“ʻEkesōtosi 1–6,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako ʻInisititiutí (2026)
Mōsese mo e Ngaahi Fuʻu ʻAkau Velá, tā fakatātaaʻi ʻe Jerry Thompson
ʻEkesōtosi 1–6
Hili e mālōlō ʻa Siosefá, naʻe tuku pōpula ʻe he kau ʻIsipité ʻa e kau ʻIsilelí. ʻI he manavasiʻi ʻa Felo ki he fakaʻau ke nau tokolahí, naʻá ne tuʻutuʻuni ai ke tamateʻi ʻa e pēpē tangata ʻIsileli kotoa pē. Naʻe fakafepakiʻi ʻe he kau māʻuli Hepeluú ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Feló ʻo nau fakahaofi ʻa e fanga kiʻi pēpē toki fāʻeleʻí. Naʻe tuʻutuʻuni leva ʻe Felo ke lī ʻa e pēpē tangata ʻIsileli kotoa pē ki he vaitafé. Ke fakahaofi hono fohá, naʻe faʻo ia ʻe he faʻē ʻa Mōsesé ki ha kato pea tuku ia ki he Vaitafe Nailá. Naʻe maʻu ʻe he ʻofefine ʻo Feló ʻa Mōsese peá ne ohi ia. Naʻe ongona ʻe he ʻEikí e tangi ʻa e kau ʻIsilelí peá Ne ui ʻa Mōsese ke fakahaofi kinautolu. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe he ʻEikí kia Mōsese te Ne ʻiate ia pea foaki kiate ia ʻa e mālohi ke fakahaofi ʻa ʻIsileli.
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé
Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Motuʻá, “ʻEkesōtosi 1–6”
Fakatokangaʻi ange: ʻOku ʻomi ʻe he “Talateu ki he Kalasí” ha fakahinohino ki he founga hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tuʻunga fakalēsoni angamaheni ʻoku hoko maí.
Ko Hono Poupouʻi ʻo e Ako Fakatāutahá
Kimuʻa pea kamata e kalasí, fakakaukau ke ʻoange ki he kau akó ha pōpoaki ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi pōpoaki ko ʻení pe ko haʻo pōpoaki pē ʻaʻau:
-
Ko e hā hoʻo talí ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi mafasia ai ke fai ha meʻa ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku halá? Ako ʻa e ʻEkesōtosi 1 pea fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he sīpinga ʻa e kau māʻuli Hepeluú ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi tūkunga ko ʻení.
-
Fakakaukau ki ha ngaahi taimi naʻá ke fakatokangaʻi ai naʻe toputapu ha ngaahi aʻusia pe feituʻu pau ʻi hoʻo moʻuí. Fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke tāpuekina ai koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo fakahaaʻi ha loto-ʻapasia ki he ngaahi meʻa toputapú ʻi hoʻo ako ʻa e ʻEkesōtosi 3:1–6.
-
Kuó ke ongoʻi lōmekina nai pe taʻefeʻunga ke fai e meʻa ʻoku kole atu ʻe he ʻEikí? ʻI hoʻo ako ʻa e ʻEkesōtosi 3:7–22; 4:1–17, fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo maʻu ha loto-falala ʻi he taimi ʻoku ui ai koe ke ke fai e ngāue ʻa e ʻEikí.
-
ʻOkú ke ongoʻi nai ʻo hangē ko e mālohi ange hoʻo feingá, ko e faingataʻa ange ia hoʻo moʻuí? ʻI hoʻo ako ʻa e ʻEkesōtosi 5–6 mo e 7:1–5, tokanga ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí ʻe lava ʻo tokoni atu ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení.
Ngaahi Fehuʻí mo e Vahevahé
ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau ʻeke ha ngaahi fehuʻi mo fevahevaheʻaki ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi moʻoni naʻa nau ʻilo ʻi heʻenau ako fakataautaha ʻa e ʻEkesōtosi 1–6.
Akoʻi ʻo e Taukeí
ʻE lava ke hoko ʻa e ʻekitivitī ako ki he ʻEkesōtosi 3:1–6 ko ha feituʻu ʻaonga ke fakaʻaongaʻi ʻa e taukei “Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí ke Mahino ʻa e Folofolá” ʻi he Ngaahi Taukei Ako Folofolá.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ke Fili Mei Aí
ʻOku ʻoatu ha ngaahi founga ako lahi maʻau mo hoʻo kau akó. Fili ʻi he faʻa lotu ʻa e fili pe ngaahi fili ʻe ʻuhingamālie taha ki hoʻo kalasí.
Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí mo e Akó
Feinga ke ako ke lahi ange ʻa e tokāteline moʻoní kimuʻa peá ke toki akoʻi iá. “ʻI hoʻo teuteu ko ia ke akoʻi mo ako mo e niʻihi kehé, fekumi fakalelei ki he meʻa kuo folofola ʻaki ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻokú ke akoʻí. Fekumi ʻi he ngaahi folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí ki ha fakamatala mo ha faleʻi. ʻE hanga ʻe hono moʻui ʻaki mo fakaʻaongaʻi e ngaahi moʻoni ʻokú ke akó ʻo fakaafeʻi ʻa e Laumālié ke ne akoʻi kiate koe ʻa e tokāteliné ʻi ha ngaahi founga loloto ange pea ke fakapapauʻi ʻa e moʻoni ʻo e tokāteliné ʻi he loto ʻo kinautolu ʻokú ke akoʻí” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 21).
ʻE tokoniʻi fēfē au ʻe he ʻOtuá ke u tekeʻi ʻa e ngaahi tākiekina taʻemāʻoniʻoní?
Fakakaukau ke vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní:
ʻOku loto-fiemālie ʻa e kau ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí ke hā mahino, lea, pea mo makehe mei he kakai ʻo māmaní. ʻOku nau taʻeilifia, līʻoa, pea mo loto-toʻa. (“Ko Hono Tohoakiʻi mai e Mālohi ʻo Sīsū Kalaisí ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2017, 40–41)
Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ha ngaahi sīpinga ʻo ha ngaahi tūkunga ʻoku nau fehangahangai mo ia pe fehangahangai mo ha kakai lalahi kei talavou kehe ʻoku fiemaʻu ai ke nau “hā mahino, lea, pea mo makehe” mei he kakai kehé. Poupouʻi kinautolu ke fakakaukau ki he founga kuo nau tali ʻaki e ngaahi tūkunga pehení ʻi he kuohilí. Fakaafeʻi kinautolu ʻi heʻenau ako he ʻaho ní ke kumi ha ngaahi moʻoni ʻe lava ʻo tokoni kiate kinautolu ke nau hoko ko ha kau muimui loto-toʻa ʻo Sīsū Kalaisi.
Fakaafeʻi ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí ke vahevahe e meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko ki he kau ʻIsilelí hili e pekia ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité. Kapau ʻe fiemaʻu, fakamatalaʻi ange naʻe hili e pekia ʻa Siosefá, naʻe tupu tokolahi ʻa e kau ʻIsilelí (naʻe toe ui foki ko e kau Hepeluú) ʻi ʻIsipite. ʻI he manavahē ʻa e Felo foʻoú naʻa fakaʻau ʻo fuʻu mālohi ʻa e kau ʻIsilelí, naʻá ne fakangāueʻi pōpula kinautolu (vakai, ʻEkesōtosi 1:6–14).
Fakaafeʻi e kau akó ke nau ako ʻa e ʻEkesōtosi 1:15–19 pea feinga ke ʻiloʻi ha tūkunga naʻe tekeʻi ai ʻe he fakafoʻituituí ʻa e ngaahi ivi tākiekina taʻemāʻoniʻoní pea ngāue ʻi he loto-toʻa. ʻE lava ke mou aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:
-
Ko e hā e meʻa naʻá ne ʻai ke faingataʻa kia Piua mo Sifila ke talangataʻa ki he fekau ʻa Feló?
-
‘Okú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “manavahē ʻa e ongo māʻulí ki he ʻOtuá”? (ʻEkesōtosi 1:17). Kapau ʻe fiemaʻu, vakai ki he fakamatala ki he ʻEkesōtosi 1:17 ʻi he Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Motuʻá.
Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e ʻEkesōtosi 1:20–21, ʻo kumi e founga naʻe tāpuekina ai ʻe he ʻEikí ʻa Piua mo Sifila ʻi heʻena loto-toʻá. Hili iá, te ke lava ʻo kole ki he kau akó ke vahevahe ha ngaahi moʻoni ʻoku nau ako mei he fakamatala ko ʻení ʻe lava ʻo tokoni kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi ivi tākiekina taʻemāʻoniʻoní. Ko e moʻoni ʻeni ʻe taha ʻe lava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó: ʻE ngāue lelei ʻa e ʻEikí mo kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau manavahē ai kiate Iá mo tekeʻi ʻa e ngaahi ivi tākiekina taʻe-māʻoniʻoní.
-
Ko e hā ha meʻa te ne lava ʻo ʻai ke faingataʻa hono fakafepakiʻi e ngaahi tākiekina taʻe-māʻoniʻoní he ʻahó ni?
Tuku ke fakakaukauloto e kau akó ʻoku nau ʻilo ha taha ʻoku fāifeinga ke fakafepakiʻi e ngaahi ivi tākiekina taʻe-māʻoniʻoni ʻoku fehangahangai mo iá. ʻOange ha ngaahi miniti siʻi ke nau kumi ai ha maʻuʻanga tokoni ʻe taha pe lahi ange ʻe lava ʻo tokoni:
-
Ko ha potufolofola
-
Ko ha fakamatala mei ha taki ʻo e Siasí
-
Ko ha sīpinga mei he moʻui ʻa e Fakamoʻuí
Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻa e maʻuʻanga tokoni naʻa nau maʻú mo ha kiʻi kulupu tokosiʻi pea fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tokoni ai ki ha taha ke ne ikunaʻi ʻa e ngaahi ivi tākiekina taʻe-māʻoniʻoní.
Fakakaukau ke fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe mo e kalasí ʻa e founga kuo tāpuekina ai kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻenau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú neongo e ngaahi faingataʻa te nau ala fehangahangai mo iá.
Poupouʻi ʻa e kau akó ke fakalaulauloto mo lekooti e founga te nau lava ai ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi moʻoni kuo nau akó ʻi heʻenau moʻuí.
Te u lava fēfē ʻo fakahaaʻi ʻeku fakaʻapaʻapa ki he ʻEikí?
Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha lisi ʻo hangē ko ʻení:
-
Maʻu ʻo e sākalamēnití
-
ʻAlu ki he temipalé
-
Maʻu ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki
-
Lotu fakatāutahá
-
Ako folofola
-
Kau atu ki he ʻinisititiutí
Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau fai kimuʻa pe lolotonga e ngaahi aʻusia ʻoku hiki atú ke ʻai ke nau mahuʻingamālie angé. Te ke lava leva ʻo ʻeke ange:
-
ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻoku tokoni ai hono fai ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení ke tau maʻu ha ngaahi aʻusia toputapu ʻoku mahuʻingamālie angé?
ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e aʻusia ko ʻeni mei he moʻui ʻa Mōsesé, poupouʻi kinautolu ke nau fekumi ki ha ngaahi moʻoni ʻe lava ʻo tokoni ke nau tauhi ai e ngaahi momeniti mo e feituʻu toputapú ʻi he ʻapasia.
Fakakaukau ke fakamahinoʻi ange naʻe hili e hola ʻa Mōsese mei ʻIsipité, naʻá ne nofo ʻi he fonua ko Mitiané. Naʻá ne mali ai mo Sipola peá ne tokangaʻi e tākanga monumanu ʻa ʻene tamai ko Seteloó. Lolotonga e taimi ko ʻení, naʻe maʻu ʻe Mōsese ha aʻusia toputapu ʻa ia naʻe hā ai ʻa e ʻEikí kiate ia pea ui ia ke fakahaofi ʻa ʻIsileli mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. Kimuʻa pea foaki ʻe he ʻEikí kia Mōsese hono fatongiá, naʻá Ne ʻuluaki vahevahe ha ngaahi fakahinohino mahuʻinga.
Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e ʻEkesōtosi 3:1–6, ʻo kumi e meʻa naʻe aʻusia ʻe Mōsese ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Mahalo ʻe tokoni ke fakamahinoʻi ange ʻoku fetongi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e ʻEkesōtosi 3:2 ʻa e “ʻāngelo ʻa Sihová” ʻaki ʻa e “ʻao ʻo e ʻEikí”.
Fakakaukau ke ʻeke ange ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení ke tokoni ke vahevahe ʻe he kau akó ʻa e meʻa naʻa nau akó:
-
Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Mōsese ke fakahaaʻi ʻaki ʻene loto-ʻapasia ki he ʻOtuá?
-
Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e ʻapasiá mei he aʻusia ʻa Mōsese mo e ʻEikí? (ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni hangē ko ʻení: ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau fakahaaʻi ʻetau ʻapasiá kiate Ia mo Hono ngaahi potu māʻoniʻoní. ʻOku teuteuʻi kitautolu ʻe heʻetau fakahaaʻi ʻa e loto-ʻapasia ki he ʻEikí ke Ne akoʻi kitautolu.)
Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻapasiá, fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fakamatala nounou ko ʻení pea fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo kinautolu. (Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange fekauʻaki mo hono fakaʻaongaʻi e ngaahi akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí, vakai ki he “Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí ke Mahino ʻa e Folofolá” ʻi he Ngaahi Taukei Ako Folofolá.)
ʻOku fakaafeʻi ʻe he fakaʻapaʻapá ʻa e fakahaá (Boyd K. Packer, “Reverence Invites Revelation,” Ensign, Nov. 1991, 22)
ʻApasia fiefia? Mahalo te ke fehuʻi, ‘ʻOku ʻi ai ha meʻa pehē?’ ʻIo, ʻoku ʻi ai! ʻOku tau ʻofa moʻoni, fakalāngilangiʻi, mo fakaʻapaʻapaʻi hotau ʻOtuá, pea ʻoku makatuʻunga ʻetau ʻapasiá mei ha laumālie ʻoku fiefia ʻi he fuʻu ʻofa lahi, ʻaloʻofa, mo e fakamoʻui ʻa Kalaisí! (Patrick Kearon, “Talitali Lelei Kimoutolu ki he Siasi ʻo e Fiefia,” Liahona, Nōvema 2024, 36).
ʻI he taimi ʻokú ke fakatupulaki ai ha ongoʻi ʻapasia lahi ange ki he ngaahi meʻa toputapú, ʻe hoko leva ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua maʻu pē. ʻOkú ke tupulaki ʻi he mahino mo e moʻoni. (D. Todd Christofferson, “A Sense of the Sacred,” New Era, Jun. 2006, 31).
Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ha ngaahi fakakaukau pē naʻa nau maʻu mei he ngaahi fakamatala ko ʻení. Te ke lava foki ʻo fai ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:
-
Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e founga naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū Kalaisi ha loto-ʻapasia ki he ngaahi meʻa pe feituʻu toputapú lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní?
-
Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo fakahaaʻi ʻa e ʻapasia ki he Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo hoʻo moʻuí?
-
Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe hono fakahaaʻi ha ʻapasia ki he Tamai Hēvaní ke teuteuʻi koe ke maʻu ha fetuʻutaki meiate Ia?
Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha ngaahi founga te nau lava ai ʻo fakahaaʻi ha ʻapasia lahi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi heʻenau moʻuí. Fakaafeʻi kinautolu ke lekooti ha ngaahi fakakaukau pe ngaahi ueʻi ʻoku nau maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻOku ou lava nai ʻo fai e ngāue ʻa e ʻEikí?
Fakakaukau ke vahevahe ha tūkunga fekauʻaki mo ha tokotaha lahi kei talavou ʻokú ne ongoʻi taʻefeʻunga ke fai e ngāue ʻa e ʻEikí. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e tūkunga ko ʻení pe ko ha tūkunga faʻu pē ʻaʻau.
Naʻe ʻohovale ʻa Naila ʻi hono fakahoko ange ʻe heʻene pīsopé ha uiuiʻi ke ne hoko ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá. Naʻá ne kei taʻu 20 pē, pea naʻá ne foʻou ki hono uōtí, pea naʻá ne fefaʻuhi mo e loto-hohaʻa fakasōsialé. Naʻá ne ongoʻi lōmekina ʻi heʻene ngaahi tōnounoú mo e ngaahi fakangatangatá. Naʻá ne fifili, Ko e hā ka ui ai au ʻe he ʻEikí?
Fakakaukau ke hiki ʻa e kupuʻi lea ko ʻení mei he ʻEkesōtosi 3:11 ʻi he palakipoé:
-
Ko hai au, koeʻuhí ke u …?
Kole ki he kau akó ke fakaʻosi e sētesi ko ʻení ʻaki hono vahevahe e ngaahi meʻa ʻoku kole mai ʻe he ʻEikí ke tau fai ʻa ia ʻe ngali ope atu ʻi he meʻa ʻoku tau malavá. Te ke lava ʻo hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he tafaʻaki ʻo e kupuʻi lea ʻi he palakipoé. Poupouʻi e kau akó ʻi heʻenau ako he ʻaho ní ke fekumi ki ha ngaahi moʻoni ʻe lava ʻo tokoni kiate kinautolu ʻi he taimi ʻoku nau ongoʻi taʻefeʻunga ai ke fai e ngāue ʻoku finangalo e ʻEikí ke nau faí.
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo Mōsese. Fakamanatu ki he kau akó neongo naʻe faifai pea hoko ʻa Mōsese ko ha palōfita mālohi naʻá ne fakahoko ha ngaahi mana maʻongoʻonga ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí, ka naʻá ne ongoʻi taʻefeʻunga ʻi he taimi naʻe ui ai ia ʻe he ʻOtuá.
Ko Hono Taaʻi ʻe Mōsese ʻa e Tahi Kulokulá, tā fakatātaaʻi ʻe Robert T. Barrett
Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e ʻEkesōtosi 3:7–11, ʻo kumi e tali ʻa Mōsese ʻi he taimi naʻe ui ai ia ʻe he ʻEikí ke fakahaofi ʻa ʻIsileli mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. Fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi e fehuʻi naʻe fai ʻe Mōsese ki he ʻEikí ʻi he veesi 11.
Ke tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e founga naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí ki he ngaahi meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻa Mōsesé, fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e tēpile ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke nau ako e ngaahi potufolofola ʻoku fekauʻaki mo iá pea fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kinautolu ʻe he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku nau ongoʻi taʻefeʻunga ai ke fai e ngāue ʻa e ʻOtuá.
|
Ngaahi Hohaʻa ʻa Mōsesé |
Ko e Ngaahi Tali ʻa e ʻEikí |
|---|---|
Ngaahi Hohaʻa ʻa Mōsesé | Ko e Ngaahi Tali ʻa e ʻEikí |
Ngaahi Hohaʻa ʻa Mōsesé | Ko e Ngaahi Tali ʻa e ʻEikí |
Ngaahi Hohaʻa ʻa Mōsesé | Ko e Ngaahi Tali ʻa e ʻEikí |
Ngaahi Hohaʻa ʻa Mōsesé | Ko e Ngaahi Tali ʻa e ʻEikí |
Ngaahi Hohaʻa ʻa Mōsesé | Ko e Ngaahi Tali ʻa e ʻEikí |
Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi ke akó, fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo ha hoa pe kulupu tokosiʻi. Te mou lava foki ʻo aleaʻi fakataha ʻa e fehuʻi ko ʻení mo e kalasí:
-
Ko e hā e meʻa naʻá ke maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻe lava ʻo tokoni atu ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi taʻefeʻunga pe taʻetaau ai ke fai e ngāue ʻa e ʻEikí? (Ko ha sīpinga ʻeni ʻe taha ʻo ha foʻi moʻoni ʻe ala ʻilo ʻe he kau akó: ʻI he taimi ʻoku ui ai kitautolu ʻe he ʻOtuá ki Heʻene ngāué, ʻokú Ne foaki mai ha mālohi ke tau fakahoko ia.)
Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení, fakakaukau ke vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingí mo aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku hoko maí:
ʻE ʻi ai foki mo e taimi te mou ongoʻi ai ʻoku lōmekina ʻa kimoutolu. Ko e founga ʻe taha ʻe ʻohofi ai kimoutolú, ko hano ʻai ke mou ongoʻi taʻefeʻunga. ʻOku mou taʻefeʻunga ke mou tali ha ui ke fakafofongaʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki homou ngaahi mālohi pē ʻo kimoutolú. Ka ʻoku lava ke mou maʻu ha mālohi ʻoku mahulu ange ia ʻi homou ivi pē ʻo kimoutolú pea ʻoku ʻikai ke mou ngāue toko taha pē.
ʻE fakatupulekina ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa te mou lea ʻakí mo e meʻa te mou fai ʻi he ʻao ʻo e kakai ʻoku mou ngāue ki aí. (“Rise to Your Call,” Liahona, Nov. 2002, 76–77)
-
Ko e hā ha meʻa kuó ke ako fekauʻaki mo e ʻEikí ʻo fakafou ʻi hoʻo feinga ke tauhi kiate Iá?
-
Ko e fē ha taimi kuó ke mamata ai ki hono fakaivia koe pe ko e niʻihi kehé ʻe he ʻOtuá ke fai ʻEne ngāué?
(Fakakaukau ke huluʻi ʻa e “ʻOkú Ke Fie Fiefia Nai?” mei he taimi 4:02 ki he 5:36 ko ha konga ʻo e fealēleaʻaki ko ʻení.)
10:21
Poupouʻi e kau akó ke nau hiki ha faʻahinga ongo pē ʻoku nau loto ke manatuʻi mei heʻenau ngaahi aʻusia ʻi he kalasí. Mahalo te ke fie vahevahe foki hoʻo fakamoʻoni ki he ivi malava ʻo e ʻEikí ke tokoniʻi kitautolu ke fakahoko ʻEne ngāué.
Ko e hā ha meʻa ʻe lava ʻo tokoni mai kiate au ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá ʻi heʻeku feinga ke muimui ki he ʻEikí?
Te ke lava foki ʻo kamata ʻaki hano vahevahe e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Sefilī R. Hōlaní.
ʻOku fakafiemālie ʻa e anga faka-Kalisitiané, ka ko e taimi lahi ʻoku ʻikai ke fai ai ha fiemālie. Ko e hala fononga lōloa mo faʻa faingataʻa ʻa e hala ko ia ki he māʻoniʻoní mo e fiefiá. ʻOku fiemaʻu ki ai ha taimi mo e loto-vilitaki ke fononga ai. Ka ko e pale ki hono fakahoko iá ʻoku lahi fau. (“Tatali ki he ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2020, 116–17)
Fakaafeʻi e kau akó ke aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení mo hanau hoa:
-
Ko e hā ha meʻa te ne lava ʻo ʻai ke faingataʻa ʻa e hoko ko ha tokotaha muimui ʻo Sīsū Kalaisi he ʻaho ní?
-
ʻOkú ke pehē ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku mātuʻaki ʻaonga ai ʻete feinga ke muimui ki he Fakamoʻuí?
Fakamanatu ki he kau akó naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ke fakatauʻatāinaʻi e kakai ʻIsilelí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. Neongo naʻe iku ʻo fakahaofi ʻa e kakai ʻIsilelí ʻe he ʻEikí, ka naʻe aʻusia ʻe Mōsese mo hono kakaí ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi he fonongá. Poupouʻi e kau akó ke kumi ha ngaahi fakakaukau ʻi heʻenau ako he ʻaho ní ʻe lava ʻo tokoni kiate kinautolu ʻi he taimi ʻoku nau aʻusia ai ha ngaahi faingataʻa ʻi he muimui ki he Fakamoʻuí.
Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e ʻEkesōtosi 5:1–2, ʻo kumi e founga naʻe tali ʻaki ʻe Felo ʻa e kole ʻa Mōsese mo ʻĒlone ke tukuange ʻa e kakai ʻIsilelí ke nau tauʻatāiná. Hili hono vahevahe ʻe he kau akó ʻa e meʻa ne nau maʻú, fakamahinoʻi ange naʻe ʻikai ngata pē ʻi he fakafisi ʻa Felo ke tukuange ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí, ka naʻá ne toe ʻai ʻenau moʻuí ke faingataʻa ange ʻaki hono fakalahi ʻenau ngāué (vakai, ʻEkesōtosi 5:4–19).
Fakaafeʻi e kau akó ke ako ʻa e ʻEkesōtosi 5:20–23, ʻo kumi e founga naʻe tali ʻaki ʻe Mōsese mo e fānau ʻa ʻIsilelí ʻa e fakautuutu e faingataʻa ʻo honau ngaahi ʻahiʻahí. Kole ki ha kau ako tokosiʻi ke nau vahevahe e meʻa ne nau maʻú. ʻE lava foki ke mou aleaʻi ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení:
-
Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo ha ngaahi taimi naʻe ʻikai ke ke sio ai ki ha ngaahi tāpuaki vave, neongo hoʻo ongoʻi naʻá ke talangofua ki he ʻEikí?
-
ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻoku faʻa fakaʻatā ai kitautolu ʻe he ʻEikí he taimi ʻe niʻihi ke tau aʻusia ʻa e ngaahi ʻahiʻahí pe ngaahi faingataʻá ʻi heʻetau muimui kiate Iá?
Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e ʻEkesōtosi 6:1–8 mo e 7:1–6, ʻo kumi e tali ʻa e ʻEikí kia Mōsese mo e fānau ʻa ʻIsilelí ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá. Kole ange ke nau hiki ha lisi ʻo ha ngaahi moʻoni ʻe tolu pe lahi ange ʻoku akoʻi ange ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ʻEikí. Fakamatalaʻi ange te nau maʻu ha faingamālie ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau tohí hili ʻenau akó.
Fakaʻaliʻali e ngaahi fehuʻi ko ʻení, pea fakaafeʻi e kau akó ke aleaʻi kinautolu mo hanau hoa pe ko ha kiʻi kulupu tokosiʻi:
-
Ko e hā e meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo e ʻEikí mei he ngaahi veesi ko ʻení?
-
ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻi hoʻo manatuʻi e ngaahi meʻa ko ʻeni fekauʻaki mo e ʻEikí ʻi he taimi ʻokú ke aʻusia ai ha ngaahi faingataʻa ʻi hoʻo muimui kiate Iá?
Hili e fealēleaʻaki ʻa e kau akó, fakakaukau ke fakaafeʻi ha niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e kalasí. Mahalo te nau ʻiloʻi ha ngaahi moʻoni hangē ko ʻení: ʻOku māfimafi ʻa e ʻEikí. ʻOku manatuʻi pea tauhi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi talaʻofá. ʻI he taimi ʻoku tau tui ai ki he ʻEikí mo ʻEne ngaahi talaʻofá, te tau lava ʻo falala mo muimui kiate Ia neongo ʻoku ʻikai ke tau sio ki he olá he taimi pē ko iá.
Te ke lava ʻo vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā ʻIoke Keleipingatí pea aleaʻi e ongo fehuʻi ʻoku hoko maí:
Tali ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, fakafeʻātungiá, mo e “fakaʻohovalé” ko ha konga ʻo hoʻo aʻusia fakamatelié. … ʻI he hokosia e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení, ʻoku kamata fakamafola ʻe he kau muimui ʻo e filí naʻá ke fai ha meʻa hala, pea ko ha tautea ʻeni, ko ha fakaʻilonga ʻoku ʻikai ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate koe. Tukunoaʻi ia! Feinga ke fakamālohiʻi koe ke ke malimali, hanga hake ki he langí pea pehē, “ʻOku mahino ia kiate au, ʻEiki. ʻOku ou ʻiloʻi ia. Ko ha taimi ke ʻahiʻahiʻi ai au, ʻikai ko ia?” Pea ngāue fakataha mo Ia ke kātekina lelei ki he ngataʻangá. ʻOku tupulaki ʻa e lototoʻa fakalaumālié ʻi hoʻo tali ko ia “ʻoku faʻa fakaʻatā e ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻá ki hoʻo moʻuí koeʻuhí ʻoku totonu e meʻa ʻokú ke faí” (Glenn L. Pace, “Crying with the Saints” [Brigham Young University devotional, Dec. 13, 1987], 2; speeches.byu.edu). (“Ko e Hū Loto-toʻa Atu ki he ʻAfioʻanga ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2014, 36–37)
-
Ko e fē ha taimi kuó ke aʻusia ai ha ngaahi faingataʻa ʻi hoʻo feinga ke talangofua ki he ʻOtuá?
-
Ko e hā e meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻoku tokoni ke ke falala kiate Ia ʻo aʻu ki he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá?
Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he meʻa kuo nau ako pe ongoʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻe lava ʻo tokoni kiate kinautolu ʻi heʻenau moʻuí. Poupouʻi kinautolu ke lekooti ʻenau ngaahi fakakaukaú pe ngaahi ongo fakalaumālié.