“Kenese 6–11; Mose 8,” Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Tuai (2025)
Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Kenese 6–11; Mose 8
O tagata i aso o Noa sa sauā ma amioleaga. I le selau luasefulu tausaga a o lumanai le Lolo, na valaauina ai e le Atua ia Noa e talai atu le salamo. Na ia lapataiina tagata e faapea, o le a faaumatia i latou pe afai latou te le salamo. Sa teena e tagata nei lapataiga, ma sa auina mai e le Alii le Lolo. Na mulimuli Noa i le poloaiga e fau se vaa, ma na faasaoina e le Atua ia Noa ma lona aiga. Na faafouina e le Alii e ala ia Noa le feagaiga na Ia osia ma Enoka. Na fausia e tagata o Papelu se olo. Sa faafenumiai e le Alii la latou gagana ma faataapeapeina i latou i le laueleele atoa.
O Punaoa
Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.
Talafaasolopito ma le Talaaga
Kenese 6:3; Mose 8:17
O le a le taua o le folafolaga o le 120 tausaga?
Ua faamanino mai e le tusi a Mose e faapea, o le 120 tausaga o le aofaiga lea o le taimi na tuuina atu e le Atua mo Noa e talai atu ai le salamo a o lei auina mai e Ia le Lolo. Na faasino Peteru i lenei vaitaimi o le taimi lea “ina o faatalitali mai le onosai o le Atua.” I Lona alofa mutimutivale, na tuuina atu ai e le Alii i tagata le tele o avanoa e salamo ai i le tele o tausaga.
Fauina o le Vaa (Ua Inosia le Talaiga a Noa), saunia e Harry Anderson
Kenese 6:4; Mose 8:18
O le a le uiga e faapea sa i ai “tagata tino ese i le lalolagi”?
Tagai i le “Mose 7:15. O le a le uiga e faapea, sa i ai tagata tino ese i le laueleele?”
Kenese 6:6
O le a se mea e tatau ona tatou malamalama i ai mai le fuaitau “ua salamo foi Ieova”?
I le Lomiga a King James o le Tusi Paia, ua faitauina ai le Kenese 6:6 , “Ua salamo foi Ieova ina ua faia e ia le tagata i le lalolagi, ma ua tiga ai lona finagalo.” O le Mose 8:25 ma le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Kenese 6:6 ua toe faafouina ai lenei fuaiupu ua faapea, “Ua salamo Noa, ma na tiga lona loto ona ua faia e Ieova le tagata i le lalolagi, ua faanoanoa ai foi o ia i lona loto.”
O le upu Eperu ua faaliliuina o le “salamo” i le Kenese 6:6 e mafai ona faailoa mai ai le salamo, faanoanoa, agaalofa, po o “se faaiuga e sui ai se ala e faatino ai.“ O se upu Eperu e ese mai e faaaogaina pe a faailoa mai le faanoanoa mo le agasala ma o le upu lea e masani ona faaliliuina o le “salamo“ i le Feagaiga Tuai.
Kenese 6:9; Mose 8:27
Na atoatoa Noa?
I le gagana Eperu, o le upu ua faaliliuina o le “atoatoa” o lona uiga “mae’a, atoa, ma le amiosa’o.” I le saunoa ai i le auala na faamatalaina ai Noa ma isi o ni tagata atoatoa, na aoao mai ai Peresitene Russell M. Nelson:
“Ua faamatala mai i tusitusiga paia ia Noa, Setu, ma Iopu o ni tagata atoatoa . …
“E le faapea la o nei tagata sa lei faia lava ni mea sese pe sa lei manaomia foi ona faasa’o. O le faagasologa o le atoatoa e aofia ai luitau e faatoilalo ma laasaga o le salamo lea e mafai ona tiga tele. …
“O le faaatoatoaina i le tino e mafai ona ausia a o tatou taumafai e faatino tiute uma, tausia tulafono uma, ma tauivi ia atoatoa i lo tatou siomaga e pei o le Tama Faalelagi i lona [afioaga]. Afai tatou te faia le mea sili tatou te mafaia, o le a faamanuia i tatou e le Alii e tusa ai ma a tatou galuega ma manaoga o o tatou loto.”
Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, o Noa ua igoa foi o Kaperielu, o lē “e sosoo ma le pule ia Atamu i le Perisitua; sa valaauina o ia e le Atua i lenei tofi.” I le avea ai ma agelu o Kaperielu, na faaali atu Noa ia Maria ma ta’u atu ia te ia o le a avea o ia ma tina o le Alo o le Atua. Na auina atu muamua e le Alii ia Kaperielu e ta’u atu ia Sakaria o le a la maua ma lana avā o Elisapeta, se atalii, o Ioane le Papatiso, o lē o le a saunia le ala mo le Faaola.
Kenese 6:7–13, 17; Mose 8:17, 22–30
O a nisi o mafuaaga na ono auina mai ai e le Atua le Lolo?
Talu ai sa faaauau pea ona faatumulia le lalolagi i le sauā ma le amioleaga, na lē mafai ai ona faataunuu le faamoemoe o le Atua. Na faamalamalama mai e Peresitene Ioane Teila e faapea “e i le le aveesea [o le olaga amioleaga] sa i ai i le lalolagi, na taofia ai i latou e le Atua mai le tuuina atu o a latou agasala i luga o a latou fanau ma faaleagaina [pe faaeleelea] ai i latou.” Na aoao mai foi Elder Neal A. Maxwell e faapea “na oo atu le faaleagaina i se tulaga e faaumatia ai le faitalia lea na le mafai ai, i le faamasinogatonu, ona auina atu i ai agaga.”
Ua aoao mai le perofeta o Nifae, “e lē faia [e le Atua] se mea vagana ai ua mo le manuia o le lalolagi; ona ua alofa o ia i le lalolagi.” O le mafaufau i le Lolo ma se vaaiga e faavavau e mafai ona fesoasoani tatou te iloa ai le auala e galue ai le Alii e faataunuu Ona faamoemoega.
I lana faaaliga vaaia o loo tusi faamaumauina i le Mose 7, na molimauina ai e Enoka le tutulu o le Alii i Lana fanau o e sa mumusu e mulimuli ia te Ia. Ona faamalamalama mai lea e le Alii o i latou o e o le a fano i le Lolo o le a o atu i le lalolagi o agaga. O iina o le a latou maua ai le avanoa e aoaoina ai i le talalelei a Iesu Keriso ma salamo i a latou agasala. Ona vaai lea o Enoka o le a afio mai Iesu Keriso i le lalolagi ma faatino le Togiola, ma sa olioli Enoka i le fuafuaga o le faaolataga a le Alii mo Ana fanau uma.
Kenese 6:14
O le a le mea e taua e uiga i le puluti o le vaa?
Na fetalai atu le Atua ia Noa e “puluti” le vaa, o lona uiga ia ufiufi i le puluti, o se mea e pei o se ta, e faamau ai ma ia le sao i ai se vai. O le upu Eperu ua faaliliuina o le “puluti” o le upu autu foi lea mo le “togiola.” Ua fautuaina mai e faapea “o le togiola a Iesu Keriso ua tuuina mai ai ia i tatou se ufiufi puipui; e puipuia ai i tatou mai le mana o le fili, e pei lava ona puipuia e le puluti le vaa mai vai e lamatia ai le ola.”
Kenese 6:15–16
O le a le telē o le vaa?
Ua fuaina e tusitusiga paia le vaa i kupita. O se kupita sa faavae i le mamao mai le tulilima e oo i le tumutumu o le tamatamailima ogatotonu. O le tasi le kupita e masani ona fuafuaina e i le va o le 46 ma le 56 senitimita (18 i le 22 inisi.) I le faaaogaina o le 46 senitimita (18 inisi) e tasi le kupita, o le vaa sa tusa ma le 138 mita le umī (450 futu), 23 mita le lautele (75 futu), ma le 14 mita le maualuga (46 futu).
Faasaoina i le Feagaiga, saunia e Eva Koleva Timothy
Kenese 7:19
O le ā le mea na faafaatusa i ai le Lolo?
Na faafaatusa ona faafesootai e le Aposetolo o Peteru le Lolo i le papatisoga. E pei lava le laveaiga o le aiga o Noa mai le Lolo na faatusaina i se amataga fou mo le lalolagi, e faapena foi ona faatusa le papatisoga i le vai i le toe fanauina i se olaga fou ia Keriso.
Kenese 9:4–7
O le a le mea na aoao mai e le Alii e uiga i le faamaligiina o le toto?
O le faaliliuga musuia a le Perofeta o Iosefa Samita ua faamanino mai ai nei fuaiupu, ma faamamafa mai ai o le a faamasinoina e le Atua ia Noa ma lana fanau mo le auala na latou taulimaina ai le ola o manu. Na Ia poloaiina ia fasiotia manu mo na o meaai e tausi ai le ola o le tagata: “E moni foi, e le faamaligiina le toto, e mo na o aano o manu, e faasaoina ai o outou ola; ma o le toto o manu uma o le a Ou manaomia mai i o outou lima.” Na poloaiina foi e le Alii le aiga o Noa e faasao le ola o isi tagata, na folafola atu, “E le faamasaaina e le tagata le toto o le tagata.”
I le Mataupu Faavae ma Feagaiga, na toe ta’ua ai e le Alii ua Ia saunia manu o le lalolagi “mo le faaaogaina e le tagata mo meaai ma mo lavalava.” Sa Ia faamalamalama mai foi e le fiafia o Ia pe a tatou fasiotia manu ae e le manaomia, ma faapea mai: “Oi talofa i le tagata na te faamasaa le toto pe na te faatauna aano o manu ae ua le manaomia e ia.”
Kenese 9:12–17
O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le faailoga o le nuanua?
Kenese 9:20–27
Aisea na fetuu ai e Noa ia Kanana?
E le o faamatala manino mai i tusitusiga paia le mafuaaga na fetuuina ai Kanana le atalii o Hamo ona o le solitulafono a lona tamā e faasaga ia Noa. E le o manino foi po o le a le sala a Hamo, ae e foliga mai atonu na le āva o ia i lona tamā pe atonu foi na le faaaloalo i se mea paia. Talu ai tatou te le o maua uma faamatalaga talafeagai o le tala, tatou te le iloa tonu lava le mea na tupu po o lona uiga.
I le fetuuina o Kanana, na folafola atu ai e Noa o le a avea Kanana ma auauna a Semu ma Iafeta. O le faaliliuga musuia a Iosefa Samita o le Tusi Paia ua faaopoopo mai ai “o se veli o le pouliuli” o le a ufitia ai Kanana “ina ia iloa ai o ia i tagata uma.” E le o manino le uiga o lenei “veli o le pouliuli”.
Ua faaaoga sese e nisi le fetuu o Kanana e faamaonia ai le faapologaina ma le faailogalanu—aemaise lava i tagata e tupuga mai i Aferika Uli. Ua aoao mai le Alii, “E lē saʼo ona tatau ona nofo pologa soo se tagata o le tasi i le isi.” E le gata i lea, ua aoao mai le Tusi a Mamona ua valaaulia e le Alii tagata uma e o mai ia te ia ma “taumamafa i lona agalelei,” aua “ua tutusa uma i le Atua.”
Kenese 10:8–10
O ai Nimarota?
O le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Kenese 10:9 ua faamanino mai ai o Nimarota o se tagata tuli manu malosi “i le laueleele” nai lo “luma o Ieova.” O ia o le faavae o se malo tele lea na aofia ai Papelu (lea na ta’ua mulimuli ane o Papelonia). O loo ta’ua foi Nimarota i le Tusi a Mamona.
Kenese 11:1–9
O le ā le mea na sese ai le fausiaina o le Olo o Papelu?
O tu ma aga FaaIutaia ma le FaaKerisiano anamua ua fautuaina mai ai, o le Olo o Papelu sa o se malumalu pepelo. O malumalu moni ua fausiaina e faapotopoto ai tagata i le afioaga o le Atua e ala i feagaiga. E ese mai ai la, na fausia e tagata Papelu se olo ina ia tau atu i le afioaga o le Atua, ae sa le’i ogatasi a latou amioga ma Lona finagalo. O le taunuuga, na faafenumia’i e le Alii la latou gagana ma faataapeapeina i latou.
Fai mai le Kenese, o le olo sa fausia i piliki sa taoina i le afi. O na piliki sa sili atu ona malolosi nai lo piliki na faamagoina i le la lea sa faaaogaina e augatupulaga na muamua atu, ina ia mafai ona fau maualuga atili ai le olo. O le “mamaomea,” sa o se mea e pei o le ta lea sa faaaogaina e fai ma palasa mo piliki. Ua manatu nisi e faapea, o le ta sa fuafuaina foi ina ia lē susū ai le ’olo ina ne’i filifili le Atua e toe faalolovaia le lalolagi.
The Tower of Babel [Olo o Papelu], saunia e David Green
Kenese 11:7–9
O le a le vave na faafenumia’i ai e le Alii le gagana a tagata o Papelu?
I le tala i le Olo o Papelu o loo tusi faamaumauina i le Tusi a Mamona, na fai atu Iareto i lona uso e valaau atu i le Alii ma tatalo ina ia le fenumiai’a la latou gagana. Na talia e le Alii lenei talosaga. Ona fai atu lea o Iareto i lona uso e tatalo ina ia faatumauina le gagana a a latou uo e pei foi o i latou. Na talia foi lenei talosaga. O nei mea na tutupu ua faailoa mai ai atonu na tupu le faafenumia’ia o gagana i le aluga o taimi ae lē o se taimi vave.
Kenese 11:10–32
O le ā le mea e taua ai le gafa o Semu?
I le Kenese 11, o le gafa o Semu o loo lisiina ina ua mavae le faamatalaina ua faataapeapeina e le Alii tagata o Papelu. E mafai ona aogā le faatusatusa o tagata o Papelu ma Semu ma nisi o e na tupuga mai iā te ia.
Sa saili tagata o Papelu e fai se igoa mo i latou lava e ala i le fausiaina o se aai ma se olo “ia oo lona tumutumu i le lagi.” O le uiga o Shem o le “igoa” po o le “tulaga tauleleia.” O se tagata iloga na tupuga mai i le gafa o Semu o Aperaamo. E ese mai i tagata o Papelu, o e sa saili e faia se igoa mo i latou lava, na folafola mai e le Atua o le a Ia faia ia maoae le igoa o Aperaamo. Na folafola atu foi e le Atua ia Aperaamo o le a fanau mai Iesu Keriso e ala i lona gafa. E na o le suafa lava o Iesu Keriso e mafai ai ona faaolaina i tatou ma oo atu ai i le afioaga o le Atua. Tatou te tauaveina Lona suafa i o tatou luga e ala i sauniga o Lana talalelei.
O le isi māfuaaga na fausia ai e tagata o Papelu se aai ma se olo, ina ia taofia ai i latou mai le faataapeapeina. E ui lava i a latou faamoemoega, ae sa faataapeapeina lava i latou e le Alii i le lalolagi atoa. I se faatusatusaga, o le feagaiga faa-Aperaamo ua aofia ai le faamanuiaga o le faapotopotoina faatasi o aiga ma faamauina mo le faavavau. Na folafola atu ia Aperaamo e faapea, e ala atu ia te ia ma ana fanau, o le a faamanuiaina ai aiga uma o le lalolagi.
Aoao Atili
Noa
-
“O Le Vaa a Noa,” Liahona, Fep. 2022, 46
Olo o Papelu
-
“The Tower of Babel,” Ensign, Feb. 2018, 66–67
-
“I Have a Question,” Ensign, Feb. 1994, 60–61
Ala o faasalalauga
Musika
-
“Jesus Is the Way,” Hymns—For Home and Church
Ata
E Faataunuu e le Alii Ana Afioga Uma, saunia e Clark Kelley Price
Jehovah Keeps a Promise [Ua Tausia e Ieova se Folafolaga], saunia e Sam Lawlor
Tatalo Faaleaiga, saunia e Kendal Ray Johnson
Faafenumia’ia o Gagana, saunia e Gustave Doré
O Sa Iareto ua Tuua Papelu, saunia e Albin Veselka