Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Kenese 42–50


Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Kenese 42–50

Ona o se oge i Kanana, na auina atu ai e Iakopo ona atalii i Aikupito e faatau saito. Ma sa latou tutu i luma o lo latou uso o Iosefa, ae sa latou le iloa o ia, e ui lava ina sa ia iloaina i latou. Ina ua uma ona tofotofoina ona uso, sa faailoa atu e Iosefa lona tagata ma faamagalo i latou. Mulimuli ane, na ō atu Iakopo ma lona aiga atoa e nonofo i Aikupito. A o le’i maliu o ia, na vaetamaina e Iakopo atalii o Iosefa, o Efaraima ma Manase, ma faamanuia i la’ua. Sa ia faamanuiaina foi isi ona atalii taitoatasi. A o lei maliu Iosefa, sa ia valoiaina Mose ma Iosefa Samita ma o laua matafaioi i le lumanai i e e tupuga mai ia te ia.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

Kenese 42–45

Aisea na tofotofoina ai e Iosefa ona uso?

I le Kenese 42–45, sa tofotofoina ai e Iosefa ona uso i le tele o taimi a o lei faailoa atu o ia. O le tele o nei tofotofoga na taulai atu i le taulealea o Peniamina, o lē na avea ma atalii pele o Iakopo ina ua faatauina atu Iosefa e fai ma pologa. Sa foliga mai sa tuu atu e Iosefa i ona uso ni avanoa e faamaonia ai ua latou suia ma o le a le faalataina Peniamina e pei ona latou faalataina o ia.

I lenei tala atoa, ua tatou vaaia ai faailoga ua suia moni lava uso o Iosefa. Na faaalia e Reupena le faanoanoa salamo mo le faatauina atu o Iosefa e fai ma pologa. Ina ua tuuaia sese Peniamina i le gaoi, sa ofo atu Iuta e ave le faasalaga a Peniamina nai lo le faatagaina o Peniamina e taofia i Aikupito o se auauna po o se pologa. Ma sa filimaoti Iuta ma isi uso e puipui Peniamina ina ia faasaoina lo latou tama mai le mafatia o le maliu o se isi atalii.

Kenese 44:1–5

O le a le taua o le ipu faaofuofu ario a Iosefa?

O se vaega o le suega a Iosefa mo ona uso na aofia ai le tuuina o lana ipu ario i totonu o le taga a Peniamina. Sa faamatalaina le ipu o le ipu “e iite ai [Iosefa].” O itega o le faaaogā lea o metotia faataulaitu e taumafai ai e valoia mea e tutupu i le lumanai. O itega e masani lava ona tausalaina i tusitusiga paia.

Ae peitai, o loo ta’ua foi i tusitusiga paia ni faataitaiga o tagata taitoatasi o loo faaaogaina ma le faamaoni ia meafaigaluega e fesoasoani ai ia i latou ia iloa pe maua le upumoni mai le lagi. O mea faitino e pei o le Urima ma le Tumema, maa talifaaaliga, tootoo, ma le Liahona ua faaaogaina mo faamoemoega amiotonu.

E lē o lava ni faamatalaga o tuuina mai e le tala i le Kenese e iloa ai le auala na faaaogā ai e Iosefa lana ipu ario. E ui atonu na faaaoga le ipu mo faamoemoega amiotonu, ae atonu foi na pau le mea na fai mai ai Iosefa sa ia faaaogaina ai le ipu mo itega o se vaega o lana togafiti i le tuuaia o Peniamina i le gaoiga o se mea faitino e sili ona taua.

Kenese 44:32–34

E mafai faapefea e faatinoga a Iuta ona faamanatu mai ia i tatou le Faaola?

Sa i ai se taimi na ita ai Iuta ia Iosefa ona o le avea ma atalii alofagia, ma o ia lea na fautuaina e faatau atu Iosefa e avea ma pologa. Peita’i, i le tele o tausaga mulimuli ane i Aikupito, na ofo atu ai Iuta e suitulaga iā Peniamina o se auauna po o se pologa. O gaoioiga a Iuta e mafai ona faamanatu mai ai ia i tatou Iesu Keriso, o lē na tupuga mai iā Iuta. E pei ona ofo atu Iuta e ave le faasalaga a Peniamina ina ia mafai ai e Peniamina ona toe foi atu i lona tama, sa faapena foi ona ave e Iesu Keriso a tatou agasala i Ona lava luga ina ia mafai ona tatou toe foi atu i lo tatou Tama Faalelagi.

Kenese 45:5–8

O le a le uiga o le tala a Iosefa ina ua ia fai mai na auina mai o ia e le Atua i Aikupito?

Na ta’u atu e Iosefa i ona uso e aua le faanoanoa pe feita ia i latou lava ona o le faatauina atu o ia e fai ma pologa, ma faamatala atu na auina mai o ia e le Atua i Aikupito “e fai ma faaola.” E lē tatau ona manatu sesē i upu a Iosefa e faapea, na faapogaia e le Atua uso o Iosefa e faatau atu o ia e fai ma pologa. Nai lo lena, sa faailoa e Iosefa le silafia aoao o le Atua ma Lona gafatia e aumaia ai le lelei mai tulaga faigata. Na faamalamalama mai e Elder Neal A. Maxwell, “O faamoemoega leaga o uso o Iosefa sa gaugauina i fuafuaga a le Atua, o lē e silafia le amataga mai le iuga ma mea uma o i le va.”

O Iosefa o Aikupito o loo uulima ma ona uso

Iosefa o Aikupito, saunia e Michael T. Malm

Kenese 46:4

O le a le uiga o le folafolaga a le Alii ia Iakopo e faapea “e tuu foi e Iosefa ona lima i luga ou mata?”

Na folafola atu e le Alii ia Iakopo o le a faamoeiini e Iosefa mata o Iakopo pe a maliu. I le aganuu faa-Eperu, o le tiutetauave o le tauaiga e sili ona vavalalata ma sili ona pele, le faamoeiini lea o mata o se tagata ua maliu ma tuu atu iā i latou i se sogi faamavae.

Kenese 48:1–6

Aiseā na vaetama ai e Iakopo atalii e toalua o Iosefa?

A o lei maliu o ia, sa manao Iakopo e atofa atu tiutetauave o le ulumatua. E masani lava, o le atalii ulumatua na mauaina le tofi o le ulumatua. Ae peitai, o le ulumatua a Iakopo, o Reupena, na aveesea lona tofi o le ulumatua ona o le agasala, lea na oo ai ina maua e Iosefa le tofi o le ulumatua. I le avea ai ma atalii ulumatua, sa tatau ai ia Iosefa ona maua i se vaega faaluaina o le tofi o lona tamā. O le vaega faaluaina a Iosefa na faasoaina i ona atalii o Efaraima ma Manase. Ona o le vaetamaina o i laua e Iakopo, na faitauina ai nei atalii o Iosefa o le fanau a Isaraelu, ma na avea fanau a atalii taitoatasi o se ituaiga mavaevae o Isaraelu.

Kenese 48:8–20

Aisea na tuu ai e Iakopo lona lima taumatau i luga o Efaraima nai lo o Manase?

Ina ua uma ona vaetamaina Manase ma Efaraima, sa manao Iakopo e faamanuia i la’ua. Sa tuu e Iakopo lona lima taumatau i luga o le ulu o le uso laitiiti, o Efaraima, e faailoa mai ai o le a iu lava ina maua e Efaraima le tofi o le ulumatua a Iosefa. E ui e le o faamalamalama mai e tusitusiga paia pe aisea na filifilia ai Efaraima nai lo lona uso matua, o Manase, ae o le tali atu a Iakopo i le taumafaiga a Iosefa e faasalavei na faamanino mai ai o le finagalo lea o le Alii.

I le avea ai ma se vaega o tiutetauave o le tofi o le ulumatua o Efaraima, na tuuina atu ai iā te ia ma e tupuga mai ia te ia ni tiutetauave faaletaitai faatasi ai ma le ituaiga o Iuta. I aso e gata ai, o i latou o le ituaiga o Efaraima ua i ai le avanoa ma le tiutetauave “e tauave ai le perisitua, avatu le savali o le talalelei toefuataiina i le lalolagi, ma sii i luga se tagavai e faapotopoto ai Isaraelu ua faataapeapeina.”

O Iakopo o loo tuu ona lima i luga o ulu o ona atalii e faamanuia i la’ua

Ua Faamanuia e Isaraelu ia Efaraima i le Tofi o le Ulumatua, saunia e D. Keith Larson

Kenese 48:8–12

O le ā le tāua o le faamanuiaga a Iakopo iā Iuta?

I le faaiuga o lona soifuaga, sa faamanuia ai e Iakopo ona atalii taitoatasi. I nei faamanuiaga, na tuuina atu ai e Iakopo ni lapataiga, faamatalaina taunuuga o nisi o amioga ua tuanai a ona atalii, ma valoia mea e tutupu i le lumanai. O faamanuiaga aupito mataina ma auiliili na tuuina atu ia Iuta ma Iosefa.

O le “tootoo” o loo ta’ua i le fuaiupu e 10 o lona uiga o le aia tatau po o le pule a e tupuga mai ia Iuta e pule ai. O tupu o Isaraelu, e aofia ai Tavita ma Solomona, o e na tupuga mai ia Iuta, e pei foi o Iesu Keriso, le “Tupu o tupu.”

Na valoia foi e Iakopo o le a tumau pea le malo o Iuta “se’ia maliu mai Sailo.” I le gagana Eperu, o le igoa Sailo e mafai ona faauigaina “O Ia o lē e ana” ma e faatatau ia Iesu Keriso, o se e tupuga mai ia Iuta. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “O le ituaiga o Iuta na tuuina i ai le tiutetauave e saunia le lalolagi mo le uluai afio mai o le Alii. Mai lena ituaiga, na valaauina ai Maria e avea ma tina o le Alo o le Atua.”

Kenese 49:22–26

O le a le taua o le faamanuiaga a Iakopo ia Iosefa?

O le valoaga e faapea o lala o Iosefa “[o le a] sosolo ona la i luga i le pa” e mafai ona faasino i le faataapeapeina o e tupuga mai ia Iosefa i le lalolagi atoa. O Liae ma lona aiga, o e na malaga mai Ierusalema agai atu i le atu Amerika, sa faia se matafaioi taua i le faataunuuga o lenei valoaga. Ua aoao mai le Tusi a Mamona o le aiga o Liae o le gafa o le atalii o Iosefa o Manase.

O se ata o se lālā o loo sosolo atu i nisi o konetineta i luga o se faafanua o le lalolagi

Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson: “Matou te molimau atu i le lalolagi ua ia i matou le talafaamaumau a Iosefa—o le Tusi a Mamona lea. E pei o Iuta, sa i ai se nuu o Iosefa—o sa Nifae ma sa Lamana. E pei o Iuta, sa i ai se laueleele o Iosefa—o le atu Amerika. E pei o Iuta, sa i ai perofeta a Iosefa, ma sa maua foi e ana fanau se asiasiga mai ia Iesu Keriso, o le Alii toetu lava.”

Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 50:24–38

O le a se mea ua faaopoopo mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita i lo tatou malamalama i upu faaiu a Iosefa o Aikupito?

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson:

“I [le Tusi Paia], o le Kenese 50 e faaiu i le fuaiupu e 26, lea o loo tusifaamaumauina ai le maliu o Iosefa. I le Faaliliuga a Iosefa Samita (FIS), o lena mataupu e le gata ina faaopoopo ai faamatalaga taua i fuaiupu e 24 e oo i le 26 ae ua tuuina mai ai fuaiupu faaopoopo e sefululua e faatamaoaiga ai lo tatou malamalama i le sootaga a Iosefa (tagai i le FIS, Kenese 50:27–38). O na faaopoopoga e aofia ai malamalamaaga nei, lea ou te toe faaupuina atu:

  1. O se lala amiotonu o le a tulai mai mulimuli ane mai sulugatiti o Iosefa (tagai i le FIS, Kenese 50:24).

  2. O le a faataapeapeina Isaraelu. O le a taia ese se lala ma ave atu i se nuu mamao (tagai i le FIS, Kenese 50:25).

  3. O le a faatuina ae se tagatavaai filifilia mai sulugatiti o Iosefa e fai galuega mo le fua o ona sulugatiti (tagai i le FIS, Kenese 50:26–29).

  4. O tusitusiga mai le fua o sulugatiti o Iosefa o le a tutupu faatasi ma tusitusiga mai le fua o sulugatiti o Iuta e aumai ai le malamalama e uiga i o latou tamā ma feagaiga tumau-faavavau. O lena malamalama o le a oo mai i aso e gata ai (tagai i le FIS, Kenese 50:30–32).

  5. O le tagatavaai folafolaina o le a faaigoa ia Iosefa, e tusa ma le igoa o lona tamā, ma o le a faapei o ia o Iosefa, le atalii o Iakopo, e aumaia le faaolataga i fanau a le Alii (tagai i le FIS, Kenese 50:33).

“O nei faaopoopoga o ni faataitaiga lelei ia o upumoni ‘manino ma taua’ ua toefuatai mai e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita (tagai i le 1 Nifae 13:40).”

Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 50:26–33

Na faapefea ona faataunuuina valoaga a Iosefa e uiga ia Iosefa Samita?

O le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Kenese 50:26–33 o loo tusifaamaumauina ai le valoaga a Iosefa e uiga i se “tagatavaai filifilia,” lea e faatatau i le Perofeta o Iosefa Samita. O vaega o loo i lalo atonu o ni faataunuuga nei o nisi o valoaga a Iosefa e uiga ia Iosefa Samita.

Valoaga e uiga ia Iosefa Samita

Atonu o ni Faataunuuga

Valoaga e uiga ia Iosefa Samita

“O le a maualuga le faamamaluina o ia” (fuaiupu 27).

Atonu o ni Faataunuuga

E faitau miliona tagata talitonu e manatu o Iosefa Samita o le Perofeta o le Toefuataiga.

Valoaga e uiga ia Iosefa Samita

“Na te aumaia i latou i le malamalama o feagaiga na ou faia ma ou tamā” (fuaiupu 28).

Atonu o ni Faataunuuga

O se tasi o faamoemoega o le Tusi a Mamona o le aumaia lea o le aiga o Isaraelu i se malamalamaaga o feagaiga a le Alii.

Talu ai ona sa toefuatai mai le perisitua e ala mai ia Iosefa Samita, ua mafai ai ona tatou osia feagaiga ma le Atua e ala i sauniga o le perisitua.

Valoaga e uiga ia Iosefa Samita

“Ou te tuuina atu ia te ia le mana e aumai ai la’u upu” (fuaiupu 30).

Atonu o ni Faataunuuga

Na faaali mai e le Alii le Tusi a Mamona, le Mataupu Faavae ma Feagaiga, le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia, ma isi tusitusiga musuia e ala mai ia Iosefa Samita.

Valoaga e uiga ia Iosefa Samita

“E afua mai i le vaivai e ao ina faamalosia ai o ia” (fuaiupu 32).

Atonu o ni Faataunuuga

Mai amataga faatauvaa ma le itiiti o aoaoga aloaia, na avea ai Iosefa Samita ma se perofeta ta’uta’ua.

Valoaga e uiga ia Iosefa Samita

“E faafememeaiina i latou o e saili e faaumatia o ia” (fuaiupu 33).

Atonu o ni Faataunuuga

O i latou o e ua saili e faaleaga Iosefa Samita ma lana galuega ua le faamanuiaina.

Valoaga e uiga ia Iosefa Samita

“E igoa foi o ia ia Iosefa; ma o le igoa foi lea o lona tamā” (fuaiupu 15).

Atonu o ni Faataunuuga

O Iosefa Samita le Itiiti o le atalii lona tolu o Iosefa Samita le Matua ma sa faaigoaina i le igoa o lona tamā.

O Iosefa Samita o loo uuina se kopi o le Tusi a Mamona.

Uso Iosefa, saunia e David Lindsley

Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 50:31

O le a le uiga o tusitusiga a fanau a Iosefa ma Iuta o le a tutupu faatasi?

Na valoia e Iosefa o Aikupito ni seti se lua o tusitusiga o le a “tutupu faatasi” i aso e gata ai: o tusitusiga a ana lava tupuaga (o le Tusi a Mamona) ma tusitusiga a e tupuga mai ia Iuta (o le Tusi Paia). Na ta’ua e Peresitene Boyd K. Packer e faapea, i o tatou aso, o le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona ua “lalagaina faatasi i se auala a o e suesue i le tasi e te tosina atu i le isi; a e aoao mai le tasi, e faamalamalamaina oe e le isi. Ioe ua tasi lava i laua i o tatou lima.”

Aoao Atili

Faamagalo atu i isi

Faamanuiaga faapeteriaka

O Le Perofeta o Iosefa Samita

Ala o faasalalauga

Musika

Ata

Iosefa o Aikupito o loo tu ma feiloai i ona uso

O se atatusi o Iosefa o Aikupito, saunia e Robert T. Barrett

Iosefa o loo aapa atu i ona uso ma faamagaloina i latou

Faamagaloga, saunia e Megan Rieker

Iakopo o loo faaee ona lima i luga o le ulu o lona atalii e faamanuia o ia

Iakopo o Loo Faamanuia Ona Atalii, saunia e Harry Anderson

o se atavali o loo faaalia ai le Faasatauroga o Keriso i Ierusalema ma le asiasi atu o Keriso i sa Nifae i le Atu Amerika

E Molimau le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona ia Keriso, na saunia e Greg K. Olsen

Iosefa o Aikupito o loo mauaina se faaaliga vaaia e uiga ia Iosefa Samita o mauaina papatusi auro mai le agelu o Moronae

Iosefa i Aikupito, saunia e Paul Mann.

Faamatalaga

  1. Tagai i le Kenese 42:21–24.

  2. Tagai i le Kenese 44:1–33. I le Feagaiga Tuai, o le upu Eperu ua faaliliuina o le “auauna” e mafai foi ona faaliliuina o le “pologa.” O le upu Eperu e mafai ona faailoa mai ai le tautua volenitia po o le faapologa (tagai Tremper Longman III and Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words [2023], entry 5650, page 998).

  3. Tagai i le Kenese 42:36–38; 43:8–9; 44:20–22, 30–34.

  4. Kenese 44:5.

  5. Tagai Bible Dictionary, “Divination.”

  6. Tagai i le Levitiko 19:31; 20:6; Teuteronome 18:10; 2 Tupu 21:6; Isaia 8:19; 19:3; Galuega 8:9; 13:6, 8; 16:16.

  7. Tagai i le Numera 27:21; Aperaamo 3:1; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:35, 62. Tagai foi i le “Aperaamo 3:1. O le a le Urima ma le Tumema?

  8. Tagai Autu o Talafaasolopito o le Ekalesia, “Seer Stones,” Gospel Library.

  9. Tagai i le Esoto 7:9–12; Numera 17:1–8; Autu o Talafaasolopito o le Ekalesia, “Divining Rods,” Gospel Library.

  10. Tagai i le 1 Nifae 16:10, 26–30; Alema 37:38–42.

  11. Tagai i le Kenese 37:26–27.

  12. Tagai i le Kenese 49:10; Mataio 1:1–17.

  13. Tagai i le Mosaea 15:9.

  14. Kenese 45:5.

  15. Neal A. Maxwell, Notwithstanding My Weakness (1981), 22.

  16. Tagai Kenneth W. Godfrey, “Making the Old Testament Live,” i le A Symposium on the Old Testament (address to religious educators, Aug. 16–18, 1979), 111. I le Kenese 50:1 tatou te aoao ai ina ua mavae le maliu o Iakopo, na “faapa’u atu lea o Iosefa i fofoga o lona tamā, ua tagi ai i ona luga, ma sogi ia te ia.”

  17. Tagai i le 1 Nofoaiga Tupu 5:1–2. “Ona ave atu lea o le tofi o le ulumatua ia Iosefa, o le atalii ulumatua o le avā lona lua a Iakopo, o Rasela” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Isaraelu,” Gospel Library).

  18. O le atalii o le ulumatua e masani ona mautofi i se vaega faaluaina o meatotino a le tamā, lea sa faamoemoeina o ia e faaaoga e fesoasoani ai i le tausiga o manaoga faaletino o le aiga (tagai i le Teuteronome 21:17; tagai foi Bradley R. Wilcox, “Autalavou o le Tofi o le Ulumatua Tautupu,” Liahona, Nov. 2024, 94; Richard Neitzel Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints, 62).

  19. Tagai i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 48:5–6, Gospel Library. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Isaraelu,” Gospel Library.

  20. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Efaraima,” Gospel Library. Tagai foi i le Ieremia 31:9; Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:34. “Na maua e Efaraima le tofi o le ulumatua o Iosefa, ma na maua e Iosefa le tofi o le ulumatua o Iakopo (Isaraelu)” (Daniel H. Ludlow, “What Laws Governed the Inheritance of Birthright in the Old Testament?Ensign, Sept. 1980, 53.

  21. Tagai i le Kenese 48:19–20. E pei lava o Isaako, Iakopo, ma Iosefa, o le atalii ulumatua o le aiga o Aperaamo sa le o taimi uma o se ulumatua.

  22. Tagai Kerry Muhlestein, God Will Prevail (2021), 94–96.

  23. Taiala i Tusitusiga Paia, “Efaraima,” Gospel Library.

  24. Tagai i le Kenese 49. E pei lava o faamanuiaga faapeteriaka ua tuuina mai i o tatou aso, o faamanuiaga a Iakopo i ona atalii na faamatalaina ai avanoa mo i latou i le lumanai.

  25. Tagai Taiala i Tusitusiga Paia, “Tavita” ma “Solomona,” Gospel Library.

  26. Faaaliga 17:14; 19:16.

  27. Kenese 49:10.

  28. Bible Dictionary, “Shiloh.” Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson: “O lenei valoaga e faatatau ia Sailo ua avea ma mataupu i nisi o faaliliuga a le au rapi ma faa-Kerisiano ma ua avea ma mea o le tele o finauga. O le faauigaga ua tuuina atu i lenei fuaitau e le … Ekalesia na faavae i faaaliga i perofeta o aso nei, ae le o faamatalaga a tagata atamamai. Sa faaali atu ia Iosefa Samita o Sailo o le Mesia [tagai Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 50:24, Gospel Library]” (“A Message to Judah from Joseph,” Ensign, Dec. 1976, 71).

  29. Russell M. Nelson, “O Le Feagaiga e Faavavau,” Liahona, Oke. 2022, 11.

  30. Kenese 49:22.

  31. Tagai i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 50:24–25, Gospel Library.

  32. Tagai i le 1 Nifae 15:12; 3 Nifae 15:12–14.

  33. Tagai i le Alema 10:3. Tagai foi i le 1 Nifae 5:14–16.

  34. Ezra Taft Benson, “A New Witness for Christ,” Ensign, Nov. 1984, 8.

  35. Russell M. Nelson, “Remnants Gathered, Covenants Fulfilled,” i le Sperry Symposium Classics: The Old Testament, ed. Paul Y. Hoskisson (2005), 3.

  36. Tagai i le itulau autu o le Tusi a Mamona.

  37. Tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:4.

  38. Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 50:31, Gospel Library.

  39. Boyd K. Packer, “Scriptures,” Ensign, Nov. 1982, 53.