Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Upu Taua o le Feagaiga Tuai


Upu Taua o le Feagaiga Tuai

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

O se malamalama faavae i le vaogagana lenei e mafai ona fesoasoani i au suesuega o le Feagaiga Tuai.

Faauu.O le faauu o le faaaoga lea o le suauu i se tagata po o se mea faitino. I taimi o le Feagaiga Tuai, o faauuga sa faia mo faamoemoega paia, faafomai, ma tulaga masani. Sa faia faauuga ina ia faapaia ai se tagata po o se mea faitino i le Atua. Mo se faataitaiga, na faauuina tupu, ositaulaga, ma perofeta i le suāuu ina ia vaetofia ai i latou e auauna i le Atua.

Ua faauuina e Samuelu ia Tavita e avea ma Tupu

Ua Faauuina e le Perofeta o Samuelu ia Tavita e Avea ma Tupu o Isaraelu i Peteleema, saunia e Balage Balogh

Peritomeina.O le tipiina ma le aveesea o le pa’u o le totoga sa o le tane. O lenei agaifanua anamua ua faataitaia i vaega eseese o le lalolagi e le tele o tagata. O le peritomeina na faia e le fanauga a Isaraelu o se sauniga na faailoa atu e le Atua ia Aperaamo. Sa o se faailoga lea o le feagaiga i le va o le Atua ma Lona nuu. O alii sa tatau ona peritomeina i le valu aso o le matutua.

Feagaiga.“O se maliliega paia lea i le va o le Atua ma se tagata po o se vaega o tagata. E faatulaga e le Atua ni tuutuuga fitoitonu, ma ua Ia folafola mai e faamanuia i tatou pe a tatou usitaia na tuutuuga. A tatou filifili e le tausia feagaiga, e le mafai ona tatou maua faamanuiaga.” E ala i feagaiga, tatou te fausia ai se sootaga faapitoa ma faavavau ma le Atua lea Na te faamanuia ma suia ai i tatou. O feagaiga i le va o le Atua ma Lona nuu e i ai se matafaioi tutotonu i le Feagaiga Tuai. O le feagaiga faa-Aperaamo e faapitoa lona taua aua o faamanuiaga na folafola mai ia Aperaamo o loo avanoa mo fanau uma a le Atua o e osia ma tausia feagaiga ma Ia.

Ifo i Tupua.O le ifo i tupua po o le soona pipii pe tuuto atu i se isi mea e ese mai i le Atua. Sa masani ona lē amanaia e tagata Isaraelu anamua le poloaiga a le Atua e faasaga i le ifo i tupua. O la latou ifo i tupua e masani lava ona aofia ai le tapuai i se tasi o atua o atunuu na siomia i latou, po o le faia o faatusa na fai ma sui o Ieova.

Isaraelu.O le igoa na tuuina atu e le Atua i le atalii o le atalii o Aperaamo o Iakopo, o lona uiga “ia manumalo le Atua” po o le “o lē e manumalo ma le Atua.” O le igoa Isaraelu e mafai foi ona faasino i e tupuga mai ia Iakopo po o soo se tasi e talitonu moni ia Iesu Keriso. I aso anamua, na faataapeapeina ai e le Atua le fanauga a Isaraelu ona o lo latou amioleaga ma le fouvale. Sa Ia folafola mai o le a Ia faapotopotoina Isaraelu i aso e gata ai. E faapotopotoina tagata o le Atua a o latou talia le talalelei a Iesu Keriso.

Ieova.O le igoa Eperu mo le Atua o Isaraelu o le YHWH, o se upu e masani ona faaliliuina i le gagana Peretania o Ieova. O le suafa lea i le muai olaga o Iesu Keriso, le Atua o le Feagaiga Tuai. OIeova e mafai ona uiga “O Ia,” po o le, i le tagata muamua, “O A’u.” O le mea lea, o lenei suafa e atagia mai ai le natura e faavavau o Iesu Keriso. Pe tusa o le 500 TLM, na amata ai ona tuu e tagata Isaraelu ona tautala leotele i le suafa o le Atua ona o le migao. O lenei faiga na mafua ai le leiloa o le ulua’i faaleoga o le igoa. O faalagiga e sui ai, e pei o le “Adonai” (“lo’u Alii”), sa mulimuli ane faaaogaina i soo se taimi lava e faaali mai ai [YHWH] Ieova i le Feagaiga Tuai.

Mesia.“O se upu Faa-Aramaika ma Faa-Eperu o lona uiga ‘o lē na faauuina.’” O lenei upu Eperu e sili atu ma le 30 taimi o ta’ua ai i le Feagaiga Tuai, e ui lava e seāseā faaliliuina i le gagana Peretania o le “Mesia.” E faaaogā e faasino atu i tupu, ositaulaga, ma perofeta faauuina. I le gasologa o taimi, na oo ina eseese uiga o tagata e faatatau i le Mesia. O le upu Mesia na oo mai o lona uiga o le Perofeta, Ositaulaga, ma le Tupu faauuina o le gafa o Tavita ma o le a afio mai e laveai Lona nuu. Na folafola atu iā Tavita e faapea, e ala mai i lana fanau, o le a faatuina ai e le Atua lenei Tupu, po o le Mesia, o lē o le a faatoilaloina malo uma o le lalolagi. O le upu Eleni e tutusa ma le Mesia o le Christos, lea ua maua ai le faalagiga o le Keriso.

Togiolaina, Togiola.O le faatinoga o le togiolaina sa o se galuega masani o le olaga anamua. O le togiola o le totogi lea o se aitalafu, toe faatau mai, po o le faatau mai o le saolotoga o se tasi. O na togiola e masani ona i ai se sootaga faaleaiga i le tagata na latou togiolaina. I se tulaga tele, o le faasaolotoina o tagata Isaraelu mai le faatagataotauaina i Aikupito, na faalolotoina ai le tāua faalelotu o le togiolaina mo tagata o le Atua. Na folafola mai e le Alii lava Ia e togiolaina Lona nuu mai le nofopologa i Aikupito. O Iesu Keriso o le Togiola, aua o Lana taulaga e faasaoloto ai i tatou mai le agasala ma le oti.

Faaolataga, Faaola.O le upu Eperu yāšaʿ i le Feagaiga Tuai e mafai ona faaliliuina o le “faaola,” “faaolataga,” “faasao,” “laveai,” po o le “fesoasoani,” E masani lava ona faasino i le Atua po o se tasi na Ia auina mai e aumai le laveaiga faaletino. O le tāua o le faaupuga e mafai ona vaaia i igoa o tagata iloga e pei o Elisaia (“O le Atua o le faaolataga”), Hosea (“faaolataga”), Iosua (“O Ieova o le faaolataga”), ma Isaia (“O Ieova o le faaolataga”).

o se alii ma lona atalii talavou o loo tuuina atu se tamai mamoe e lē pona i ositaulaga sa Levi e toalua

Taulaga o se Tamai Mamoe, saunia e Robert T. Barrett

Ositaulaga.Ina ua uma ona tuliesea Atamu ma Eva mai le Faatoaga o Etena, sa poloaiina i laua e le Alii e osi atu taulaga. O lenei tulafono na aofia ai le ofoina atu o ulumatua o a latou lafu, lea e faatusa i le taulaga a Iesu Keriso. Na poloaiina e le Alii Lona nuu e ola i le tulafono o le taulaga i le Feagaiga Tuai atoa. Na faaauauina lenei faiga seia oo i le maliu o Iesu Keriso, o lē o le taulaga tele ma mulimuli.

Faamatalaga

  1. Tagai Bible Dictionary, “Anoint,” Gospel Library.

  2. Tagai J. D. Douglas and Merrill C. Tenney, Zondervan Illustrated Bible Dictionary, rev. ed. (2011), 85.

  3. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Faauu,” Gospel Library.

  4. Tagai i le Kenese 17:10–14. Tagai foi Tremper Longman III and Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), 152–53. I le faaEperu, o le fasifuaitau o loo faamatala ai le osia o se feagaiga o le mea moni o le “tafa se feagaiga.” E ui o le amataga o lenei fuaitau o le ositaulagaina o se manu e faamaonia ai se feagaiga, o le peritomeina e mafai foi ona toe ta’ua ai lenei faaupuga o le osia o feagaiga (tagai Jared T. Parker, “Cutting Covenants,” i le The Gospel of Jesus Christ in the Old Testament, ed. D. Kelly Ogden and others (2009), 119–20).

  5. Autu ma Fesili, “Feagaiga,” Gospel Library.

  6. Tagai Russell M. Nelson, “O Le Feagaiga Faavavau,” Liahona, Oke. 2022, 5-6.

  7. Tagai “O Le Feagaiga Faa-Aperaamo,” i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Russell M. Nelson, Gospel Library.

  8. Tagai Taiala i Tusitusiga Paia, “Ifo i Tupua,” Gospel Library.

  9. Tagai Bible Dictionary, “Idol,” Gospel Library.

  10. Tagai Bible Dictionary, “Israel,” Gospel Library.

  11. O nisi taimi e ta’ua o le aiga o Isaraelu po o le fanauga a Isaraelu.

  12. Tagai Taiala i Tusitusiga Paia, “Isaraelu,” Gospel Library.

  13. Tagai Autu ma Fesili, “Faapotopotoina o Isaraelu,” Gospel Library.

  14. O le upu Ieova o se tuufaatasiga faa-Latina o konasane igoa Eperu YHWH po o le JHVH faatasi ai ma vaueli o le upu Eperu Adonai, o lona uiga “lo’u Alii” (tagai Adele Berlin and Marc Zvi Brettler, The Jewish Study Bible, 2nd ed. [2014], 103–4, faamatalaga i le Esoto 3:14–15.

  15. E manatu tagata atamamai o le faaleoga e sili ona foliga mai o le “Yahweh” (see Dana M. Pike, “The Name and Titles of God in the Old Testament,” Religious Educator, vol. 11, no. 1 [2010], 19–20).

  16. Tagai Bible Dictionary, “Jehovah,” Gospel Library; Taiala i Tusitusiga Paia, “Ieova,” Gospel Library; Richard Neitzel Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints (2009), 16–17.

  17. Taiala i Tusitusiga Paia, “Mesia,” Gospel Library.

  18. Mo se faataitaiga, tagai i le Levitiko 4:3, 5, 16; 1 Samuelu 16:13; 24:6. I nei fuaiupu, o le “faauuina” ua faaliliuina mai le upu autu Eperu lava lea e tasi o le “Mesia.”

  19. Tagai i le 1 Nifae 10:4–6, 10–11; Longman and Strauss, Baker Expository Dictionary, entry 4899, 54–55.

  20. Tagai i le 2 Samuelu 7:16; Salamo 89:20–39; Isaia 9:1–6; 11:1–10; Mataio 1:1; 21:9; Luka 1:32–33.

  21. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Mesia,” Gospel Library.

  22. Tagai Longman and Strauss, Baker Expository Dictionary, 654.

  23. Tagai i le Esoto 6:6; tagai foi i le 1 Nifae 10:5. O le Togiola o se tasi lea o faalagiga sili ona taatele mo Iesu Keriso i le Tusi a Mamona, e tusa ma le 40 taimi na faaaogaina ai. (I se faatusatusaga, e 12 taimi na faaaoga ai le Faaola .) O le faalagiga e le o faaaogaina lava i le Feagaiga Fou, e ui lava o le manatu o le togiolaina e ala ia Iesu Keriso o loo taatele.

  24. Tagai i le Salamo 69:1. O le upu osana o le Feagaiga Fou o loo i ai se ituaiga o le upu yāšaʿ ma e mafai ona faaliliuina o le “faamolemole ia laveai i matou” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Osana,” Gospel Library).

  25. Tagai i le Esoto 14:13.

  26. Tagai i le Teuteronome 28:31.

  27. Tagai i le Faamasino 3:31.

  28. Tagai i le 2 Samuelu 14:4.

  29. Tagai Longman and Strauss, Baker Expository Dictionary, 704–5.

  30. Tagai O le Taiala i Tusitusiga Paia, “Ositaulaga,” Gospel Library. Tagai foi Alema 34:10–14.