“Ko Hono Kumi ha Ngaahi Kaveinga ʻi he Folofolá,” Ngaahi Taukei Ako Folofolá (2024)
Ko Hono Kumi ha Ngaahi Kaveinga ʻi he Folofolá
Fakaʻuhingaʻí
ʻE lava ke ke vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:
Ko e ngaahi kaveingá ko ha ngaahi ʻulungaanga pe fakakaukau mahino, toutou hoko mo faaitaha ia, ʻo hangē ko ha filo ʻoku lalanga ʻi ha fakamatalá. ʻI he angamahení, ko e ngaahi kaveinga fakafolofolá ʻoku faʻa fālahi mo mahino lelei ange ia ʻi he ngaahi sīpingá pe fakafehokotakí. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi kaveingá ʻa e puipuituʻa mo e kakano ʻo ʻetau ʻilo ki he fakafehokotakí mo e sīpingá. Ko e founga ko ia ʻo e fekumi mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi kaveinga fakafolofolá, ʻokú ne tataki ai kitautolu ki he ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoniʻo e fakamoʻuí. (David A. Bednar, “Ko Ha Tānakiʻanga ʻo e Vai Moʻuí” [Faeasaiti ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí maʻá e kakai lalahi kei talavoú, ʻaho 4 Fēpueli 2007], 5, broadcasts.ChurchofJesusChrist.org)
Fakatokangaʻi ange: ʻE ala ʻaonga ke fakakakato ʻa e “Ko e Kumi ʻo e Ngaahi Fehokotaki ʻi he Folofolá” mo e “Ko e Kumi ʻo e Ngaahi Sīpingá ʻi he Folofolá” kimuʻa pea toki fai ʻa e ako taukei ko ʻení.
Fakatātaaʻi
Fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení, pe tufa ia ko ha ʻū laʻipepa tufa. Lau fakataha ʻa e ngaahi potufolofolá, pea kumi ʻa e founga ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko ha kaveinga ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Ko e taimi ʻe mahino ai kiate kitautolu ko e tefitoʻi kaveinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke fakatupulaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, te tau lava leva ʻo lau ʻa e peesi takitaha ʻo fekumi kiate Ia. (Fakatokangaʻi ange: Kuo tānaki atu ʻa e mataʻitohi fakahihifí ke fakaʻilongaʻi ʻa e kaveinga ko ʻení.
Peesi Talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná—Molonai
-
“[ʻOku fakaiku ʻa e Tohi ʻa Molomoná] ki hono fakalotoʻi ʻo e Siú mo e Senitailé ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengata, ʻokú Ne fakahā Ia ʻe Ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.”
1 Nīfai 6:4—Nīfai
-
“He ko hono kotoa ʻeni ʻo ʻeku taumuʻá ke u lava ʻo fakalotoʻi ʻa e kakaí ke nau haʻu ki he ʻOtua ʻo ʻĒpalahamé, mo e ʻOtua ʻo ʻAisaké, mo e ʻOtua ʻo Sēkopé, ʻo moʻui.”
ʻAmenai 1:26—ʻAmalekai
-
“Pea ko ʻeni, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou loto ke mou haʻu kia Kalaisi, ʻa ia ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí, pea kau ʻi heʻene fakamoʻuí, pea mo e mālohi ʻo ʻene huhuʻí. ʻIo, haʻu kiate ia, pea ʻoatu homou laumālié kotoa ko ha feilaulau kiate ia, pea fai atu ʻi he ʻaukai mo e lotu, pea kātaki ki he ngataʻangá; pea hangē ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí ʻe fakamoʻui ʻa kimoutolu foki.”
Mōsaia 3:17—Tuʻi ko Penisimaní
-
“Pea ko e tahá, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe ʻikai tuku mai mo ha toe hingoa kehe pe hala pe founga ʻa ia ʻe lava ʻo hoko ai ʻa e fakamoʻuí ki he fānau ʻa e tangatá, kae fou pea ngata pē ʻi he huafa ʻo Kalaisi, ko e ʻEiki Māfimafí.”
Hilamani 5:9—Nīfai, foha ʻo Hilamaní
-
“ʻOiauē manatu, manatu, ʻe hoku ongo foha, ki he ngaahi lea ʻa ia naʻe folofola ʻaki ʻe he tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí; ʻio, manatu ʻoku ʻikai mo ha toe hala kehe pe founga ʻe lava ʻo fakamoʻui ai ʻa e tangatá, ka ʻi he taʻataʻa fakalelei pē ʻo Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻe hāʻele maí; ʻio, manatu ʻokú ne hāʻele maí ke huhuʻi ʻa e māmaní.”
3 Nīfai 11:10–11—Sīsū Kalaisi
-
“Vakai, ko au ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻe haʻu ki he māmaní.
-
“Pea vakai, ko au ko e maama mo e moʻui ʻa e māmaní; pea kuó u inu mei he ipu kona ko ia naʻe tuku ʻe he Tamaí kiate aú, pea kuó u fakaongoongoleleiʻi ʻa e Tamaí ʻi heʻeku toʻo kiate au ʻa e ngaahi angahala ʻa e māmaní, ʻa ia kuó u fai ai ʻa e meʻa kotoa pē kuo finangalo ʻa e Tamaí ke u fai talu mei he kamataʻangá.”
Molonai 10:32—Molonai
-
“ʻIo, haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, pea fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē; pea kapau te mou fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē, pea ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa pē, pea ʻe toki feʻunga ʻa ʻene ʻaloʻofá kiate kimoutolu, koeʻuhi ke tupu ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí; pea kapau ʻoku tupu ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí, ʻoku ʻikai te mou teitei lava ke fakaʻikaiʻi ʻa e māfimafi ʻo e ʻOtuá.”
Fakaangaanga
Fili ha ngaahi potufolofola mei he tohi folofola ʻokú ke akó ʻokú ne fakaʻilongaʻi ha kaveinga. Pe te ke lava ʻo kole ki he kau akó ke nau ako ha taha ʻo e ngaahi kulupu ko ʻeni ʻo e potufolofolá. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau ako ʻa e ngaahi potufolofolá, ʻo kumi ha kaveinga. Hili iá pea toki fakaafeʻi leva ke nau vahevahe ʻa e kaveinga naʻa nau maʻú pea mo ʻenau ngaahi fakakaukau mo e ʻilo fekauʻaki mo e kaveinga ko iá.
Ngaahi potufolofola lahi ange ke fakaangaangá:
-
Kaveinga 1: Ko e tānaki ʻo ʻIsilelí
-
Kaveinga 2: ʻOku folofola ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he kau palōfitá
-
Kaveinga 3: Talangofua ki he ʻEikí
Fakaafe pea Toe Vakaiʻi
Fakalotolahiʻi ʻa e kau akó ke nau kumi ha ngaahi kaveinga ʻi he folofolá ʻi he lolotonga ʻo ʻenau ako fakatāutahá. Vakaiʻi ʻa e kau akó ʻaki hano fakaafeʻi ke nau vahevahe ha ngaahi kaveinga naʻa nau ʻilo ʻi heʻenau ako fakataautaha ʻa e folofolá. Te ke ala fehuʻi ange pe kuo faitokonia fēfē ʻe he kumi ʻo e ngaahi kaveingá, ʻa ʻenau ako mo ʻenau mahino ki he folofolá. Kumi ha ngaahi faingamālie he lolotonga ʻa e kalasí ke fakamanatu mo hokohoko atu hono fakaangaanga ʻa e taukei ko ʻení.