Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
1 Ngaahi Tuʻi 12–13; 17–22
Hili e pekia ʻa Solomoné, naʻe hoko hono foha ko Lehopoamí ko e tuʻi pea fakalahi e ngaahi kavenga mafasia ʻa e kakaí. Naʻe angatuʻu ʻa e kakaí pea vahevahe kinautolu ki he Puleʻanga Fakatokelau ʻo ʻIsilelí mo e Puleʻanga Fakatonga ʻo Siutá. Naʻe fakafeʻiloaki ʻe Selopoami, ko e tuʻi ʻo e Puleʻanga Fakatokelaú, ʻa e tauhi ʻotua tamapuá mo ha ngaahi tōʻonga faiangahala kehe ʻi hono kakaí. Naʻe hoko ʻa ʻIlaisiā kimui ange ko ha palōfita lolotonga e pule ʻa ʻĒhapi ʻi he Puleʻanga Fakatokelaú. Naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha laʻalaʻā ʻo fakatatau ki he lea ʻa ʻIlaisiaá. Naʻe fakahaofi ʻe he ʻEikí ʻa ʻIlaisiā pea aʻu ʻo ne tataki ia ki ha uitou ʻi Salifati, ʻa ia naʻá ne fafanga ia ʻi ha ngaahi ʻaho lahi. Naʻe fakamoʻui ʻe ʻIlaisiā ʻa e foha ʻo e uitoú. Ke fakahaaʻi ki he kakaí ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí ʻa e ʻOtua moʻoni pē ʻe tahá, naʻe poleʻi ai ʻe ʻIlaisiā ʻa e kau taulaʻeiki ʻo Pealí ki ha feʻauhi. Naʻe ikuna ʻa ʻIlaisiā ʻi he feʻauhí, pea ngata mo e laʻalaʻaá. ʻI he feinga ʻa Sisipeli ke tāmateʻi ʻa ʻIlaisiaá, naʻá ne hola ki he Moʻunga Hōlepí, ʻa ia naʻá ne maʻu ai ha aʻusia fakalaumālie maʻongoʻonga mo e ʻEikí.
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní
Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ia pe ko e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.
Puipuituʻá mo e Fakamatalá
Ko e hā naʻe hoko ki he puleʻangá lolotonga e pule ʻa Lehopoamí?
Hili e pekia ʻa Solomoné, naʻe hoko hono foha ko Lehopoamí ko e tuʻi ki ʻIsileli kotoa. Naʻe fakalahi ʻe Lehopoami ʻa e ngaahi kavenga mafasia ʻa e kakaí, ʻa ia naʻe hoko ia ke angatuʻu ai e faʻahinga ʻe hongofulu ʻi he fakatokelaú kiate ia. Naʻa nau fili ʻa Selopoami ko honau tuʻi pea fokotuʻu ʻa e meʻa naʻe ʻiloa ko e Puleʻanga Fakatokelau ʻo ʻIsilelí. Naʻe hoko atu e Puleʻanga Fakatokelaú ʻi ha senituli nai ʻe ua kimuʻa pea kapa ia ʻe he kau ʻAsīliá pea puke pōpula ai ha kakai tokolahi. Naʻe faifai pea fakamoveteveteʻi ʻa e ngaahi faʻahinga ko ʻení ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e māmaní. Kuo ʻiloa kinautolu talu mei ai ko e faʻahinga ʻe hongofulu ʻo ʻIsileli kuo molé.
Naʻe kau ʻi he Puleʻanga Fakatongá ʻa e vahefonua ʻoku kau ki he faʻahinga ʻo Siuta mo Penisimaní. Naʻe ui ia ko e Puleʻanga ʻo Siutá pea naʻa nau ʻi Selusalema. Naʻe ngata ʻa e puleʻanga ko ʻení ʻi he taimi naʻe fakaʻauha ai ʻe he kau Pāpiloné ʻa Selusalema ʻi he 586 BC.
Ko e hā naʻe faʻu ai ʻe Selopoami ha ongo ʻuhikiʻi pulu koulá?
Naʻe manavasiʻi ʻa Selopoami ʻe fononga fakatonga hono kakaí ke moihū ʻi he temipale ʻi Selusalemá pea faifai ʻo nau toe kau ki he Puleʻanga Fakatongá. Ke taʻofi ʻení, naʻá ne ngaohi ai ha ongo ʻuhikiʻi pulu koula, fokotuʻu ha ngaahi feituʻu moihū foʻou, fakafeʻiloaki ha ngaahi kātoanga kai makehe, pea fokotuʻu mo haʻane kau taulaʻeiki pē ʻaʻana. Mahalo naʻe fakataumuʻa ʻa Selopoami ke fetongi ʻe he ongo ʻuhikiʻi pulu koulá ʻa e puha ʻo e fuakavá. Tatau ai pē pe ko e hā e taumuʻa ʻa Selopoamí, ka naʻe hanga ʻe heʻene ngaahi angafaí ʻo tataki ʻa hono kakaí ke hē mei he moʻoní.
Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ha palōfita mei Siuta ke fakatokanga kia Selopoami fekauʻaki mo ʻene faiangahalá mo e tauhi ʻotua tamapuá. Neongo ʻene mamata tonu ki he ngaahi fakaʻilonga fakaofo ʻo e mālohi ʻo e ʻEikí, ka naʻe ʻikai fakatomala ʻa Selopoami pea hokohoko atu ʻene poupouʻi ʻa e lotu tamapuá.
Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e uitou ʻi Salifatí?
ʻOku siʻi ha ʻilo fekauʻaki mo e uitoú kimuʻa peá ne fetaulaki mo ʻIlaisiaá. Naʻá ne nofo ʻi Salifati, ko ha kolo Fīniki naʻe lotu ai e kakaí kia Peali mo ha ngaahi ʻotua loi kehe. Neongo naʻe ʻikai ko ha taha ʻIsileli ia, ka naʻá ne tui lahi ki he ʻEikí mo ʻEne palōfita ko ʻIlaisiaá. Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he matelié, naʻá Ne fakaʻaongaʻi e sīpinga ʻa e uitoú ke fakamalaʻiaʻi Hono kakaí koeʻuhí ko ʻenau taʻetui kiate Iá.
Ko e hā nai naʻe kole ai ʻe ʻIlaisiā ki he uitoú ke ne ʻuluaki fafanga iá?
Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lini G. Lōpini, ko e Fitungofulu Taki Māʻolunga mālōlō fakalāngilangi ʻo pehē:
“Mahalo ʻe siʻisiʻi ʻaupito ha kiʻi maʻu meʻatokoni, mahalo ʻe feʻunga pē ki ha houa kai ʻe taha, ʻa ia ʻokú ne ʻai e tali ʻa ʻIlaisiaá ke fakatupu fakakaukau … : ʻPea naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā kiate ia, ʻOua naʻá ke manavahē; ʻalu ʻo fai ʻo hangē ko hoʻo leá: ka ke tomuʻa ngaohi mei ai ha kihiʻi foʻi mā maʻaku’ [1 Ngaahi Tuʻi 17:13; tānaki atu hono fakamamafaʻí]. …
“Naʻe mahino kia ʻIlaisiā ʻa e tokāteliné, ʻoku maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí hili hono siviʻi ʻo ʻetau tuí [vakai, ʻEta 12:6; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:5]. Na‘e ʻikai ke ne siokita. ʻI heʻene hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, naʻe ʻi ai ʻa ʻIlaisiā ke foaki, kae ʻikai toʻo.”
Uitou ʻo Salifatí, tā fakatātā ʻa James Johnson
Ko e hā e ʻuhinga ʻa ʻIlaisiā ʻi heʻene fehuʻi, “ʻE fēfē ʻa hono fuoloa ʻo hoʻomou lotolotouá?”
ʻOku fakatefito e liliu ʻo e fehuʻi ʻa ʻIlaisiaá ʻi he Liliu ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Fuakava Motuʻá ʻi ha ʻitiome faka-Hepelū ʻa ia ʻoku hangē ʻoku ʻuhinga ia ki ha puna ʻa ha foʻi manupuna mei he vaʻa ʻe taha ki he vaʻa ʻe taha. Lolotonga e kuonga ʻo ʻIlaisiaá, naʻe feinga ha kau ʻIsileli tokolahi ke lotu ki ha ngaahi ʻotua lahi fakataha mo Sihova. Naʻe hoko e pōpoaki ʻa ʻIlaisiaá ko ha ui ki he kakaí ke tuku ʻenau veiveiuá pea tukupā kakato ki he ʻEikí.
Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoni ʻo pehē:
“ʻI he fakataha mai ʻa e kakaí, naʻe pehē atu ʻe ʻIlaisiā kiate kinautolu, ‘ʻE fēfē ʻa hono fuoloa ʻo hoʻomou lotolotouá? [pe ko hono ʻai ʻe tahá, ‘Te mou fakapapauʻi koā ʻafē hoʻomou filí?’] kapau ko e ʻOtuá ʻa [e ʻEikí], mou muimui kiate ia: pea kapau ko Peali, muimui leva kiate ia. Pea naʻe ʻikai toe lea ʻaki mai ʻe he kakaí ha momoʻi lea ʻe taha.’ …
“ʻI he ngaahi ʻahó ni, ʻe ala pehē atu ʻa ʻIlaisiā:
Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe he feʻauhi ʻi he vahaʻa ʻo ʻIlaisiā mo e kau taulaʻeiki ʻa Pealí ʻa e mālohi ʻo Sihová?
“Ko Peali ʻa e ʻOtua ʻo e matangi ʻa e kau Kēnaní, ʻoku fekauʻaki mo e ʻuhilá mo e ʻuhá.” Ka ʻi he lolotonga ʻo e feʻauhi mo ʻIlaisiaá, naʻe ʻikai hoko ha vela ʻi he taimi naʻe ui ai ʻa e kau taulaʻeiki ʻa Pealí ki honau ʻotua loí. Naʻe ʻikai foki ha mālohi ʻo e kau taulaʻeiki ʻa Pealí ke taʻofi ʻa ʻIlaisiā mei haʻane fakatupu ha laʻalaʻā ʻaki hono tāpuni ʻo e langí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe fekauʻi mai ʻe Sihova ha afi mei he langí ke tutu ʻa e feilaulaú mo e ʻesi feilaulaú, neongo naʻe fakatou pīponu fakatouʻosi ʻi he vaí, ʻa ia naʻe siʻisiʻi pē ʻi he lolotonga ʻa e laʻalaʻaá. Naʻe hā mahino ʻaupito e mālohi ʻo Sihová pea ko kinautolu kotoa pē naʻe ʻi aí naʻa nau tō ki he kelekelé ʻo pehē, “Ko [e ʻEikí], ko e ʻOtuá pē ia; ko [e ʻEikí], ko e ʻOtuá pē ia.” Ke toe fakahaaʻi ange ʻa e mālohi ʻo Sihova ki he ngaahi ʻelemēniti kotoa pē, naʻe tokoni leva ʻa ʻIlaisiā ke ʻomi ha matangi naʻe fakangata ai e laʻalaʻaá.
Fehangahangai ʻa ʻIlaisiā mo e Kau Taulaʻeiki ʻa Pealí, tā fakatātā ʻa Jerry Harston
Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he aʻusia ʻa ʻIlaisiaá fekauʻaki mo e founga ʻoku fetuʻutaki ai ʻa e ʻOtuá mo ʻEne fānaú?
Hili hono lipooti ʻe ʻĒhapi kia Sisipeli ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he vahaʻa ʻo ʻIlaisiā mo e kau taulaʻeiki ʻa Pealí, naʻe fuakava ʻa Sisipeli ʻi ha fuakava te ne tāmateʻi ʻa ʻIlaisiā ʻi loto ʻi ha houa ʻe 24. Naʻe hola ʻa ʻIlaisiā mei he fonua ko ʻIsilelí ʻo fononga ʻi ha ngaahi ʻaho lahi kae ʻoua kuó ne aʻu ki he Moʻunga Hōlepí, pe Sainai.
ʻOku tuʻu fehangahangai ʻaupito e aʻusia ʻa ʻIlaisiā mo e ʻEikí ʻi he Moʻunga Hōlepí mo ʻene fetaulaki kimuʻa mo e kau taulaʻeiki ʻa Pealí, ʻi hono fakahā mai ʻe he ʻEikí Ia ʻi ha founga fakaofo. ʻI Hōlepí, naʻe ʻikai ke ʻi he matangí, afí, pe mofuiké ʻa e ʻEikí ka naʻe lea ia ʻi ha “kihiʻi leʻo mālie.”
Kuo fakamamafaʻi mai ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo onopōní ʻoku angamaheni ange ki he ʻEikí ke fetuʻutaki mo ʻEne fānaú ʻi ha ngaahi founga fiemālie kae ʻikai ko ha ngaahi fakahā fakaofo. Naʻe fakatokanga mai ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi: “ʻOku fie maʻu ke tau ʻilo ʻoku tātaaitaha ke lea leʻolahi e ʻEikí. ʻOku meimei ke vanavanaiki maʻu pē ʻEne ngaahi pōpoakí.” Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo pehē: “ʻOku ʻikai ke tohoakiʻi ʻe he Laumālié ʻetau tokangá ʻaki ha kaikaila pe luluʻi kitautolu ʻaki ha nima mālohi. Ka ʻokú ne fanafana mai. ʻOku ongo vaivai moʻoni pea kapau ʻoku tau femoʻuekina, he ʻikai pē ke tau ongoʻi ia.”
Ko e hā naʻe foaki ai ʻe ʻIlaisiā hono pulupulú kia ʻIlaisá?
Vakai, “2 Ngaahi Tuʻi 2:12–13. Ko e hā ʻoku makehe fekauʻaki mo e foaki ʻa e pulupulu ʻo ʻIlaisiaá kia ʻIlaisá?”
Ko e hā naʻe tui ai ʻa e kakai Sīliá naʻe maʻu ʻe he ʻOtua ʻo ʻIsilelí ʻa e mālohi ki he ngaahi tafungofungá kae ʻikai ko e ngaahi potu tokaleleí?
ʻI ha ngaahi anga fakafonua lahi he kuonga muʻá, naʻe tui ʻa e kakaí naʻe fakangatangata pē ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki ha puleʻanga, feituʻu fakasiokālafi, pe feituʻu pau. Mahalo naʻe tui ʻa e kau Sīliá naʻe fakangatangata pē ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí ki he ngaahi tafungofungá mo e ʻotu moʻungá koeʻuhí he naʻá Ne ʻaʻahi ki he kakai ʻIsilelí ʻi Sainai. Naʻe fakaʻaiʻai ai kinautolu ke nau ʻunuakiʻi ʻa e taú ki he ngaahi teleʻá kae lava ke nau ikuna ʻa e taú. Neongo e tui ʻa e kakai Sīliá, ka ʻoku fakamahinoʻi ʻe he folofolá ko Sihova ʻa e ʻOtua “ki he māmani kotoa.”
Naʻe fekauʻi nai ʻe he ʻEikí ha laumālie loi ki he kau palōfita ʻa ʻĒhapí?
ʻOku toe maʻu foki ʻa e fakamatala ʻoku lekooti ʻi he 1 Ngaahi Tuʻi 22 ʻi he 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 18. ʻOku fakamahinoʻi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 18:20–22 naʻe maʻu ʻe he ʻEikí ha laumālie loi ʻi he kau palōfita ʻo ʻĒhapí kae ʻikai ko hano ʻoange ha laumālie loi kiate kinautolu. Naʻe fakalotoʻi ʻe he kau palōfita loi ʻa ʻĒhapí ʻa ʻĒhapi ke ʻalu ʻo tauʻi ʻa e kau Sīliá neongo e kikite ʻa Mikaia ʻe ikunaʻi ʻa ʻIsilelí pea ʻe mate ʻa ʻĒhapi ʻi he taú. Naʻe ʻalu fakapuli ʻa ʻĒhapi ki he taú ka naʻe kei tāmateʻi pē ia.
Ako Lahi Ange
Ko e mālohi faisilá
-
D. Todd Christofferson, “Ko e Mālohi Faisilá,” Liahona, Nōvema 2023, 19–22
Ko e uitou ʻo Salifatí
-
Jeffrey R. Holland, “A Handful of Meal and a Little Oil,” Ensign, May 1996, 29–31
-
Carol F. McConkie, “Moʻui ʻo Fakatatau mo e Lea ʻa e Kau Palōfitá,” Liahona, Nōvema 2014, 77–79
ʻIlaisiā mo e kau taulaʻeiki ʻo Pealí
-
D. Todd Christofferson, “Tuʻu Maʻu mo Tuʻu ʻAliʻaliaki ʻi he Tui ʻa Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2018, 30–33
Ko e kihiʻi leʻo siʻi mālie
-
Jorge F. Zeballos, “Let Us Not Fail to Feel,” Ensign, July 2018, 59–61
Mītiá
Vitiō
Ngaahi ʻĪmisí
Selopoami mo Lehopoami, tā fakatātā ʻa Ted Henninger
Ngaahi Mape ʻo e Tohi Tapú, fika 3, “Ko Hono Vahevahe ʻo e Ngaahi Faʻahinga ʻe 12”
ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá, tā fakatātā ʻa Elspeth Young
Fokotuʻu Hake ʻe ʻIlaisiā ʻa e Tama ʻa e Uitoú mei he Maté, tā fakatātā ʻa Robert T. Barrett
Ko ha tā ʻo e Moʻunga Kāmelí ʻi ʻIsileli
ʻIlaisiā, tā fakatātā ʻa Wilson J. Ong
Ko ha ʻĀngelo ʻoku Haʻu kia ʻIlaisiā, tā fakatātā ʻa Walter Rane