Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Esoto 7–13


Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Esoto 7–13

Ina ua teena e Farao poloaiga a le Alii na ala atu ia Mose ma Arona ina ia faasaoloto le fanauga a Isaraelu, na faaali mai e le Alii o le a Ia faaali mai ni faailoga ma ni mea e ofoofogia i Aikupito. E ui lava ina vaai i vavega ma mala, ae sa faaauau pea ona faamaaa e Farao lona loto ma musu e tuu atu le fanauga a Isaraelu e o. Na auina mai e le Alii se mala mulimuli e tasi—o le oti o ulumatua tane uma i Aikupito. Na faia e le Alii le agelu o le faafanoga e ui ae i fale o Isaraelu na faailogaina i le toto o se tamai mamoe. Sa faalauiloa mai e le Alii le Paseka, lea o le a avea o se faamanatuga o le laveaiga e le Alii o Isaraelu mai le nofopologa i Aikupito. O le a fesoasoani le Paseka ia Isaraelu e faatalitali atu ai i le afio mai o le Mesia ma le laveaiina o fanau a le Atua mai le oti faaleagaga.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

Esoto 7:3, 13; 9:12; 10:1, 20, 27; 11:10

Pe na faamaaa e le Atua le loto o Farao?

Tagai i le “Esoto 4:21. Pe na faamaaa e le Atua le loto o Farao?

Esoto 7–11

Aisea na auina mai ai e le Alii mala i luga o Aikupito?

Ina ua faatoa valaauina e le Alii ia Mose e laveai le fanauga a Isaraelu mai Aikupito, sa Ia faamalamalama atu o le a le faatagaina e Farao le fanauga a Isaraelu e o sei loga “o le lima malosi.” Ona folafola mai lea e le Alii, “A ou te faaoo atu lo’u lima ma ou taia Aikupito i o’u vavega uma lava ou te faia i ai, mulimuli ane na te tuuina atu outou e o.”

Na fetalai le Alii, e ala mai i mala o le a Ia auina mai, o le a “iloa ai e [Farao ma tagata Aikupito] o A’u lava o Ieova” ma “e leai lava se tasi e tusa ma a’u i le lalolagi uma lava.” Na faaalia manino mai i mala e sili atu le malosi o Ieova nai lo o atua o Aikupito, e aofia ai Farao, o lē na vaai i ai tagata Aikupito o se atua.

O se lisi lenei o mala o loo faamatalaina i le Esoto 7–11:

  1. Na liua le vai i le toto (tagai i le Esoto 7:19–25)

  2. Rane (tagai i le Esoto 8:5–15)

  3. ’Utu (tagai i le Esoto 8:16–19)

  4. (Lago] (tagai i le Esoto 8:20–24, 29–32)

  5. Pepē povi (tagai i le Esoto 9:1–7)

  6. Ma’i fulafula (tagai i le Esoto 9:8–12)

  7. Uato’a ma le afi mai le lagi (tagai i le Esoto 9:22–35)

  8. Sē akerise (tagai i le Esoto 10:12–20)

  9. Pouliuli (tagai i le Esoto 10:21–27)

  10. Oti o ulumatua uma (tagai i le Esoto 11:4–10)

Esoto 7:10–12, 20–22; 8:6–7

Na faapefea ona mafai e nisi o faataulaitu a Farao ona faataitai nisi o vavega sa faia e Mose ma Arona?

Na saunoa mai Peresitene Dallin H. Oaks: “O le a e manatua o faataulāitu i le maota o Farao na faaluaina nisi o vavega na faia e Mose e ala i le mana o le Atua [tagai i le Esoto 7–8]. Atonu o nei faataulāitu o auauna a le tiapolo, na fa’aaogaina lona mana, ae ou te manatu atonu o i latou sa na o ni tagata tomai faapitoa i togafiti faataulaitu na latou fa’aaogaina e faamalosia ai lo latou tulaga i le maota o Farao.”

E ui ina sa mafai e taulaitu o Aikupito ona faia nisi o faata’ita’iga, ae sa le mafai lava ona latou taofia pe faatoilalo mala sa auina atu e le Alii. O le mea moni, o a latou faata’ita’iga o mala muamua e lua, atonu sa atili ai ona leaga le tulaga mo tagata o Aikupito. O le eseesega i le va o le mana o le perisitua a le Alii lea na faaaoga e Mose ma faata’ita’iga sa faia e taulaitu o Aikupito, na faapupula mai ai e silisili ese le mana o le Atua i lo isi ituaga mana uma.

Esoto 8:8–10

Aisea na faatagaina ai e le Alii ia Farao e filifili po o afea o le a muta ai le mala lona lua?

O le mea moni e faapea, na talosaga atu Farao iā Mose ma Arona—nai lo o ana faataulāitu—ina ia faamuta le mala o rane, ua ta’u mai ai ua amata ona iloa e Farao le mana o Ieova. Na tali atu Mose i le talosaga a Farao e ala i le fesili atu ia Farao po o afea e manao ai e valaau atu Mose i le Alii e faamuta le mala. O le faatagaina o Farao e filifili le taimi e faamuta ai le mala, atonu sa faamanino atu e Mose o le aveesea o mala sa le ala i le tupufua ae ala i le mana o le Atua.

Esoto 12:1–15

O le a se mea o aoao mai e faailoga o le Paseka ia i tatou e uiga ia Iesu Keriso?

O le mala lona sefulu na faamata’uina ai le oti o ulumatua uma ma manu i Aikupito. Ae peitai, na saunia e le Alii se ala mo le fanauga a Isaraelu e sao ai mai lenei mala. Sa Ia faatonuina i latou e auai i se talisuaga faapitoa a o pasi ae le mala i o latou luga—o le tausamiga o le Paseka. O faatonuga a le Alii na aofia ai le tele o faatusa taua e faasino atu ia te Ia, e aofia ai mea nei.

Sa auai le fanauga a Isaraelu i le Paseka

O Le Talisuaga o le Paseka, saunia e Brian Call

Tamai mamoe ia sa’o ona lelei (Esoto 12:4–6, 46)

Na poloaiina e le Alii le fanauga a Isaraelu e fasi ma aai i se tamai mamoe po’a “ia sa’o ona lelei.” Sa Ia faatonuina atili i latou e le tatau ona gauia ivi o le tamai mamoe. Na faamatalaina e le Aposetolo o Peteru ia Iesu Keriso o le “tamai mamoe e le ponā lava.” I le avea ai ma Tamai Mamoe a le Atua, na fasiotia Iesu Keriso mo agasala a le lalolagi. Na leai se ivi o le Faaola na gau i le taimi o Lona maliu.

O le toto o le tamai mamoe i le faalava ma pou o le faitotoa (Esoto 12:6–7, 12–13)

Na aoao mai Elder Gerrit W. Gong:

“O le mala mulimuli na faamatauina ai i le fasiotia o ulumatua i le laueleele ae le o le aiga o Isaraelu pe afai—e tuu e na aiga le toto o se tamai mamoe ulumatua e lē pona i luga o le faalava o o latou faitotoa.

“Na laaloa le agelu o le faafanoga i fale sa faailoga i le toto faatusatusa o le tamai mamoe. O lena laaloa, po o le sopo loa, e faatusa i le faatoilaloina moni e Iesu Keriso o le oti. O le mea moni, o le toto togiola o le Tamai Mamoe a le Atua ua tuuina atu ai i le Leoleo Mamoe Lelei le mana e faapotopoto ai Lona nuu i nofoaga uma ma tulaga uma i le saogalemu o Lana lafu i itu uma o le veli.”

o se tamāloa Isaraelu o loo vali le pou o lona faitotoa i le toto o le tama’i mamoe

O Le Paseka, saunia e W. H. Margetson

Areto e lē faafefeteina (Esoto 12:8, 15)

Na poloaiina e le Alii le fanauga a Isaraelu e aai i areto e lē faafefeteina o se vaega o la latou taumafataga o le Paseka ma ia aloese o latou fale mai mea faafefete uma mo aso e fitu. O le Areto o se faatusa o Iesu Keriso. Na molimau mai le Faaola, “O a’u nei le areto o le ola: o lē sau ia te au, e le laina lava ia; o lē faatuatua foi ia te au, e le toe fia inu lava ia.”

Mea faafefete, po o le fefete, e afua ai ona fefete le falaoa. Sa lei i ai se taimi o le fanauga a Isaraelu e faafefete ai le areto i le po o le Paseka ona sa lata i le taimi e laveai ai i latou e le Atua ma o le a tatau ai ona latou o ese vave ma Aikupito. Mulimuli ane, o le faafefete na fesoota’i faatosinaga a le lalolagi lea e faalavelave ma faaleagaina [ai le tagata]. O le aveesea o mea faafefete uma mai le aiga mo aso e fitu pe a mavae le Paseka e mafai ona faatusa i le salamo e ala ia Iesu Keriso. E avea o se vaega o lo tatou salamo, e tatau ona tatou aveesea mai o tatou olaga soo se mea e mafai ona faaleaga ai i tatou faaleagaga.

Laau oona (Esoto 12:8)

O laau oona sa tatau ona ai faatasi ma le tamai mamoe. Sa mafai ona latou faamanatu atu ai i le fanauga a Isaraelu le oona o lo latou nofo pologa i Aikupito po o le oona o le agasala. E ala i Lana Togiola, na inu ai le Faaola i le “ipu oona” ina ia mafai ona togiolaina i tatou mai le agasala ma le oti.

Aai ai faataalise (Esoto 12:11)

O faatonuga a le Alii i le fanauga a Isaraelu i le fuaiupu e 11 o se faailoga lea o le a vave ona oo mai lo latou laveaiga. Sa tatau ona latou aai faataalise, fusi o latou sulugatiti, seevae i o latou vae, ma tootoo i lima. O nei faatonuga e mafai ona avea o se faamanatu o le finagalo o le Alii mo i tatou ina ia vave tali atu i Ana poloaiga.

Esoto 13:1–2, 12

Aisea na faapaiaina ai tamaiti ma manu ulumatua i le Alii?

Na poloaiina e le Alii ina ia faapaiaina atalii ulumatua o Isaraelu ia te Ia ma ia ofoina atu a latou manu ulumatua ia te Ia e fai ma taulaga. O lenei poloaiga sa faatatau i Lona faasaoina o fanau ulumatua ma manu a Isaraelu mai le mala mulimuli. O le laveaiina ai o ulumatua o e faamaoni mai le oti, sa tautino mai ai e le Alii o i latou e a Ia.

O le poloaiga ina ia faapaia atalii ulumatua i le Alii e mafai ona faamanatu mai ai ia i tatou ia Iesu Keriso, o le ulumatua lea o fanau agaga uma a le Tama Faalelagi. I le taimi o Lana galuega i le olaga nei, sa tautino mai ai e le Faaola Lona tuuto i le finagalo o le Tama: “Ou te lei alu ifo mai le lagi e fai lo’u lava loto, a o le finagalo o le ua auina mai a’u.”

Esoto 13:3–10

Na faapefea ona faaauau ona manatua e augatupulaga mulimuli ane le Paseka?

Na faatonuina e Mose le fanauga a Isaraelu ina ia manatua le aso na aumaia ese ai i latou mai Aikupito. Ina ia faia lenei mea, sa tatau ona latou toe faia le tausamiga o le Paseka i tausaga taitasi i le faamanatuina o lo latou lavea’iga. Sa mulimuli ma le faamaoni le fanauga a Isaraelu i lenei poloaiga, faatasi ai ma nisi o vala o le faamanatuina o le Paseka na suia i le aluga o taimi.

I le afiafi a o loma le faasatauroina o Iesu Keriso, sa latou tausasami faatasi ai ma Ona soo i se tausamiga o le Paseka. I le faaiuga o lea tausamiga, sa folasia atu ai e Iesu le sauniga ua tatou aloaia nei o le faamanatuga, lea na Ia ta’u atu ai i Ona soo ia faia pea lava pea ma faamanatuga o Ia. O le aso na sosoo ai, i le faatusa o le tamai mamoe lea na ositaulagaina o se vaega o le Paseka, na ositaulagaina ai le Tamai Mamoe a le Atua i luga o le satauro mo agasala a le lalolagi. O lana taulaga na faamutaina ai le manaomia o taulaga i manu.

Ina ua mavae le faasatauroga o le Faaola, sa amata ona potopoto Ona soo i le uluai aso o le vaiaso e taumamafa i le areto ma le uaina e manatua ai o Ia. Na faamalamalama mai e Peresitene Boyd K. Packer e faapea, ina ua mavae le maliu o Iesu Keriso, “o le a faamanatuina e faavavau le Paseka o le faamanatuga.”

O Iesu ma Ona soo o loo auai i le faamanatuga o le Talisuaga Mulimuli

E Fai ma Faamanatuga ia te A’u, saunia e Walter Rane

Aoao Atili

O Le Paseka

  • Howard W. Hunter, “Christ, Our Passover,Ensign, May 1985, 17–19

  • The Passover Supper,” Ensign, Apr. 2014, 74–75

O Le Faamanatuga

Ala o faasalalauga

Musika

  • As Bread is Broken,” Hymns—For Home and Church

Vitio

3:7

Ata

O Mose ma lona uso o Arona o loo tutu i le maota o Farao

Atatusi o Mose ma Arona i le maota o Farao, saunia e Robert T. Barrett

O Mose ma Arona o loo tutu i luma o le Farao ma se gata i le eleele.

Mose ma Arona i luma o le Farao, saunia e Paul Gustave Doré

o se tamaitai Isaraelu o loo vali le pou o lona faitotoa i le toto o le tamai mamoe mo le Paseka

Paseka, saunia e Eva Timothy

Faamatalaga

  1. Esoto 3:19.

  2. Esoto 3:20.

  3. Esoto 7:5. Tagai foi i le Esoto 8:22; 9:29; 14:4, 18.

  4. Esoto 9:14.

  5. “Ua ta’ua e [nisi] au faaliliu se sootaga faafaatusa o mala taitasi ma se [tasi o] atua o Aikupito, ua faapea ai sa faia e faapupula atu ai le silisili ese o Ieova i lo se atua faapitoa. O lenei faamalamalamaga e faigata ona faamautu i tulaga uma. … [Peitai,] e leai se masalosalo o mala i lona aotelega sa faamoemoe e faaali atu ai le mana o Ieova i luga o atua uma o Aikupito, lea e aofia ai le Farao paia lava ia” (Richard Neitzel Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints [2009], 90). Tagai foi Kerry Muhlestein, “‘What I Will Do to Pharaoh’: The Plagues Viewed as a Divine Confrontation with Pharaoh,” in From Creation to Sinai: The Old Testament through the Lens of the Restoration, ed. Daniel L. Belnap and Aaron P. Schade (2021), 450.

  6. Dallin H. Oaks, “Miracles,” Ensign, June 2001, 6.

  7. O le fasifuaitau “mamalu i o’u luga” i le King James Version e mafai foi ona faaupuina “Ou te tuuina atu ia te oe le tulaga silisili e tautino atu” (tagai i le Esoto 8:9, vaefaamatalagaa).

  8. “O le faatagaina o Farao e faamaoti mai le taimi mo le aveeseina o rane e tatau ona faamalosia ai le lesona o le mana tulaga ese o le Alii: E mafai ona Ia faamutaina se mala i le taimi tonu lava lea ua ta’ua ai” (Adele Berlin and Marc Zvi Brettler, eds., The Jewish Study Bible, 2nd ed. [2014], 111, note on Exodus 8:6).

  9. Esoto 12:5.

  10. Tagai i le Esoto 12:46.

  11. 1 Peteru 1:19.

  12. Tagai i le 1 Nifae 11:32–33.

  13. Ina ua faasatauroina le Faaola, sa o atu fitafita Roma e gaui Ona vae ina ia faaosofia ai le oti. Ae peitai, sa latou aloese ina ua latou vaaia ua maliu o Ia (tagai Ioane 19:31–33). Na aoao mai Ioane, “Aua ua faia ia mea, ia taunuu ai le tusi, E le gauia sona ivi” (Ioane 19:36).

  14. Gerrit W. Gong, “Osana ma Aleluia—O Le Iesu Keriso Soifua: O Le Fatu lea o le Toefuataiga ma le Eseta,” Liahona, Me 2020, 54. O le toto i luga o faitotoa o fale o Isaraelu o se faailoga foi lea i le Alii lo latou usiusitai ma le faalagolago ia te Ia ma Lana perofeta. I o tatou aso, sa faaaoga e le Alii le faatusa o le agelu o le faafanoga na pasi ane ina ua Ia faamatalaina faamanuiaga o le usiusitai i le Upu o le Poto (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:18–21).

  15. Tagai Esoto 12:8, 15.

  16. Ioane 6:35.

  17. Tagai Berlin and Brettler, The Jewish Study Bible, 118, note on Esoto 12:14–20.

  18. Tagai i le Mataio 16:6, 12; 1 Korinito 5:6–8.

  19. Ina ua sosola ese le fanauga a Isaraelu mai Aikupito, sa faatuina e le Alii le tausamaaga faaletausaga o le areto e le faafefeteina e avea o se faamanatuga faifai pea o lo latou laveaiga. E fitu aso le umi o lenei tausamiga. O le aso muamua ma le aso fitu o Sapati ma aso o faapotopotoga paia (tagai i le Esoto 12:15–17; Bible Dictionary, “Feasts”).

  20. Tagai i le Moronae 10:30–33; Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:42–43

  21. Tagai Berlin and Brettler, The Jewish Study Bible, 117, note on Exodus 12:8; tagai foi i le Esoto 1:14.

  22. Tagai “The Passover Supper,” Ensign, Apr. 2014, 74.

  23. 3 Nifae 11:11.

  24. Tagai i le Esoto 13:2, 12. I le amataga, o le ulumatua tane mai aiga ta’itasi sa tatau ona auauna i se matafaioi faaositaulaga i le falefetafai. Mulimuli ane, sa na o le ituaiga o Levi lava na faataunuuina lena matafaioi (tagai i le Numera 3:12).

  25. Tagai i le Esoto 13:15.

  26. Tagai i le Kolose 1:14–18; Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:21.

  27. Ioane 6:38.

  28. Tagai i le Esoto 13:3–10.

  29. Tagai Bible Dictionary, “Feasts.”

  30. Tagai i le Mataio 26:17–30; Mareko 14:12–18; Luka 22:7–20.

  31. Tagai i le Mataio 27:1–50.. Tagai foi i le 1 Nifae 11:32–33.

  32. Tagai i le 3 Nifae 9:19–20.

  33. Tagai i le Galuega 20:7.

  34. Boyd K. Packer, “Atonement, Agency, Accountability,” Ensign, May 1988, 72.