Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
1 Ngaahi Tuʻi 12–13; 17–22


Ngaahi Tokoni Fakafolofolá

1 Ngaahi Tuʻi 12–13; 17–22

Hili e pekia ʻa Solomoné, naʻe hoko hono foha ko Lehopoamí ko e tuʻi pea fakalahi e ngaahi kavenga mafasia ʻa e kakaí. Naʻe angatuʻu ʻa e kakaí pea vahevahe kinautolu ki he Puleʻanga Fakatokelau ʻo ʻIsilelí mo e Puleʻanga Fakatonga ʻo Siutá. Naʻe fakafeʻiloaki ʻe Selopoami, ko e tuʻi ʻo e Puleʻanga Fakatokelaú, ʻa e tauhi ʻotua tamapuá mo ha ngaahi tōʻonga faiangahala kehe ʻi hono kakaí. Naʻe hoko ʻa ʻIlaisiā kimui ange ko ha palōfita lolotonga e pule ʻa ʻĒhapi ʻi he Puleʻanga Fakatokelaú. Naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha laʻalaʻā ʻo fakatatau ki he lea ʻa ʻIlaisiaá. Naʻe fakahaofi ʻe he ʻEikí ʻa ʻIlaisiā pea aʻu ʻo ne tataki ia ki ha uitou ʻi Salifati, ʻa ia naʻá ne fafanga ia ʻi ha ngaahi ʻaho lahi. Naʻe fakamoʻui ʻe ʻIlaisiā ʻa e foha ʻo e uitoú. Ke fakahaaʻi ki he kakaí ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí ʻa e ʻOtua moʻoni pē ʻe tahá, naʻe poleʻi ai ʻe ʻIlaisiā ʻa e kau taulaʻeiki ʻo Pealí ki ha feʻauhi. Naʻe ikuna ʻa ʻIlaisiā ʻi he feʻauhí, pea ngata mo e laʻalaʻaá. ʻI he feinga ʻa Sisipeli ke tāmateʻi ʻa ʻIlaisiaá, naʻá ne hola ki he Moʻunga Hōlepí, ʻa ia naʻá ne maʻu ai ha aʻusia fakalaumālie maʻongoʻonga mo e ʻEikí.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ia pe ko e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.

Puipuituʻá mo e Fakamatalá

1 Ngaahi Tuʻi 12

Ko e hā naʻe hoko ki he puleʻangá lolotonga e pule ʻa Lehopoamí?

Hili e pekia ʻa Solomoné, naʻe hoko hono foha ko Lehopoamí ko e tuʻi ki ʻIsileli kotoa. Naʻe fakalahi ʻe Lehopoami ʻa e ngaahi kavenga mafasia ʻa e kakaí, ʻa ia naʻe hoko ia ke angatuʻu ai e faʻahinga ʻe hongofulu ʻi he fakatokelaú kiate ia. Naʻa nau fili ʻa Selopoami ko honau tuʻi pea fokotuʻu ʻa e meʻa naʻe ʻiloa ko e Puleʻanga Fakatokelau ʻo ʻIsilelí. Naʻe hoko atu e Puleʻanga Fakatokelaú ʻi ha senituli nai ʻe ua kimuʻa pea kapa ia ʻe he kau ʻAsīliá pea puke pōpula ai ha kakai tokolahi. Naʻe faifai pea fakamoveteveteʻi ʻa e ngaahi faʻahinga ko ʻení ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e māmaní. Kuo ʻiloa kinautolu talu mei ai ko e faʻahinga ʻe hongofulu ʻo ʻIsileli kuo molé.

Naʻe kau ʻi he Puleʻanga Fakatongá ʻa e vahefonua ʻoku kau ki he faʻahinga ʻo Siuta mo Penisimaní. Naʻe ui ia ko e Puleʻanga ʻo Siutá pea naʻa nau ʻi Selusalema. Naʻe ngata ʻa e puleʻanga ko ʻení ʻi he taimi naʻe fakaʻauha ai ʻe he kau Pāpiloné ʻa Selusalema ʻi he 586 BC.

ko ha kalafi ʻoku hā ai ʻa e Ngaahi Puleʻanga ʻo ʻIsileli mo Siutá

1 Ngaahi Tuʻi 12:25–33

Ko e hā naʻe faʻu ai ʻe Selopoami ha ongo ʻuhikiʻi pulu koulá?

Naʻe manavasiʻi ʻa Selopoami ʻe fononga fakatonga hono kakaí ke moihū ʻi he temipale ʻi Selusalemá pea faifai ʻo nau toe kau ki he Puleʻanga Fakatongá. Ke taʻofi ʻení, naʻá ne ngaohi ai ha ongo ʻuhikiʻi pulu koula, fokotuʻu ha ngaahi feituʻu moihū foʻou, fakafeʻiloaki ha ngaahi kātoanga kai makehe, pea fokotuʻu mo haʻane kau taulaʻeiki pē ʻaʻana. Mahalo naʻe fakataumuʻa ʻa Selopoami ke fetongi ʻe he ongo ʻuhikiʻi pulu koulá ʻa e puha ʻo e fuakavá. Tatau ai pē pe ko e hā e taumuʻa ʻa Selopoamí, ka naʻe hanga ʻe heʻene ngaahi angafaí ʻo tataki ʻa hono kakaí ke hē mei he moʻoní.

Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ha palōfita mei Siuta ke fakatokanga kia Selopoami fekauʻaki mo ʻene faiangahalá mo e tauhi ʻotua tamapuá. Neongo ʻene mamata tonu ki he ngaahi fakaʻilonga fakaofo ʻo e mālohi ʻo e ʻEikí, ka naʻe ʻikai fakatomala ʻa Selopoami pea hokohoko atu ʻene poupouʻi ʻa e lotu tamapuá.

1 Ngaahi Tuʻi 17:9–24

Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e uitou ʻi Salifatí?

ʻOku siʻi ha ʻilo fekauʻaki mo e uitoú kimuʻa peá ne fetaulaki mo ʻIlaisiaá. Naʻá ne nofo ʻi Salifati, ko ha kolo Fīniki naʻe lotu ai e kakaí kia Peali mo ha ngaahi ʻotua loi kehe. Neongo naʻe ʻikai ko ha taha ʻIsileli ia, ka naʻá ne tui lahi ki he ʻEikí mo ʻEne palōfita ko ʻIlaisiaá. Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he matelié, naʻá Ne fakaʻaongaʻi e sīpinga ʻa e uitoú ke fakamalaʻiaʻi Hono kakaí koeʻuhí ko ʻenau taʻetui kiate Iá.

1 Ngaahi Tuʻi 17:13–14

Ko e hā nai naʻe kole ai ʻe ʻIlaisiā ki he uitoú ke ne ʻuluaki fafanga iá?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lini G. Lōpini, ko e Fitungofulu Taki Māʻolunga mālōlō fakalāngilangi ʻo pehē:

“Mahalo ʻe siʻisiʻi ʻaupito ha kiʻi maʻu meʻatokoni, mahalo ʻe feʻunga pē ki ha houa kai ʻe taha, ʻa ia ʻokú ne ʻai e tali ʻa ʻIlaisiaá ke fakatupu fakakaukau … : ʻPea naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā kiate ia, ʻOua naʻá ke manavahē; ʻalu ʻo fai ʻo hangē ko hoʻo leá: ka ke tomuʻa ngaohi mei ai ha kihiʻi foʻi mā maʻaku’ [1 Ngaahi Tuʻi 17:13; tānaki atu hono fakamamafaʻí]. …

“Naʻe mahino kia ʻIlaisiā ʻa e tokāteliné, ʻoku maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí hili hono siviʻi ʻo ʻetau tuí [vakai, ʻEta 12:6; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:5]. Na‘e ʻikai ke ne siokita. ʻI heʻene hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, naʻe ʻi ai ʻa ʻIlaisiā ke foaki, kae ʻikai toʻo.”

ko ha fefine ʻokú ne lilingi ha vai ki ha poulu

Uitou ʻo Salifatí, tā fakatātā ʻa James Johnson

1 Ngaahi Tuʻi 18:21

Ko e hā e ʻuhinga ʻa ʻIlaisiā ʻi heʻene fehuʻi, “ʻE fēfē ʻa hono fuoloa ʻo hoʻomou lotolotouá?”

ʻOku fakatefito e liliu ʻo e fehuʻi ʻa ʻIlaisiaá ʻi he Liliu ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Fuakava Motuʻá ʻi ha ʻitiome faka-Hepelū ʻa ia ʻoku hangē ʻoku ʻuhinga ia ki ha puna ʻa ha foʻi manupuna mei he vaʻa ʻe taha ki he vaʻa ʻe taha. Lolotonga e kuonga ʻo ʻIlaisiaá, naʻe feinga ha kau ʻIsileli tokolahi ke lotu ki ha ngaahi ʻotua lahi fakataha mo Sihova. Naʻe hoko e pōpoaki ʻa ʻIlaisiaá ko ha ui ki he kakaí ke tuku ʻenau veiveiuá pea tukupā kakato ki he ʻEikí.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoni ʻo pehē:

“ʻI he fakataha mai ʻa e kakaí, naʻe pehē atu ʻe ʻIlaisiā kiate kinautolu, ‘ʻE fēfē ʻa hono fuoloa ʻo hoʻomou lotolotouá? [pe ko hono ʻai ʻe tahá, ‘Te mou fakapapauʻi koā ʻafē hoʻomou filí?’] kapau ko e ʻOtuá ʻa [e ʻEikí], mou muimui kiate ia: pea kapau ko Peali, muimui leva kiate ia. Pea naʻe ʻikai toe lea ʻaki mai ʻe he kakaí ha momoʻi lea ʻe taha.’ …

“ʻI he ngaahi ʻahó ni, ʻe ala pehē atu ʻa ʻIlaisiā:

  • ʻOku ʻi ai e ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní pe ʻoku ʻikai ke Ne ʻi ai, ka ʻo kapau ʻokú Ne moʻui, moihū kiate Ia.

  • Ko Sīsū Kalaisi pē ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa e Huhuʻi kuo toetuʻu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, pe ʻoku ʻikai, ka ʻo kapau ko Ia ia, muimui kiate Ia.”

1 Ngaahi Tuʻi 18:22–46

Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe he feʻauhi ʻi he vahaʻa ʻo ʻIlaisiā mo e kau taulaʻeiki ʻa Pealí ʻa e mālohi ʻo Sihová?

“Ko Peali ʻa e ʻOtua ʻo e matangi ʻa e kau Kēnaní, ʻoku fekauʻaki mo e ʻuhilá mo e ʻuhá.” Ka ʻi he lolotonga ʻo e feʻauhi mo ʻIlaisiaá, naʻe ʻikai hoko ha vela ʻi he taimi naʻe ui ai ʻa e kau taulaʻeiki ʻa Pealí ki honau ʻotua loí. Naʻe ʻikai foki ha mālohi ʻo e kau taulaʻeiki ʻa Pealí ke taʻofi ʻa ʻIlaisiā mei haʻane fakatupu ha laʻalaʻā ʻaki hono tāpuni ʻo e langí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe fekauʻi mai ʻe Sihova ha afi mei he langí ke tutu ʻa e feilaulaú mo e ʻesi feilaulaú, neongo naʻe fakatou pīponu fakatouʻosi ʻi he vaí, ʻa ia naʻe siʻisiʻi pē ʻi he lolotonga ʻa e laʻalaʻaá. Naʻe hā mahino ʻaupito e mālohi ʻo Sihová pea ko kinautolu kotoa pē naʻe ʻi aí naʻa nau tō ki he kelekelé ʻo pehē, “Ko [e ʻEikí], ko e ʻOtuá pē ia; ko [e ʻEikí], ko e ʻOtuá pē ia.” Ke toe fakahaaʻi ange ʻa e mālohi ʻo Sihova ki he ngaahi ʻelemēniti kotoa pē, naʻe tokoni leva ʻa ʻIlaisiā ke ʻomi ha matangi naʻe fakangata ai e laʻalaʻaá.

Ko e fakamafao atu ʻe ʻIlaisiā hono ongo nimá mo tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo ha ʻesi-feilaulau mo ha afi

Fehangahangai ʻa ʻIlaisiā mo e Kau Taulaʻeiki ʻa Pealí, tā fakatātā ʻa Jerry Harston

1 Ngaahi Tuʻi 19:9–12

Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he aʻusia ʻa ʻIlaisiaá fekauʻaki mo e founga ʻoku fetuʻutaki ai ʻa e ʻOtuá mo ʻEne fānaú?

Hili hono lipooti ʻe ʻĒhapi kia Sisipeli ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he vahaʻa ʻo ʻIlaisiā mo e kau taulaʻeiki ʻa Pealí, naʻe fuakava ʻa Sisipeli ʻi ha fuakava te ne tāmateʻi ʻa ʻIlaisiā ʻi loto ʻi ha houa ʻe 24. Naʻe hola ʻa ʻIlaisiā mei he fonua ko ʻIsilelí ʻo fononga ʻi ha ngaahi ʻaho lahi kae ʻoua kuó ne aʻu ki he Moʻunga Hōlepí, pe Sainai.

ʻOku tuʻu fehangahangai ʻaupito e aʻusia ʻa ʻIlaisiā mo e ʻEikí ʻi he Moʻunga Hōlepí mo ʻene fetaulaki kimuʻa mo e kau taulaʻeiki ʻa Pealí, ʻi hono fakahā mai ʻe he ʻEikí Ia ʻi ha founga fakaofo. ʻI Hōlepí, naʻe ʻikai ke ʻi he matangí, afí, pe mofuiké ʻa e ʻEikí ka naʻe lea ia ʻi ha “kihiʻi leʻo mālie.”

Kuo fakamamafaʻi mai ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo onopōní ʻoku angamaheni ange ki he ʻEikí ke fetuʻutaki mo ʻEne fānaú ʻi ha ngaahi founga fiemālie kae ʻikai ko ha ngaahi fakahā fakaofo. Naʻe fakatokanga mai ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi: “ʻOku fie maʻu ke tau ʻilo ʻoku tātaaitaha ke lea leʻolahi e ʻEikí. ʻOku meimei ke vanavanaiki maʻu pē ʻEne ngaahi pōpoakí.” Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo pehē: “ʻOku ʻikai ke tohoakiʻi ʻe he Laumālié ʻetau tokangá ʻaki ha kaikaila pe luluʻi kitautolu ʻaki ha nima mālohi. Ka ʻokú ne fanafana mai. ʻOku ongo vaivai moʻoni pea kapau ʻoku tau femoʻuekina, he ʻikai pē ke tau ongoʻi ia.”

1 Ngaahi Tuʻi 19:9–21

Ko e hā naʻe foaki ai ʻe ʻIlaisiā hono pulupulú kia ʻIlaisá?

Vakai, “2 Ngaahi Tuʻi 2:12–13. Ko e hā ʻoku makehe fekauʻaki mo e foaki ʻa e pulupulu ʻo ʻIlaisiaá kia ʻIlaisá?”

1 Ngaahi Tuʻi 20:22–23

Ko e hā naʻe tui ai ʻa e kakai Sīliá naʻe maʻu ʻe he ʻOtua ʻo ʻIsilelí ʻa e mālohi ki he ngaahi tafungofungá kae ʻikai ko e ngaahi potu tokaleleí?

ʻI ha ngaahi anga fakafonua lahi he kuonga muʻá, naʻe tui ʻa e kakaí naʻe fakangatangata pē ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki ha puleʻanga, feituʻu fakasiokālafi, pe feituʻu pau. Mahalo naʻe tui ʻa e kau Sīliá naʻe fakangatangata pē ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí ki he ngaahi tafungofungá mo e ʻotu moʻungá koeʻuhí he naʻá Ne ʻaʻahi ki he kakai ʻIsilelí ʻi Sainai. Naʻe fakaʻaiʻai ai kinautolu ke nau ʻunuakiʻi ʻa e taú ki he ngaahi teleʻá kae lava ke nau ikuna ʻa e taú. Neongo e tui ʻa e kakai Sīliá, ka ʻoku fakamahinoʻi ʻe he folofolá ko Sihova ʻa e ʻOtua “ki he māmani kotoa.”

1 Ngaahi Tuʻi 22:22–23

Naʻe fekauʻi nai ʻe he ʻEikí ha laumālie loi ki he kau palōfita ʻa ʻĒhapí?

ʻOku toe maʻu foki ʻa e fakamatala ʻoku lekooti ʻi he 1 Ngaahi Tuʻi 22 ʻi he 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 18. ʻOku fakamahinoʻi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 18:20–22 naʻe maʻu ʻe he ʻEikí ha laumālie loi ʻi he kau palōfita ʻo ʻĒhapí kae ʻikai ko hano ʻoange ha laumālie loi kiate kinautolu. Naʻe fakalotoʻi ʻe he kau palōfita loi ʻa ʻĒhapí ʻa ʻĒhapi ke ʻalu ʻo tauʻi ʻa e kau Sīliá neongo e kikite ʻa Mikaia ʻe ikunaʻi ʻa ʻIsilelí pea ʻe mate ʻa ʻĒhapi ʻi he taú. Naʻe ʻalu fakapuli ʻa ʻĒhapi ki he taú ka naʻe kei tāmateʻi pē ia.

Ako Lahi Ange

Ko e mālohi faisilá

Ko e uitou ʻo Salifatí

ʻIlaisiā mo e kau taulaʻeiki ʻo Pealí

Ko e kihiʻi leʻo siʻi mālie

Mītiá

Vitiō

10:12

Ngaahi ʻĪmisí

Ko e fepōtalanoaʻaki ʻita ʻa Selopoami mo Lehopoamí

Selopoami mo Lehopoami, tā fakatātā ʻa Ted Henninger

ko ha mape ʻoku hā ai e feituʻu naʻe fakamoveteveteʻi ai e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí

Ngaahi Mape ʻo e Tohi Tapú, fika 3, “Ko Hono Vahevahe ʻo e Ngaahi Faʻahinga ʻe 12”

ko ha fefine ʻokú ne lilingi ha vai ki ha poulu

ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá, tā fakatātā ʻa Elspeth Young

ko ha kiʻi tamasiʻi ʻoku toe moʻui ʻo fāʻofua ki heʻene faʻeé

Fokotuʻu Hake ʻe ʻIlaisiā ʻa e Tama ʻa e Uitoú mei he Maté, tā fakatātā ʻa Robert T. Barrett

ko ha tā ʻo e Moʻunga Kāmelí ʻi ʻIsileli

Ko ha tā ʻo e Moʻunga Kāmelí ʻi ʻIsileli

Ko e tangutu ʻa ʻIlaisiā ʻi he lotolotonga ʻo ha ngaahi foʻi maka mo ha huelo ʻo e māmá ʻoku ulo kiate ia

ʻIlaisiā, tā fakatātā ʻa Wilson J. Ong

ko e fakamafao atu e nima ʻo ha ʻāngelo kia ʻIlaisiā, ʻoku tokoto ʻi he kelekelé

Ko ha ʻĀngelo ʻoku Haʻu kia ʻIlaisiā, tā fakatātā ʻa Walter Rane

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Naʻe fakahoko ʻe he ngaahi ngāue ko ʻení ʻa e kikite naʻe fai ʻe ʻAhisa lolotonga e pule ʻa Solomoné (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 11:29–39; vakai foki “1 Ngaahi Tuʻi 11:29–39. Naʻe fakahoko fēfē ʻa e kikite ʻa ʻAhisá?”). Naʻe faʻa ui foki ʻa e Puleʻanga Fakatokelaú ko ʻIfalemi koeʻuhí he ko e faʻahinga ʻo ʻIfalemí naʻe tokolahi taha ʻi he faʻahinga ʻe hongofulú (vakai, Bible Dictionary, “Israel, Kingdom of”).

  2. Vakai, 1 Nīfai 22:3–4.

  3. Vakai, Bible Dictionary, “Israel, Kingdom of.”

  4. ʻI he ngaahi taʻu ne hoko atu aí, naʻe hiki ha kau mēmipa tokolahi ʻo e faʻahinga kehe ʻe hongofulú ki he Puleʻanga Fakatongá pea nau hoko ko ha konga ʻo e puleʻanga ʻo Siutá (vakai, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 11:13–17; 15:9).

  5. Vakai, Bible Dictionary, “Judah, Kingdom of.” Vakai foki Richard Neitzel Holzapfel mo e niʻihi kehe, Jehovah and the World of the Old Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints (2009), 212. Naʻe feinga ʻa e kau ʻAsīliá ke nau ikunaʻi ʻa e Puleʻanga Fakatongá ʻi he taimi tatau pē naʻa nau ikunaʻi ai ʻa e Puleʻanga Fakatokelaú. Ka koeʻuhí naʻe angatonu ʻa e faʻahinga ʻo Siuta mo Penisimaní ʻi he taimi ko iá, naʻe fakahaofi kinautolu ʻe he ʻEikí (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 19:32–35).

  6. Vakai, Holzapfel mo e niʻihi kehe, Jehovah and the World of the Old Testament, 251. Mahalo naʻe maʻu ʻe ʻĒlone ʻa e ʻuhinga lelei tatau ka naʻá ne maʻu ha ngaahi taumuʻa hala ʻi he taimi naʻá ne ngaohi ai ʻa e ʻuhikiʻi pulu koulá ʻi he fakavaʻe ʻo e Moʻunga Sainaí. ʻOku tatau tofu pē ʻa e ngaahi lea ʻa Selopoami ʻi he 1 Ngaahi Tuʻi 12:28 mo ʻĒlone ʻi he ʻEkesōtosi 32:4. Vakai foki “ʻEkesōtosi 32:1–8. Ko e hā naʻe ngaohi ai ʻe he kakai ʻIsilelí ha ʻuhikiʻi pulu koula ke moihū ki aí?

  7. Vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 13.

  8. Vakai, Harold W. Attridge mo e niʻihi kehe, eds., The HarperCollins Study Bible: New Revised Standard Version, Including the Apocryphal/Deuterocanonical Books (2006), 509, fakamatala ki he 1 Ngaahi Tuʻi 17:9.

  9. Vakai, Luke 4:25–26.

  10. Lynn G. Robbins, “Tithing—A Commandment Even for the Destitute,” Liahona, May 2005, 35.

  11. Vakai, Michael D. Coogan mo e niʻihi kehe, eds., The New Oxford Annotated Bible: New Revised Standard Version, 5th ed. (2018), 530, fakamatala ki he 1 Ngaahi Tuʻi 18:21. Vakai foki Susan Easton Black, 400 Questions and Answers about the Old Testament (2013), 124; Fred E. Woods, “Who Controls the Water? Yahweh vs. Baal,” BYU Faculty Publications (2003), 11.

  12. Vakai, Kenneth L. Barker mo e niʻihi kehe, eds., NIV Study Bible: Fully Revised Edition (2020), 576–77, fakamatala ki he 1 Ngaahi Tuʻi 18:21; Black, 400 Questions and Answers, 124.

  13. D. Todd Christofferson, “Tuʻu Maʻu mo Tuʻu ʻAliʻaliaki ʻi he Tui ʻa Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2018, 30.

  14. Holzapfel mo e niʻihi kehe, Jehovah and the World of the Old Testament, 167.

  15. 1 Ngaahi Tuʻi 18:39. Naʻe toe hā foki ʻa e mālohi ʻo Sihova ki he ngaahi ʻotua Kēnani kehé, makehe meia Peali lolotonga e feʻauhi ko ʻení. “ʻOku hoko ʻa e feʻauhí ʻi ha feituʻu toputapu maʻá e ʻotua Kēnani pule ko ʻEle, ʻa ia ʻoku fakataipe foki ʻe he pulu ʻoku nau foakí. ʻOku fakafofongaʻi ʻa ʻAsela ʻe he ngaahi fuʻu ʻakau lahi ʻi he feituʻú pea mo e fefie ʻoku velá. ʻOku fakataipe ʻa e ʻAná ʻe he kelekele mo e efu ʻoku velá, pea ʻoku fakafofongaʻi ʻe he vaí ʻa Moti. ʻI he foungá ni, ʻoku maʻu ai ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakataipe ʻo e ngaahi ʻotua kotoa ko ʻení pe fakahaaʻi ko Ia ʻa e tokotaha te Ne lava ʻo fai e ngaahi meʻa faka-ʻOtuá” (Kerry Muhlestein, The Essential Old Testament Companion: Key Insights to Your Gospel Study [2013], 269).

  16. Vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 18:41–45.

  17. Vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 19:1–8. Naʻe fakatou aʻusia ʻe ʻIlaisiā mo Mōsese ha ngaahi fakahā fakalangi mei he ʻEikí ʻi he Moʻunga Sainaí (fakafehoanaki 1 Ngaahi Tuʻi 19:9–12 mo e ʻEkesōtosi 3:1–4; 24:12–18). Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi aʻusia tatau naʻe vahevahe ʻe he ongo palōfita ko ʻení. Naʻá na fakatou ʻaukai ʻi ha ʻaho ʻe 40, foaki ange ha ngaahi kī pau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, naʻe ʻave mei he moʻui fakamatelié ʻo ʻikai aʻusia ʻa e maté, pea naʻá na hā fakataha mai ʻi he ngaahi kuonga fakakōsipeli kimui angé ke fakafoki mai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, ʻEkesōtosi 34:28; 1 Ngaahi Tuʻi 19:8; Mātiu 17:1–3; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:11, 13; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻIlaisiā,” “Mōsese,” Gospel Library).

  18. Vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 18:36–39.

  19. 1 Ngaahi Tuʻi 19:12.

  20. Dallin H. Oaks, “ʻI he Taimi pē ʻAʻana, ʻi he Founga pē ʻAʻana,” Liahona, ʻAokosi 2013, 25.

  21. Boyd K. Packer, “The Quest for Spiritual Knowledge,” Liahona, Jan. 2007, 16.

  22. Vakai, Barker mo e niʻihi kehe, NIV Study Bible, 582, fakamatala ki he 1 Ngaahi Tuʻi 20:23.

  23. Vakai, Attridge mo e niʻihi kehe, The HarperCollins Study Bible, 514, fakamatala ki he 1 Ngaahi Tuʻi 20:23.

  24. Saame 47:2; vakai foki Sōsiua 3:11, 13; Sakalia 14:9.

  25. Vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmita, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 18:22 (ʻi he 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 18:22). ʻOku ʻikai mahino pe ko e hā naʻe ʻikai liliu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e potufolofola tatau ʻi he 1 Ngaahi Tuʻi 22:23. Ka neongo ia, ʻoku akoʻi mahino ʻe he folofolá ko e ʻOtuá “ko e ʻOtua [Ia] ʻo e moʻoní, pea ʻoku ʻikai [ke] loi” (ʻEta 3:12; vakai foki Nōmipa 23:19; Hepelū 6:18).

  26. Vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 22:15–17. Ke fakamatalaʻi ʻa e mafai ʻo ʻene pōpoakí, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Mikaia ha meʻa-hā-mai ʻo kau ki he “ʻafio ʻa [e ʻEikí] ki hono ʻafioʻanga, pea mo e tutuʻu ʻi hono [tafaʻakí]” (1 Ngaahi Tuʻi 22:19). Ko ha fakamatala ʻeni ʻo e meʻa ʻoku ui ʻe he kau mataotao fakatohitapú ko e fakataha alēlea fakalangí (vakai, Holzapfel mo e niʻihi kehe, Jehovah and the World of the Old Testament, 262).

  27. Vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 22:30–37.