“Kenese 5; Mose 6,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Tuai (2025)
Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Kenese 5; Mose 6
Sa tausia e fanau a Atamu se faamaumauga o a latou faaaliga ma gafa. O le toatele o e na tupuga mai ia Atamu na amioleaga. Na valaauina e le Alii ia Enoka e avea ma perofeta ma ia talai atu le salamo. Sa leai se lototele o Enoka i ona tomai, ae na folafola atu le Alii e fesoasoani ia te ia. Na avea Enoka ma se perofeta malosi i le laueleele. Sa Ia aoaoina tagata i le mafuaaga latou te manaomia ai se Faaola ma le auala e mafai ona latou o mai ai ia te Ia. Sa ia faamalamalama mai ina ua uma ona aoaoina Atamu e uiga i le ata o le faaolataga, sa papatisoina o ia ma oo i se toe fanauina faaleagaga.
O Punaoa
Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.
Talafaasolopito ma le Talaaga
O le a le umi talu ona i ai le perisitua i le fogaeleele?
O le perisitua e “ua aunoa ma se amataga o aso po o se gataaga o tausaga.” O le perisitua—ma ona sauniga—sa avanoa mo Atamu, Eva, ma a laua fanau amiotonu. Na aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita: “O le Perisitua na uluai tuuina atu ia Atamu; sa ia mauaina le Au Peresitene Sili, ma sa umia ia ki mai lea tupulaga i lea tupulaga. Sa ia mauaina i le Foafoaga, a o le’i faavaeina le lalolagi. … O le Perisitua o se mataupu faavae faavavau, ma sa i ai faatasi ma le Atua mai le vavau, ma o le a oo atu i le faavavau, e aunoa ma se amataga o aso po o se iuga o tausaga.”
Kenese 5:3-32; Mose 6:10–24
Pe na ola moni peteriaka anamua mo le faitau selau o tausaga?
Ua tusi faamaumauina i le Tusi Paia na matuā umi olaga o Atamu ma nisi o ana fanau. E le o faamatala manino mai e tusitusiga paia le mafuaaga o nei olaga uumi. Ina ua uma le tala i le Lolo, ua faamaumauina tausaga o tagata tetele ua faaitiitia i le tele o augatupulaga seia oo ina latalata atu i le umi o le ola ua tatou iloaina i aso nei. O nei olaga uumi o loo tusi faamaumauina foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:41–52. Ina ua faalau atu e Iosefa Samita lana faaliliuga fou o le Tusi Paia, sa ia suia nisi o vaitausaga o peteriaka ae sa faasaoina o latou olaga uumi e le masani ai.
Kenese 5:19–24; Mose 6:26
O le a se mea ua tatou aoaoina e uiga i le faiva o Enoka mai ia Iosefa Samita?
Sa sili atu ona tāua le faiva a Enoka nai lo le mea o loo faamatalaina i le Tusi Paia. I le Kenese 5, ua tatou aoao ai “Na feoai foi o Enoka ma le Atua: ua le iloa foi e ia; aua na ave o ia e le Atua.” Ua faamanino mai i le tusi o Eperu na liua Enoka. Ma o loo faamaumauina i le Iuta se valoaga puupuu na faia e Enoka.
A o galue le Perofeta o Iosefa Samita i lana faaliliuga musuia o le Tusi Paia, sa faaali atu e le Alii ia te ia le tele o faamatalaga taua e uiga ia Enoka. O nei faamatalaga auiliili, o loo faamaumauina i le Mose 6–7, e aofia ai le valaauga o Enoka e avea ma perofeta, lana talaiga, le aai o Siona na ia faatuina, ma ana faaaliga, valoaga, ma aoaoga musuia.
O le a le uiga o le “mau” ma le “savali faatasi” ma le Atua?
Ina ua uma ona faaali atu e Enoka ni popolega e uiga i lona gafatia e faia le mea na finagalo ai le Atua ia te ia, sa valaaulia e le Alii ia Enoka e “mau” ia te Ia ma “savali faatasi” ma Ia. Na faamatala e Elder David A. Bednar le uiga o nei valaaulia e lua:
“O le upu mau o lona uiga o le tumau o le pipii po o le mautu ma onosai e aunoa ma le faamatuu atu. Na faamalamalama mai e Elder Jeffrey R. Holland e faapea, o le ‘mau’ o se faatinoga o lona uiga ‘“[ia] nofo ai--ae [ia] nofo ai e faavavau.” O le valaau lena o le savali o le talalelei i … tagata uma … i le lalolagi. Ia o mai, ae o mai ma tumau ai. O mai ma le talitonuga ma le mausali. O mai e nofomau, mo lo outou manuia ma le manuia o tupulaga uma o e e tatau ona mulimuli mai ia te outou.’ O le mea lea, tatou te mau ia Keriso a o tatou mautu ma mausali i lo tatou tuuto i le Togiola ma Ona faamoemoega paia, i taimi lelei ma taimi leaga. …
“E tatau ona tatou manatua pea le faatonuga a le Alii ia Enoka: ‘O le a mau oe ia te au, ma a’u ia te oe’ [Mose 6:34]. Ma ou te molimau atu o le folafolaga a le Faaola e mau ia i tatou e moni ma o loo avanoa mo tagata tausi feagaiga uma o Lana Ekalesia toefuataiina. …
“O le savavali ai ma faatasi ma le Faaola ua faamamafaina mai ai itu taua se lua o le avea ai ma soo: (1) o le usitai i poloaiga a le Atua, ma le (2) o le manatuaina ma faamamaluina o feagaiga paia ia e fesootai ai i tatou i le Tama ma le Alo.”
O le ā le mea na tupu iā Enoka ina ua uma ona ia nini ona mata i le palapala?
Ina ua uma ona mulimuli i faatonuga a le Alii e nini ona mata i le palapala, sa mafai e Enoka ona vaai “i mea sa le vaaia e mata faalenatura.” Sa faamanuiaina e le Alii ia Enoka i le meaalofa o le tagatavaai. O se tagatavaai “o se tagata ua faatagaina e le Atua e vaai ma ni mata faaleagaga i mea ua natia e le Atua mai le lalolagi. O ia o se talifaaaliga ma o se perofeta.”
I le avea ai ma se tagatavaai, sa vaai Enoka “i mea uma, e oo lava i le gataaga o le lalolagi.” I le Ekalesia i aso nei, o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua ua lagolagoina o ni perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga.
A Seer Hath the Lord Raised Up, saunia e Eva Timothy
E faapefea ona tatou aafia i le Pa’ū?
Na aoao mai Enoka na fesili Atamu i le Atua pe aisea e tatau ai i tagata uma ona salamo ma papatisoina. I le tali atu, na aoao ai e le Atua ia Atamu i upumoni taua ia na faamanino mai ai le auala o le a aafia ai fanau a Atamu ma Eva i le Pa’ū.
Muamua, na faamanino mai e le Atua e lē gata na faamagaloina Atamu ma Eva mo le la solitulafono i le Faatoaga o Etena, ae o taunuuga o a la’ua agasala o le a lē tuufaasoloina ifo i a la’ua fanau. Na toe ta’ua e le Perofeta o Iosefa Samita lenei upumoni ina ua ia aoao mai, “Matou te talitonu o le a faasalaina tagata ona o a latou lava agasala, ae le ona o le solitulafono a Atamu.”
Na aoaoina foi e le Atua ia Atamu o lana fanau o le a “fananau mai … i le agasala” (po o le “fananau i se lalolagi agasala”). I le avea ai ma tagata faaletino o loo ola i se lalolagi pa’ū, tatou te faia ai agasala, e faapea ona tatou le mama ai ma tuueseeseina ai i tatou mai le Atua. E ui o lenei aafiaga e aumaia ai ia i tatou le avanoa e “faataua le lelei” pe a uma ona tatou “tofo i le oona,” e tatau foi ona faamamaina i tatou mai a tatou agasala e ala ia Iesu Keriso, aua “e leai se mea le mama e mafai ona mau” i le afioaga o le Atua.
Na poloaiina e le Atua ia Atamu e aoao lana fanau ia salamo, ia papatisoina, ma maua le Agaga Paia ina ia mafai ona faapaiaina i latou mai a latou agasala e ala ia Iesu Keriso. Na folafola mai e le Atua, “O le fuafuaga o le faaolataga lenei mo tagata uma, e ala i le toto o la’u Toatasi na Fanaua.”
O le a se mea taua e uiga i le suafa o Iesu Keriso?
I le siiina mai o fetalaiga a le Atua ia Atamu, na aoao mai ai Enoka o Iesu Keriso o “le suafa lava e tasi o le a tuuina atu i lalo o le lagi, o le a oo mai ai le faaolataga i le fanauga a tagata.” O se tasi lenei o le tele o tautinoga i tusitusiga paia e uiga i le taua o le suafa o le Faaola. Na aoao mai Elder Paul B. Pieper, “E finagalo lo tatou Tama Faalelagi ina ia matuai malamalama lelei o le suafa o Lona Alo, o Iesu Keriso, e lē na o se suafa e tasi i le tele. O le suafa o le Faaola e i ai le mana tutasi ma taua. Ua na o le pau lea o le suafa e mafai ai ona maua le faaolataga.”
O le a se mea ua tatou iloa e uiga i le papatisoga ma le meaalofa o le Agaga Paia i taimi o le Feagaiga Tuai?
Mai nai mau faasino i le Agaga Paia i le Feagaiga Tuai, e leai se tasi o talanoa e uiga i le meaalofa o le Agaga Paia. E le o ta’ua foi i le Feagaiga Tuai le sauniga o le papatisoga. Ae peitai, o faaaliga e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita ua faamanino mai ai, sa faamanuiaina Atamu ma lana fanau i le atoatoaga o le talalelei, e aofia ai sauniga o le papatisoga ma le faaee o lima mo le meaalofa o le Agaga Paia. Ua tuuina mai foi i le Tusi a Mamona ni faataitaiga o nei sauniga na aoaoina atu ma mauaina, a o lei oo i le taimi ma le mae’a ai o le afio mai o Iesu Keriso.
O le a se mea ua aoao mai e faalagiga “Tagata Paia” ma le “Atalii o le Tagata” ia i tatou e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?
O le suafa o le Atua le Tama o le Tagata Paia i le gagana a Atamu, ma e masani ona ta’ua le Faaola o le Atalii o le Tagata i tusitusiga paia. Sa faamalamalama mai e Elder D. Todd Christofferson le ala ua fesoasoani ai aoaoga a Enoka tatou te malamalama lelei ai i nei faalagiga paia: “A o ou tamaitiiti, sa ou taumanatunatu pe aisea na tele ina faasino ai le Feagaiga Fou ia Iesu (e oo foi ia te Ia lava) o le Atalii o le Tagata, a’o Ia moni lava o le Alo o le Atua, ae o le faamatalaga a Enoka ua manino ai o nei faatatauga o le mea moni o se faailoaga o Lona faaleagaga ma le paia—O Ia o le Atalii o le Tagata o le Paia, le Atua le Tama.”
O le a se mea ua aoao mai e faatusa o le vai, agaga, ma le toto ia i tatou e uiga i le toe fanauina e ala mai ia Iesu Keriso?
A o aoaoina e le Alii ia Atamu e uiga i le togiolaina mai le Pa’ū, sa Ia faamatalaina ni faatusa se tolu e faatatau i le fanau mai. O elemene o le vai, toto, ma le agaga e o mai faatasi uma e foafoa ai se agaga ola pe a ulufale mai se tagata i le olaga faaletino. O nei elemene e faia foi se matafaioi taua i le toe fanauina faaleagaga o se tagata.
O le papatisoga i le vai ma le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia e taitai atu ai se tagata i le Faaola, ma faatagaina ai i latou e suia e ala i Lona toto togiola. O lenei auala, e mafai ai ona tauamiotonuina ma faapaiaina se tagata.
Na faamatala e Elder D. Todd Christofferson le uiga o le tauamiotonuina ma le faapaiaina e ala ia Iesu Keriso: “Ua ofo mai e le Faaola i tagata uma o e o le a i ai le faatuatua ma taliaina, ia meaalofa o le tauamiotonuina po o le faamagaloina i luma o le tulafono ma faapaiaina foi—o lona uiga, o le le pona ma paia. E leai lava se isi igoa, po o se ala, po o se auala e mafai ai ona tupu lena togiola. Ma e moni lava ua lava Lona alofa tunoa e ausia ai.”
Na faapefea ona avea Atamu ma se “atalii o le Atua”?
Sa aoao mai Enoka e faapea, ina ua uma ona papatisoina Atamu, “sa afio ifo le Agaga o le Atua i luga o ia, ma sa faapea ona fanauina o ia i le Agaga, ma faaolaolaina i totonu o lona tagata.” Ina ua mavae lenei aafiaga paia, sa faalogoina e Atamu se leo mai le lagi o fetalai mai, “Faauta, ua tasi oe ia te a’u, o se atalii o le Atua; ma ua faapea ona mafai ona avea tagata uma ma o’u atalii.”
O le faalagiga “atalii o le Atua” ua i ai nei ni uiga eseese se lua mo Atamu. E le gata o ia o se atalii agaga moni o le Atua na foafoaina i Lona faatusa, ae o Atamu foi o se atalii o le Atua aua na toe fanauina o ia e ala ia Iesu Keriso. O i latou o e oo i le toe fanauina faaleagaga ma maua sauniga o le talalelei a le Faaola o nisi taimi e ta’ua foi o “fanau a Keriso.”
Sa faamalamalama mai e Elder Neil L. Andersen: “A o tatou faia la tatou vaega, o Lana folafolaga e faapea, o le a ta’ua i tatou ‘o fanau a le Atua.’ O tagata uma i le lalolagi o ‘fanau’ [Galuega 17:28] a le Atua, ae o le faaigoaina o ‘fanau a le Atua’ e matuai tele atu sona uiga. A o tatou o mai ia Iesu Keriso ma osi feagaiga ma Ia, e avea i tatou ma ‘ana fanau’ ma ‘suli i lona malo’ [Mosaea 15:11], ‘o fanau a Keriso, o ona atalii ma ona afafine’ [Mosaea 5:7].”
Aoao Atili
Savavali faatasi ma le Atua
-
David A. Bednar, “[Ia] Mau Oe ia te A’u, ma A’u ia te Oe; O Lea, Savali Faatasi ma A’u,” Liahona, Me 2023, 123–26
-
Emily Belle Freeman, “Savavali i le Sootaga Faalefeagaiga ma Keriso,” Liahona, Nov. 2023, 76–79
-
Henry B. Eyring, “Savali Faatasi ma A’u,” Liahona, Me 2017, 82–85
Aoao e vaai e pei o Enoka
-
Brian Hansbrow, “O Lesona mai ia Enoka: Faalauteleina o La Tatou Vaai ia Keriso, i Tatou Lava, ma Isi,” YA Weekly, Feb. 2022, Gospel Library
Toe fanauina
-
D. Todd Christofferson, “Toe Fanauina,” Liahona, Me 2008, 76–79
Ala o faasalalauga
Ata
O Enoka o loo Tala’i Atu, saunia e Robert T. Barrett
Enoka ma le Nuu o Siona, saunia e Justin Kunz
Musika
-
“I Will Walk with Jesus,” Hymns—For Home and Church