʻikai ke nau lava ʻo totongi ʻiate kinautolu peé. Naʻe kau heni hono fakatauʻatāinaʻi ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí mei he nofo pōpulá pe fakatau mai ha kelekele fakafāmili naʻe mei mole koeʻuhí ko ha ngaahi moʻua naʻe teʻeki totongi.

ʻOku felāveʻi makehe ʻa e tohi ʻa Luté mo e huhuʻi ʻa e kāinga ofí pea mo e fono faka-līvai ʻo e malí. ʻI he malumalu ʻo e lao faka-līvaí, kapau naʻe mate ʻa e husepānití ʻoku ʻikai haʻane fānau, ko e fatongia ia ʻo e tokoua ʻo e husepānití pe kāinga tangata ofi tahá ke mali mo e uitoú. ʻI he taimi naʻe talaange ai ʻe Nāomi kia Lute, “Ko e tangata kāinga ofi ia kiate kitaua [Poasi], ko e toko taha ʻo hota kāinga ʻoku ofi lahi,” ko ʻene ʻuhingá ko Poasi ʻa e toko taha te ne huhuʻi kinaua mei hona tuʻunga masivesivá. Naʻe ʻikai ngata pē hono fai ʻeni ʻe Poasi ko hono fakatau ʻo e kelekele ʻo ʻElimelekí kae toe muimui foki ki he ngaahi anga fakafonua faka-līvaí ke mali mo Luté.

Pea hangē pē ko Nāomi mo Luté, he ʻikai ke tau lava ʻo fakahaofi kitautolu ka kuo pau ke tau falala ki hotau Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia kuó Ne “fakatau [kitautolu] ʻaki hono taʻataʻa ʻoʻoná.” Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo pehē: “Ko e taha ʻo e huafa mahuʻinga taha ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa Sīsū Kalaisí ko e Huhuʻí. … ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea huhuʻí ke totongi ʻosi ha haʻisia pe moʻua. ʻE toe lava foki ke ʻuhinga ʻa e huhuʻí ke fakahaofi pe fakatauʻatāinaʻi ʻi hano totongi ha moʻua. … ʻOku fakafōtunga mai ʻe he ngaahi ʻuhingá ni takitaha ha ngaahi konga kehekehe ʻo e Huhuʻi maʻongoʻonga naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene Fakaleleí.” Makatuʻunga mei Heʻene feilaulau fakaleleí, ʻoku totongi ai ʻe Sīsū Kalaisi hotau ngaahi moʻua fakalaumālié, fakahaofi kitautolu mei he angahalá mo e maté, pea foaki mai hatau tofiʻa taʻengata.

Lute 3:1–2

Ko e hā ʻa e potu hahaʻangá?

Hili ʻa e ututaʻú, naʻe fakatahataha hake ʻa e kau ngāué ki ha foʻi kelekele māʻolunga, ʻoku meimei fuopotopoto ʻa ia ʻoku ui ko e potu hahaʻangá. Naʻa nau fakamavahevaheʻi heni ʻa e tengaʻi kēlení mei he ngeʻesi ʻokú ne kofukofuʻi kinautolú—ʻa ia naʻe ui ko e kafukafú. Naʻe faʻa fakahoko ʻeni ʻi he efiafí, ʻi he taimi naʻe lava ai ʻe he havilivili mālohí ʻo toʻo ʻa e kafukafú. Ko ha taimi fakafiefia hono haha ʻo e uité, ko hono fakaʻilongaʻi ia ʻo e ngataʻanga ʻo e faʻahitaʻu fakalahí mo e ututaʻú. Naʻe faʻa nofo maʻu pē ʻa e tokotaha ʻoku ʻaʻana ʻa e ngoué ʻi he potu hahaʻangá ke maluʻi ʻa e ututaʻú mei he kau kaihaʻá.

kakai tangata mo fafine ʻoku nau ngāue ʻi ha ngoue uite

Lute 3:1–9

Ko e hā naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe Nāomi ʻa Lute ke tokoto ʻi he vaʻe ʻo Poasí?

Hili hono ʻiloʻi ʻe Nāomi ʻa e angaʻofa ʻa Poasi kia Luté peá ne ʻiloʻi ko ia ʻe hoko ko ha huhuʻí, naʻe fakalotolahiʻi ai ʻe Nāomi ʻa Lute ke ne feinga ke na mali. Naʻe fai pau ʻa Lute ki he fakahinohino ʻa Nāomí, ʻo tokoto ʻi he veʻe vaʻe ʻo Poasí lolotonga ʻene mohe ʻi he potu hahaʻangá. ʻOku lekooti ʻi he Liliu ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Fuakava Motuʻá ʻa e kole ʻa Lute kia Poasí ʻo peheni, “Ke ke ʻai ho kafú ki hoʻo kaunangá; he ko e kāinga ofi koe.” Ka ko ha liliu ʻeni ʻe toe fakahangatonu angé, “Folahi mai ho kapakaú ki hoʻo kaunangá, he ko koé ko ha huhuʻi.” ʻI hono fai ʻo e kole ko ʻení, ko e matuʻaki kole ia ʻa Lute kia Poasi ke mali mo ia koeʻuhí ke ne [Poasi] lava ʻo maluʻi mo tokangaʻi ia.

Lute 4:1–8

Ko e hā naʻe ʻikai tali ai ʻe he kāinga ofi tahá ke mali mo Luté?

Naʻe ʻuluaki loto ʻa e kāinga ofi taha kia Nāomí ke ne huhuʻi ʻa e konga fonua ʻo ʻElimelekí, ka naʻe toe liliu ʻene fakakaukaú ʻi heʻene ʻiloʻi ʻe fiemaʻu foki ke ne mali mo Luté. Naʻá ne hohaʻa naʻa hoko ʻene fakaʻaongaʻi ʻene totonu ki he huhuʻí ke “maumau ai [hono] tofiʻa ʻoʻoná.” ʻOku fakamahino mai ʻe he hohaʻa ko ʻení ʻa e ʻikai ke ne loto ke maʻu ʻa e kelekele naʻá ne fakataú ʻe ha ngaahi foha ʻo Lute ʻi he kahaʻú kae ʻikai ko e kau mēmipa totonu ʻo hono fāmilí.

Ko e hā ʻa e tohi ʻa 1 Samuelá?

ʻOku fakamatala ʻa e tohi ʻa 1 Samuelá ki he ngāue ʻa e palōfita ko Samuelá, ko e fakamuimui taha ia ʻi he kau fakamaau ʻo ʻIsilelí. Lolotonga ʻa e kuonga ʻo e kau fakamāú, naʻe fakangaloki ʻe he tokolahi ʻo e kau ʻIsilelí ʻa e ʻEikí ka nau tafoki ʻo tauhi tamapua. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohi 1 ʻa Samuelá ʻa e feinga ʻa Samuela ke toe fokotuʻu ʻa e moihū maʻu pē kia Sihová. ʻOkú ne toe fakamatalaʻi foki ʻa e faingataʻaʻia ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he liliu mei he kau fakamāú ki he ngaahi tuʻí. ʻI he fakahinohino ʻa e ʻEikí, naʻe ui mo pani ʻe Samuela ʻa Saula ke hoko ko e ʻuluaki tuʻi ʻo ʻIsilelí pea ke hoko ʻa Tēvita ko ha tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he kahaʻú.

1 Samuela 1:9–11

Ko e hā naʻe palōmesi ai ʻa ʻAna he ʻikai ke ne ʻai ha tele ki he ʻulu ʻo ʻene tama tangatá?

Naʻe fai ʻe ʻAna ha fuakava kapau ʻe tāpuakiʻi ia ʻe he ʻEikí ʻaki ha foha, te ne “foaki ia ki [he ʻEikí] ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻuí.” ʻOku fakahaaʻi ʻe he fuakava ko ʻení, fakataha mo ʻene palōmesi he ʻikai ʻai ha tele ki he ʻulu ʻo ʻene tama tangatá, naʻe ohi hake ʻa Samuela ko ha tangata ʻoku fakamavahe pea vaheʻi ke ngāue maʻá e ʻOtuá. Ko e kau Fakamavahé ko ha kakai ia naʻa nau fai ha fuakava makehe ʻi ha vahaʻataimi ke līʻoa maʻá e ʻOtuá. Lolotonga ʻa e taimi pehe ní, naʻe palōmesi ʻa e kau Fakamavahé he ʻikai ke tele honau ʻulú, inu uaine, pe ala ki ha faʻahinga meʻa kuo mate.

Ko ʻAna mo ʻene tama tangata ko Samuelá ʻi heʻene kei pēpeé

Naʻá ku Lotua ʻa e Tamá ni, tā fakatātaaʻi ʻe Elspeth Young

1 Samuela 2:12–17, 22–25

Ko hai ʻa e “ngaahi foha ʻo Pilealí”?

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e kupuʻi lea ko e “ngaahi foha ʻo Pilealí” ʻi hono kotoa ʻo e Liliu ʻa Kingi Sēmisi ʻi he Fuakava Motuʻá ke ne fakamatalaʻi ʻa e kakai naʻa nau angatuʻu ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí mo e ngaahi meʻa naʻe tali ʻe he sosaietí. Naʻe fakahingoa ʻaki eni ʻa e ongo foha ʻo ʻĪlaí koeʻuhí ko ʻena ngaahi tōʻonga angahalá lolotonga ʻena hoko ko ha ongo taulaʻeiki ʻi he tāpanekalé. Naʻe kau ʻi heʻena faihalá ʻa hono toʻo ʻo e kakanoʻi manú mei he ngaahi feilaulau ʻo e monumanú mo kau ʻi ha ngaahi ngāue angaʻuli mo e kau fafine naʻe omi ke moihū ʻi he tāpanekalé.

1 Samuela 3:1

ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “naʻe maʻungataʻa ʻa e folofola ʻa [e ʻEikí]”?

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi lea ko e mahuʻingá ʻi he Liliu ʻa Kingi Sēmisi ʻi he Fuakava Motuʻá ke ʻuhinga ki he “hāhāmolofia.” Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ko e lolotonga ʻa e vahaʻataimi ko ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo ʻIsilelí, “naʻe ʻikai ha palōfita ʻi he funga ʻo e māmaní ʻe lava ke fakahā mai ai ʻe he ʻEikí ʻa hono finangaló, ʻi ha aʻusia fakataautaha, pe ʻi he fakahā.” Naʻe ngata ʻa e taimi ko ʻeni ʻo e ʻikai ha fakahaá ʻi he taimi naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí kia Samuelá, ʻa ia naʻe faifai pea ʻiloʻi ʻe ʻIsileli kotoa ko ha palōfita ia ʻa e ʻEikí.

ʻOku tangutu hake ʻa Samuela ʻi hono mohengá ʻo hanga hake ki he langí

Ko Hono Ui ʻe he ʻEikí ʻa e Tamasiʻi ko Samuelá, tā fakatātaaʻi ʻe Harry Anderson

1 Samuela 4

Ko e hā naʻe ʻomi ai ʻe he kakai ʻIsilelí ʻa e puha ʻo e fuakavá mo kinautolu ki he taú?

Naʻe fakafofongaʻi ʻe he puha ʻo e fuakavá ʻa e ʻao ʻo e ʻEikí. Naʻe angamaheni ʻaki pē hono faʻa tauhi ia ʻi he Potu Toputapu ʻaupitó ʻi he loto tāpanekalé. Lolotonga ʻenau feinga tau ʻi he fonua ʻo e talaʻofá, naʻe fua ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ʻaʻaké ko ha fakaʻilonga mo ha fakamanatu ʻoku ʻiate kinautolu ʻa e ʻOtuá.

Naʻe fakakaukau ʻa e kaumātuʻa ʻo e kau ʻIsilelí ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he puha ʻaʻaké ke nau ikunaʻi ʻenau tau mo e kau Filisitiá. ʻOku fakamahino mai ʻe he kupuʻi lea “ke ne fakamoʻui ʻa kitautolu” ʻi he veesi 3 ʻa hono tuku ʻa e falala ia ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he ʻaʻaké ʻo ʻikai ʻi he ʻEikí. Naʻe taʻofi ʻe heʻenau faiangahalá ʻenau maʻu ʻa e mālohi mo e maluʻi ʻa e ʻEikí. Koeʻuhí he naʻe ʻikai ke ʻiate kinautolu ʻa e ʻEikí, naʻe ikunaʻi ʻa e kakai ʻIsilelí ʻe he kau Filisitiá, pea naʻe mate mo e ongo foha ʻo ʻĪlaí, pea kapa ʻa e ʻaʻaké. ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe ʻĪlai ʻa e mālōlō hono ongo fohá pea mo hono kapa ʻo e ʻaʻaké, naʻe lōmekina ia ʻe he mamahí ʻo ne tō mei hono nofoʻangá ʻo mate. Naʻe fakahoko ʻe he ngaahi meʻa ko ʻení ʻa e kikite ʻa Samuela ʻe aʻusia ʻe he fāmili ʻo ʻĪlaí ha ikuʻanga fakamamahi.

1 Samuela 5–6

Ko e hā naʻe fai ʻe he kau Filisitiá ki he puha ʻo e fuakavá?

Ko Tākoni ʻa e taha ʻo e ngaahi ʻotua naʻe lotu ki ai ʻa e kau Filisitiá. Naʻe tui ʻa e kau Filisitiá naʻe foaki ange ʻe Tākoni kiate kinautolu ʻa hono ikunaʻi ʻo Sihova mo e kau ʻIsilelí. Naʻa nau ʻomi ʻa e puha ʻo e fuakavá ki he temipale ʻo Tākoní pea tuku ia ʻi he vaʻe ʻo e tā tongitongi ʻo Tākoní ko ha meʻaʻofa mei he vete ʻo e taú. ʻI he pongipongi hono uá, naʻe ʻiloʻi ai ʻe he kau Filisitiá kuo tūʻulu ʻa e fuʻu tā tongitongi ʻo Tākoní ʻi he ʻao ʻo e ʻaʻaké, pea kuo motu hono ʻulú mo fasi hono ongo ʻaofinimá. Naʻe tuku mai leva ʻe he ʻEikí ha mahaki kovi (mahalo pē ko ha ngaahi foʻi ngungu pe hangatāmaki) mo e fanga kumaá ki he kau Filisitiá, ʻa ia naʻe toki ʻosi pē ʻi he taimi naʻe fakafoki ai ʻa e ʻaʻaké ki he kau ʻIsilelí. Naʻe fakahaaʻi ʻe he ngaahi meʻá ni ʻa e mālohi lahi ange ʻa Sihova ʻia Tākoní.

1 Samuela 7:7–12

Ko e hā naʻe ui ai ʻe Samuela ha fuʻu maka ko “ʻEpenisa”?

Hili hono ikunaʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e kau Filisitiá, naʻe fokotuʻu ʻe Samuela ha fuʻu maka naʻá ne ui ko “ʻEpenisa” ko ha maka fakamanatu ke manatua ʻa e ʻEikí. Ko e ʻuhinga ʻo e ebenezer ʻi he lea faka-Hepeluú “ko e maka ʻo e tokoní.”

1 Samuela 7:9–11

Ko e hā ʻa e mafai naʻe maʻu ʻe Samuelá?

Neongo hono taʻofi ʻe he ʻEikí ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mei he kakai ʻIsilelí ʻi he taimi naʻá Ne fokotuʻu ai ʻa e fono ʻa Mōsesé, ka naʻe teʻeki ai pē ke toʻo kotoa ia mei he māmaní. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē, “naʻe maʻu ʻe he kau paōfitá kotoa ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.” ʻOku mahino ʻe kau heni ʻa Samuela, ʻa ia naʻe ʻiloʻi kotoa ʻe ʻIsileli ko ha palōfita ʻa e ʻEikí. Koeʻuhí he naʻe maʻu ʻe Samuela ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, naʻe fakamafaiʻi ai ia ke ne fai ha ngaahi feilaulau mo fakahoko ha ngaahi fatongia kehe naʻe faʻa tuku fakatatali pē ia maʻá e kau taulaʻeiki Līvaí.

Ako Lahi Ange

Potu hahaʻangá

  • The Threshing Floor,” Ensign, Sept. 2017, 70–71

Huhuʻi

Lute mo ʻAna

  • Elaine S. Dalton, “Lessons from the Old Testament: Lessons from Ruth and Hannah,” Ensign, Apr. 2006, 34–37

Fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí

  • Walter F. González, “Listening as Samuel Listened,” Ensign, Aug. 2010, 38–41

Mītiá

Ngaahi Vitiō

3:9
2:3

Mūsika

Ngaahi ʻĪmisí

Ko e tūʻulutui ʻa Lute ʻi he ʻao ʻo Nāomí

ʻAtamai Tuʻu Maʻu, tā fakatātaaʻi ʻe Eva Timothy

Ko Lute ʻoku fai ʻene tānaki uite

Lute, tā fakatātaaʻi ʻe Dilleen Marsh

ko hono fakamavaheʻi ʻe he kau ngoué ʻa e uité mei he kafukafú
Ko ʻAna ʻoku tūʻulutui ʻo lotu

Ko e Lotu ʻa ʻAná, tā fakatātaaʻi ʻe Paul Mann

ʻOku puke ʻe ʻAna ʻa e nima ʻo Samuelá

ʻAna mo Samuela, tā fakatātaaʻi ʻe Michael Parker

Ko hono foaki ʻe ʻAna ʻa Samuela kia ʻĪlai ko e taulaʻeikí

Ko Hono Foaki ʻe ʻAna ʻEne Tama Tangata ko Samuelá kia ʻĪlai, tā fakatātaaʻi ʻe Robert T. Barrett.

Ko e ʻā hake ʻa Samuela ʻi hono mohenga ʻoku ofi ki ha maama lolo

ʻOku Ui ʻe Sihova ʻa Samuela, tā fakatātaaʻi ʻe Sam Lawlor

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ko e tohi ʻa ʻĒsetá ko e tohi ia ʻe taha ʻi he Fuakava Motuʻá ʻoku tauhingoa ki ha fefine.

  2. Ke ʻilo lahi ange ʻo kau ki he kaveinga ʻo e huhuʻí ʻi he tohi ʻa Luté, vakai, “Lute 2:18–20. Ko e hā naʻe mahuʻinga ai ke hoko ʻa Poasi ko e taha ia ʻo e ‘kāinga ofi’ ʻo Nāomí?

  3. Vakai, Mātiu 1:5–16.

  4. Vakai, Sēnesi 19:36–37.

  5. Vakai, Bible Dictionary, “Moab.”

  6. Vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 3:26–27. Vakai foki, Bible Dictionary, “Chemosh.”

  7. Vakai, Levitiko 19:9–10.

  8. Vakai, Teutalōnome 24:19–22.

  9. Vakai, Lute 2:15–17.

  10. Vakai, Bible Dictionary, “Weights and measures.” Vakai foki, Kerry Muhlestein, “Ruth, Redemption, Covenant, and Christ,” ʻi he The Gospel of Jesus Christ in the Old Testament, ed. D. Kelly Ogden and others (2009), 197; Adele Berlin and Marc Zvi Brettler, eds., The Jewish Study Bible, 2nd ed. (2014), 1577, note on Ruth 2:17.

  11. Vakai, Tremper Longman III and Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), entry 1350, page 944.

  12. Vakai, ʻEkesōtosi 21:7–8; Levitiko 25:25, 47–55. Vakai foki, Muhlestein, “Ruth, Redemption, Covenant, and Christ,” 191–92; Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, “Redeem,” 654.

  13. Vakai, Teutalōnome 25:5–10; Bible Dictionary, “Levirate marriage.” Vakai foki, “Sēnesi 38:6–30. Ko e hā e meʻa ʻoku mahino kiate kitautolu fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko ʻi he vā ʻo Siuta mo Temá?

  14. Lute 2:20.

  15. Vakai, Lute 4:1–13. Vakai foki, Richard Neitzel Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints (2009), 187.

  16. Ngāue 20:28.

  17. D. Todd Christofferson, “Huhuʻí,” Liahona, Mē 2013, 109.

  18. Vakai, 1 Kolinitō 15:20–22; Hepelū 9:15; 2 Nīfai 2:6–9; Mosaia 15:1–9.

  19. Vakai, Berlin and Brettler, The Jewish Study Bible, 1577, fakamatala ʻi he Lute 3:2.

  20. Vakai, Muhlestein, “Ruth, Redemption, Covenant, and Christ,” 198.

  21. Vakai, Muhlestein, “Ruth, Redemption, Covenant, and Christ,” 198–99.

  22. Lute 3:9.

  23. Muhlestein, “Ruth, Redemption, Covenant, and Christ,” 200; toki tānaki atu e fakamamafá.

  24. Vakai, Lute 3:1, vakai foki, “Lute 2:18–20. Ko e hā naʻe mahuʻinga ai ke hoko ʻa Poasi ko e taha ia e ‘kāinga ofi’ ʻo Nāomí?” Naʻe toe fakaongo mai ʻe he ngaahi lea ʻa Luté ʻa e ngaahi lea ʻa Poasi mei heʻena ʻuluaki feʻiloakí. Naʻe pehē ʻe Poasi ʻi he fepōtalanoaʻaki ko iá, “Ke totongi ʻe [he ʻEikí] ʻa hoʻo ngāué, pea ke foaki kiate koe ʻe [he ʻEiki] ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí ʻa e totongi lahi, ʻa ia ko e kapakau ʻoʻoná kuó ke haʻu ke falala ki aí” (Lute 2:12). Mahalo naʻe ʻuhinga ʻa Luté ʻe fakamafola ʻe Sihova Hono kapakau maluʻí kiate ia ʻi he taimi ʻe fofola atu ai ʻe Poasi hono kapakaú ʻaki ʻene mali mo iá (vakai, Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 187; Muhlestein, “Ruth, Redemption, Covenant, and Christ,” 200).

  25. Lute 4:6.

  26. Vakai, Muhlestein, “Ruth, Redemption, Covenant, and Christ,” 202.

  27. Naʻe tohi pē ʻe taha ʻa e ongo tohi 1 mo e 2 Samuelá ʻi he Tohi Tapu Faka-Hepeluú. ʻOku ngalingali naʻe vahevahe kinaua ke hoko ko ha tohi ʻe uá ʻi he taimi naʻe liliu ai ʻa e Tohi Tapú ki he lea faka-Kalisí (vakai, Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 190).

  28. Vakai, Fakamaau 17:6; 21:25.

  29. Vakai, Bible Dictionary, “Samuel.”

  30. 1 Samuela 1:11.

  31. Vakai, Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 192–93.

  32. Bible Dictionary, “Nazarite.” Vakai foki, “Fakamaau 13:2–5. Ko e hā ʻa e tokotaha Fakamavahe?

  33. Vakai, Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 182. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko e belial ki he “taʻeʻaonga” pe “faiangahala” (vakai, Bible Dictionary, “Belial”).

  34. Vakai, 1 Samuela 2:13–17, 22. Vakai foki, Paulo R. Grahl, “Eli and His Sons,” Ensign, June 2002, 18.

  35. Vakai, Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, entry 3368, page 967.

  36. Harold B. Lee, “But Arise and Stand upon Thy Feet”—and I Will Speak with Thee, Brigham Young University Speeches of the Year (Feb. 7, 1956), 2.

  37. Vakai, 1 Samuela 3:19–21.

  38. Vakai, Bible Dictionary, “Ark of the Covenant.”

  39. Vakai, Sōsiua 3:14–17; 6:12–16; “Sōsiua 6:1–5. Ko e hā naʻe ako ʻe ʻIsileli mei he fakahinohino makehe ʻa e ʻEikí ʻo kau ki hono kapa ʻo Selikoó?

  40. Vakai, 1 Samuela 7:2–3.

  41. Vakai, 1 Samuela 2:27–36.

  42. Vakai, Bible Dictionary, “Dagon.”

  43. Vakai, 1 Samuela 5:3–4.

  44. Vakai, 1 Samuela 5:6. Vakai foki, Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 195.

  45. 1 Samuela 7:12.

  46. Vakai, 1 Samuela 7:12.

  47. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 305.

  48. Vakai, 1 Samuela 3:19–21. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻo pehē: “Ko e mavahe ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻolunga angé mei he kakaí ʻo hangē ha sinó, ka naʻe kei tuku pē ʻe he ʻEikí ʻi honau lotolotongá ʻa e kau tangata maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, mo e mālohi ke ngāue ʻi hono ngaahi ouaú kotoa, ʻi heʻene fakapapauʻi ʻoku totonu ke foaki ʻa e ngaahi ouau ko ʻení ki he kakaí. Ko ia ai, naʻe maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻe Samuela, ʻĪsaia, Selemaia, Taniela, ʻIsikeli, ʻIlaisiā, mo ha kau palōfita kehe ʻe niʻihi” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie [1956], 3:85).

  49. ʻOku lekooti ʻi he Fuakava Motuʻá ha kakai mei ha ngaahi hako kehe naʻe fakamafaiʻi ʻe he ʻEikí ke nau fai ha ngaahi feilaulau. ʻOku kau ʻi he ngaahi sīpingá ʻa Sōsiua mei he hako ʻo ʻIfalemí (vakai, Nōmipa 13:8; Sōsiua 8:30–31); Kitione mei he hako ʻo Manasé (vakai, Fakamaau 6:15, 25–28); mo Tēvita mei he hako ʻo Siutá (vakai, 2 Samuela 6:17–18; 24:25; Mātiu 1:1–6). ʻOku ʻikai ke mahino ʻa e hako ʻo Samuelá; ʻoku hiki ia mo ʻene tamai ko ʻElikená ʻi he tohi hohoko ʻa Līvaí ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he 1 Fakamatala Meʻa Hokohoko 6:27–28.