2020–2024
Tekove Potĩ: Cristo-icha Jeiko
Conferencia General Abril 2024-gua


11:25

Tekove Potĩ: Cristo-icha Jeiko

Tekove potĩ reko oikotevẽ ñandahegui ñane añete Tupãndi, opavavéndi, ha ñane identidad divina-pe.

Pe Salvador ministerio ára opakuévo, Haʼe oho Monte de los Olivos-pe peteĩ yvotyty hérava Gentsemaní-pe ha oinvita Idisipulokuérape ohaʼarõ hag̃ua. Haʼeñómarõ, Haʼe ojerure Itúvape, “Reipotáramo, eipeʼa ko kópa chehegui”. Mbaʼerasy guýpe, ijehasaʼasy ojapo Haʼe, “Tupã jepe, tuichavéva opavavégui, [oryrýi] mbaʼerasy rupi, ha huguy opa ipirekua rupi, … ha hiʼãnte [Chupe] ndoyʼúi pe kópa iróvagui, ha ipyʼamano”. Jepeve pyʼaropu pypuku momento-pe, Salvador ndaipyʼamanói ha katu “hoyʼu ha ojapopa [Iñembosakoʼi] yvypóra raʼykuérape g̃uarã”.

Túva Unihénito ramo, Jesucristo ipu’akavaʼekue ñemano, mba’e’asy, ha jehasa’asy ári ha katu ndaipy’amanói. Ha’e okumplipa pe konvénio Ha’e ojapova’ekue Itúvandi, ha upéva ojapóvo, ohechauka Cristo-icha jeiko oñeikotevẽvéva ohóvo ko múndo jaikóvape, tekopotĩ reko. Ha’e hi’añete Tupãme, ñanendive, ha Iñindentida divina-pe.

Tekopotĩ

Jesucristo ha’e ñane Ejemplo. Tekove potĩ reko oikotevẽ ñandahegui ñane añete Tupãndi, opavavéndi, ha ñane identidad divina-pe. Tekove potĩ ou pe tembiapoukapy peteĩha tuichaitégui ha’éva jahayhu Tupãme. Pehayhúgui Tupãme, pene añete Hendie opa ára. Peikũmby oĩha iporãva ha ivaíva ha oĩha añetegua teete—Tupã añetegua. Tekove potĩ he’ise nañamboguejýriha ñane principio térã ñande reko jajehechauka hag̃ua térã ja’aporã hag̃ua ambuekuérape. Peẽ “pejapo iporãva” ha “peheja consecuencia tou”. Revisión pyahu manual misional Predicad Mi Evangelio-pe omoĩve ojehechakuaa hag̃uáicha tekove potĩ peteĩ Cristo-icha jeikóramo.

Ojapo heta áño, Elder Uchtdorf oñeasigna omohenda jey hag̃ua ore estáka. Ore entrevista aja, ha’e oporandu chéve peteĩ porandu ndacheresaráiva: “Oĩpa mba’e nde rekovépe, sapy’a ojeikuaaukáva ramo opavavépe, ikatúva nemotĩ ndéve térã Tupaópe?” Añesorprendévo, che akã rupi ohasa pya’e opa che rekove, añeha’ãvo chemandu’a umi momento ikatuhápekuri ndahupytýi ajapovaʼerã ha añeporandu, “Ambue tekove oikuaáramo ajapova’ekue, mba’épa opensáne chehegui térã Tupaógui?”

Upe moméntope, che aimo’ã Elder Uchtdorf oporandu dignida añóntere, ha katu aju aikũmby ha’eha añete ñeporandu tekove potĩre. Che añetépa mba’e aprofesávare? Ikatúpa múndo ohecha umi che ñe’ẽ ha che rembiapo oĩha oñondive? Ambue tekove ohecháne Tupã che jeiko rupi?

Presidente Spencer W. Kimball ombo’e, “Tekove potĩ“ ha’e ñande “potapy ha katupyry jaiko hag̃ua ñande jerovia ha ñañe compromiso he’iháicha”.

Ñaneañete Tupãndi

Tekopotĩ rekove oikotevẽ raẽ ha tenonderã ñaneañete Tupãndi.

Ñane mitãite guive, ñañemoarandu Daniel umi leõ rendápe ñemombe’úgui. Daniel akói hi’añete Tupãndi. Iñirũnguéra hembipota ñañáva “oheka otopa hag̃ua mba’e [i]kóntrape” ha ojapouka peteĩ decreto ñembo’ekuéra ojejapo hag̃ua itupãnguéra añómente. Daniel oikuaa upe decreto-gui ha katu oho hógape ha—“ovetã ojepe’áva” reheve—oñesũ ha oñembo’e mbohapy jey káda ára Israel-gua Tupãme. Upéva rupi, Daniel-pe ojepoi umi leõ oĩháme. Pyhareve, pe rréi otopa Daniel Tupã omosãsohague chupe ha ome’ẽ peteĩ decreto pyahu opavave “oryrýi ha okyhyjeva’erã Daniel Tupã renondépe: ha’e ha’éguiTupã oikovéva”.

Pe rréi ou oikuaa Tupãme Daniel rekove potĩ rupi. Ambuekuéra ohecha Tupãme ñande rupi—ñane ñe’ẽ ha ñane rembiapo. Daniel-icha, ñaneañete Tupãndi ñanemombyry tuichave múndogui.

Pe Salvador ñanemomandua: “Múndope peguerekóta jehasa’asy: ha katu pejerovia; che chepu’aka múndore”. Presidente Russell M. Nelson oñemoñe’ẽ: “[Ñandepu’aka múndore] he’ise ñandepu’aka jeipy’ara’ãre jajepy’apyve hag̃ua ko mundogua mba’ekuérare Tupã mba’ekuéra rãnguére. He’ise jajeroviave Cristo doctrina-re umi yvypóra jepokuaa rãnguére“. Upéicha avei, ñande jagueropu’akava’erã jeipy’ara’ã jaguata hag̃ua “[ñane] akãre, ha [ñane tupã] raʼanga rapykuéri, haʼanga múndope ojoguáva”.

Ko múndogua py’areraha umi oñeoponévare ha’e pehẽ oñeikotevẽtéva Tupã salvación-rã plan-pe. Ñambohovaiháicha upe py’areraha ha’e pe ñande ha’éva esencia—ñande rekopotĩ oñemediháicha. Pe múndogua py’areraha ikatu idirectoite ombyai hag̃uáicha fidelida ñemendápe térã ñemiháme oñeguenohẽ hag̃uáicha koméntario anónimo oñeñe’ẽvaívo Tupao doctrina térã cultura-re. Tekove potĩ ñemomba’apo ñande jeiporavópe ha’e peteĩ techauka okapegua peteĩ compromiso ñande ryepypegua jasegí hag̃ua Salvador Jesucristo-pe.

Añete Ambue Tapichápe

Tekove potĩ ouháicha tuicha tembiapoukapy peteĩhágui ha’éva jahayhu Tupãme, ñane añete ojupe ou mokõihágui, ha’éva jahayhu ñande rapichápe jajohayhuháicha ñandejupe. Peteĩ tekopotĩ rekove ndaha’éi peteĩ jejavy’ỹ rekove; ha’e peteĩ tekove ñañeha’ãhápe opa ára tañaneañete Tupãndi ha upe contexto-pe tañaneañete ambuekuéra ndive. Presidente Oaks ñanemomandu’a, “Ñane ñeha’ã ñañongatu hag̃ua tembiapoukapy mokõiha ndojapóiva’erã ñanderesarái upe peteĩhágui”.

Múndo oñorairõ tuichave ohóvo tekove potĩ ndive omoĩvo mba’éichapa ojeikova’erã térã regla ética oisãmbyhýva umi rrelasiõ tekove ha institución apytépe. Iporãramo jepe, ko’ã regla naipyendái añetegua teépe ha oñemongakuaa jepi cultura ñeomoneĩ rupi. Elder Uchtdorf porandupeguáicha, oĩ umi organización ombo’éva iñempleadokuérape ohechakuaa hag̃ua mba’épa ijeiporavo térã oiporavoháicha ojehecháne ojehechaukárõ internet-pe terã diario tuicháva kuatia ñepyrũme. Tupao osẽvo ypytũ ha pytũmbýgui, ñande, Daniel-cha, ñapu’ãva’erã múndo oha’ãrõva árigui ha jaikova’erã Tupã añetegua ha oikovéva rova ramo opa ára ha opa tendápe.

Ja’e ñanderekove potĩha ndohupytýi ñane rembiapo iñambuérõ ñane ñe’ẽgui. Upéicha, mborayhu cristiano nomyengoviái tekove potĩ. Konvénio tavayguakuéra ramo, ha Itupao sãmbyhyhára ramo, ñande ha’eva’erã ijoheipyréva ha ñaime apoukapy Ñandejára omoĩva’ekue guýpe.

Tekopotĩme jeiko omopu’ã jerovia ha confianza ha ombojerovia ambuépe jahekaha jajapo Ñandejára rembipota añónte. Ñane konséhope, jagueropu’aka influencia okapegua ha jasegi tape Ñandejára oikuaaukava’ekue, jahekávo opa kuña ha kuimba’e impresiõ ha jajapóvo ñemoñe’ẽ inspirádo ojehupytývape he’iháicha.

Ñañemombyte Salvador-re, ha ñañeha’ã ani hag̃ua jajapo umi mba’e ojehechakuaávaicha ñande potapy reínte, omoĩporãtava ñande rogayguakuérape, térã oipytyvõta peteĩme ombyai aja ambuépe. Jajapo opa ikatúva ani hag̃ua ha’ete pe ñane rembiapo oñeinfluensiáva tekovekuéra terakuãporãre, jahupyty hag̃ua jehecharamo ñandejupe g̃uarã, jarekove hag̃ua me gusta, oje’ejey térã ojepublika hag̃ua umi ja’éva.

Añete Ñane Identidad Divina-pe

Ipahápe, tekopotĩ rekove oikotevẽ ñandehegui tañaneañete ñane identidad divina-re.

Jaikuaa oĩha ndaha’eiva’ekue. Tenonderãme oĩ Korihor, upe anticristo, omongañyva’ekue heta korasõ, oñe’ẽvo “hetegua akãremiandúpe”. Upevére, hekove opakuévo, ha’e ohechakuaa, ”che tapiaite aikuaákuri oĩha peteĩ Tupã”. Presidente Henry B. Eyring ombo’eva’ekue pe japu “oñemoĩha ñande espíritu naturaleza-re”, ñane identidad divina. Korihor oñembotavy ijupe, ha añetegua ndaiporiva’ekue hyepýpe.

Ambuéicha katu, Proféta José Smith kyhyje’ỹre omomarandu, “che aikuaa upéva ha aikuaa Tupã oikuaaha; ha ndaikatúi anega”.

José ryke’y Hyrum ojehayhuete Ñandejárare “ikorasõ potĩre”. Ha’e ha José hekoañete ipaha peve—hi’añete iñidentidad divina-pe, tesape ha kuaapy ohupytyva’ekuépe, ha hi’añete tekove oikuaáva hikuái ikatuha oiko chuguikuéra.

Mbopaha

Tañañerrekonsilia “Tupã rembipotápe” ha tokakuaa ñande ryepýpe Cristo-icha jeiko ha’éva tekove potĩ. Tajasegi ñande Techapyrã, múndo Salvador, ha ani ñanepy’amano ha katu tajaiko peteĩ tekove hi’añetéva Tupãndi, ambuekuéra ndive, ha ñane identidad divina-ndi.

Job he’i haguéicha, “Peheja tajepesa balansa jojápe, Tupã oikuaa hag̃ua che rekopotĩ”. Jesucristo réra sagrádope, Amén.