Ko Hono Akoʻi mo Akó
Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Folofola kuo Fakafoki Maí ke Mahino ʻa e Tohi Tapú


“Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Folofola kuo Fakafoki Maí ke Mahino ʻa e Tohi Tapú,” Ngaahi Taukei Ako Folofolá (2024)

Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Folofola kuo Fakafoki Maí ke Mahino ʻa e Tohi Tapú

Fakaʻuhingaʻí

ʻE lava ke ke vahevahe ʻa e founga naʻe mamata ai ʻa Nīfai ʻi ha meʻa-hā-mai ki ha ngaahi konga “mahinongofua mo mahuʻinga taha” ʻe toʻo mei he Tohi Tapú (1 Nīfai 13:26). Naʻá ne toe mamata foki ʻe “ʻomai ʻi he māfimafi ʻo e Lamí” ha toe ngaahi tohi folofola lahi ange ke “fakamoʻoniʻi ʻa hono moʻoni ʻo e [Tohi Tapú]” pea mo fakafoki mai ʻa e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga naʻe molé (1 Nīfai 13:39–40). ʻOku ʻuhinga ʻa e folofola kuo Fakafoki Maí ki he Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, Mataʻitofe Mahuʻingá, mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá. Te ke lava foki ʻo vahevahe foki ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní:

Palesiteni Russell M. Nelson

ʻOku ʻikai feʻauʻauhi ʻa e ngaahi folofola ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo e Tohi Tapú; ʻoku nau fakatahatahaʻi ʻa e Tohi Tapú. … ʻOku hanga ʻe he [folofola ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí] ʻo fakafoki mai mo toe fakamamafaʻi ʻa e ngaahi tokāteline faka-tohitapú. … ʻI he ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá ni, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono fakamamafaʻi ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e Tohi Tapú ka ʻoku toe fakamahinoʻi. (Russell M. Nelson, “Ngaahi Fakamoʻoni Faka-folofola,” Liahona, Nōvema 2007, 43, 44)

Fakakaukau ke vahevahe ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ke tokoni ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ʻa e folofola kuo Fakafoki Maí ke mahino ʻa e Tohi Tapú. Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa e lisi ko ʻení pe tufa ia ko ha laʻipepa tufa:

  • Kapau ʻoku fakaʻaongaʻi ha Tohi Tapu naʻe faʻu ʻe he Siasí, fakatotolo ʻi he ngaahi futinoutí ki ha ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ki he ngaahi potufolofola kuo Fakafoki Maí mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá.

  • Fakaʻaongaʻi ʻa e Liliu ʻe Siosefa Sāmita, ʻoku maʻu ʻi he Tokoni ki he Akó he Gospel Library.

  • Kumi ʻa e ngaahi tefito ʻoku lave ki ai ʻi he ngaahi potufolofola ʻi he Tohi Tapú ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá pe fakahokohoko fakamotuʻalea ki he folofola ʻe tolu kuo fakatahaʻí (triple combination). Ako ʻa e ngaahi potufolofola ʻo e folofola kuo Fakafoki Maí ʻoku lave ki ai ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení.

Fakatātaaʻi

Fakatātaaʻi nounou ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi ʻolungá ke kumi mo fakaʻaongaʻi ʻa e folofola kuo Fakafoki Maí ke mahino ha potufolofola ʻi he Tohi Tapú. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e sīpinga ko ʻení pe ko ha sīpinga pē ʻaʻau.

Potufolofola mei he Tohi Tapú

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Founga ʻoku fakaava ai ʻe he folofola kuo Fakafoki Maí ha ʻuhinga lahi angé

Potufolofola mei he Tohi Tapú

Sēnesi 14:18–20 ʻoku kiʻi lave nounou pē ai ki he Melekisētekí.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Ko hono kumi ʻo e “Melekisētekí” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ʻoku fakahinohingo ai ʻa e kau laukongá ki ha ngaahi fakamoʻoni fakafolofola kehekehe, kau ai ʻa e ongo potufolofola ko ʻení: ʻAlamā 13:14–19 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:14.

Founga ʻoku fakaava ai ʻe he folofola kuo Fakafoki Maí ha ʻuhinga lahi angé

ʻOku tau ako ai ko Melekisētekí naʻe fakatou hoko ia ko ha palōfita mo ha tuʻi maʻongoʻonga naʻá ne fokotuʻu ʻa e melinó mo e māʻoniʻoní ʻi hono kakaí. Naʻá ne fakanofo ʻa ʻĒpalahame ki he lakanga fakataulaʻeikí mo fakamelomelo ʻa Sīsū Kalaisi mo Hono misiona fakalangí.

Fakaangaanga

Fakaafeʻi ‘a e kau akó ke nau ako ha potufolofola mei he folofola ke laukonga he uike ní, ʻe lava ke tokoni ‘a e folofola kuo Fakafoki Maí ke fakamahinoʻi. Pe te ke lava ʻo fili mei he ngaahi sīpinga ʻoku ʻoatu ʻi laló. Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni mo e ngaahi fakakaukau ʻoku fakamatalaʻi ʻi he konga ʻo e “Fakaʻuhingaʻí” lolotonga ʻenau fakaangaangá. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fevahevaheʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi ha fanga kiʻi kulupu tokosiʻi pe fakakalasi: (1) ko ha potufolofola kuo Fakafoki Mai naʻa nau ʻilo (2) ko e ʻilo mo e mahino lahi ange ʻokú ne ʻomí.

Ngaahi potufolofola lahi ange ke fakaangaangá:

  • Sēnesi 24:1–4. ʻE lava ke kumi ʻe he kau akó ʻa e “Malí” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá. ʻE lava leva ke kumi ʻe he kau akó ha potufolofola kuo Fakafoki Mai ʻi he ʻuluʻi tohi “Fuakava Foʻou mo Taʻengata ʻo e Malí” ʻokú ne fakamahinoʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e mali taʻengatá ʻi he palani ʻa e ʻOtuá.

  • ʻĪsaia 11:1–5, 10. ʻE lava ke kumi ʻe he kau akó ʻi he ngaahi futinoutí mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:1–6 ki ha tokoni ke mahino ʻa e potufolofola ko ʻení.

  • Mātiu 26:36–39. ʻE lava ke kumi ʻe he kau akó ʻi he ngaahi futinoutí mo e fakamatala ki he “Fakaleleí, Fakaleleiʻí” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ke kumi ha ngaahi potufolofola kuo Fakafoki Mai ʻoku nau fakamaʻalaʻala ʻa e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.

  • Loma 4:16. ʻE lava ke kumi ʻe he kau akó ʻi he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, ʻoku maʻu ʻi he Ngaahi Tokoni Akó ʻi he Gospel Library pea ʻi he ChurchofJesusChrist.org, ke maʻu ha fakamahino ʻaonga ʻo e potufolofola ko ʻení.

Fakaafe pea Toe Vakaiʻi

Poupouʻi ʻa e kau akó ke fakatupulaki ʻenau ako fakatāutahá ʻaki hano fakaʻaongaʻi e folofola kuo Fakafoki Maí ke mahino lelei ange ʻa e Tohi Tapú. Kole ange ke nau ōmai mateuteu ki he kalasi hokó ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau akó. Manatuʻi ke toe vakaiʻi pea tuku ha taimi ʻi hoʻomou fakataha hokó ke vahevahe ai ʻe he kau akó ʻa e meʻa naʻa nau ʻiló. Mahalo te ke fie aleaʻi mo kinautolu ʻa e founga ʻoku faitokonia ai ʻe he fakaangaanga ʻo e taukei ko ʻení ʻa ʻenau ako folofolá.