Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Ruta; 1 Samuelu 1–7


Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Ruta; 1 Samuelu 1–7

Na siitia atu Naomi ma lona aiga mai Peteleema i le laueleele o Moapi ona o se oge. Na maliliu le tane a Naomi ma ona atalii e toalua i Moapi, ma sa toe foi atu Naomi i Peteleema faatasi ma lana tama teine faaletulafono ia Ruta. I Peteleema, sa faaipoipo atu ai se tagata e igoa ia Poasa ia Ruta ma tausi ia Ruta ma Naomi. O Ruta ma Poasa o tuaa o Tavita ma Iesu Keriso. O Hana, o se tamaitai Isaraelu amiotonu, sa leva ona moomoo ina ia maua sana tama. Sa taliina ana tatalo faamaualalo, ma sa faamanuiaina o ia i se atalii sa ia faaigoaina ia Samuelu. Sa tausia e Hana lana folafolaga e tuuto atu lana tama tama i le Alii ma aumai Samuelu i le faitaulaga sili o Eli e auauna atu i le Alii i le falefetafa’i. Na maua e Samuelu se faaaliga e uiga i faamasinoga o le a oo mai i luga o Eli ma lona aiga ona o le amioleaga a ona atalii. A o tuputupu ae Samuelu, sa faaauau pea ona fetalai mai le Alii e ala mai ia te ia, ma sa iloa o ia e tagata o se perofeta.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

O le a le tusi a Ruta?

O le tusi a Ruta o loo faamatala ai le talafaasolopito o le aiga o Naomi ma Elimeleka, o e sa nonofo i le taimi o faamasino. O se tasi lea o tusi e lua i le Feagaiga Tuai ua faaigoaina i se tamaitai. O loo faamamafa mai i le tusi le agaalofa ma le alofa na i ai ia Naomi ma lana tama teine faaletulafono o Ruta a o laua uia luitau o ni tamaitai ua oti a laua tane.

O se autu tutotonu i le tusi a Ruta o le togiola. O Ruta o se tagata fai mai, sa leai sana tama, ma o se fafine ua oti lana tane, lea na tuua ai o ia ma le mativa tele ma le leai o se mea e ola ai. E ui lava i ona tulaga, sa filifili o ia e mulimuli ia Ieova ma avea ma se vaega o Lona nuu o le feagaiga. Na iu lava ina toe faaipoipo Ruta, sa taliaina atoatoa o ia o se Isaraelu, ma sa faamanuiaina i se fanau. I le tuuina mai o lenei autu o le togiola, e taua le matau o Iesu Keriso, le Togiola o le lalolagi, o se e tupuga sa’o mai ia Ruta.

Ruta 1:1

O ai le au Moapi?

O le au Moapi o e na tupuga mai ia Lota ma lona afafine ulumatua. O sa Moapi sa masani ona fetauai ma Isaraelu i taua eseese. Sa latou tapuai ia Kimosa, o se atua atonu e i ai taimi e fesootai ai ma le faiga masani o le faataulagaina o tagata. O le laueleele o Moapi sa i le itu i sasae o le Sami Mate, i Ioritana i ona po nei.

Ruta 2:1–3

O le a le uiga o le ao karite i le fanua?

Na poloaiina e le Alii i le tulafono a Mose e faapea, o i latou o e na umia fanua e le tatau ona seleseleina fua o faatoaga i pito o o latou fanua. O lenei mea na mafai ai e e matitiva ona selesele nei fua o faatoaga, ia mautinoa ai o le a i ai se mea latou te aai ai. Ina ua uma ona ao mai le seleselega, sa faatagaina foi e matitiva e ao mai aofaiga itiiti o fua o faatoaga sa misi pe na toulu i le au selesele. I ona po o le tusi paia, o le faatinoga o le aoina mai o saito po o isi fua na tuua e le au selesele sa ta’ua o le “aoina.”

O Ruta o loo aoina [fua o le faatoaga] i le fanua ma Naomi o loo aumaia le vai

Ruta o Loo Aoina [Fua o Faatoaga] i le Fanua, saunia e Judith Mehr

Ruta 2:17

O le a le tele o se efa o karite?

Sa faaalia e Poasa le agalelei tele ia Ruta e ala i le faatonuina o lana aufaigaluega e tuua se aofaiga faaopoopo o saito mo ia e aoina. Ina ua toe foi atu Ruta ia Naomi, sa ia aumaia le tusa o se efa o karite—pe tusa ma le 23 lita pe tusa ma le 30 pauna (13.5 kg). Sa sili atu lenei mea nai lo le mea e masani ona faaputu mai e le toatele o ao fua o faatoaga i le aso.

Ruta 2:18–20

Aisea na taua ai le avea o Poasa ma se tasi o “tagata o le aiga e sosoo ai” o Naomi?

O le fasifuaitau “tagata e sosoo ai” i le Lomiga a King James o le Feagaiga Tuai e sau mai le upu Eperu gō’el, o lona uiga o le “togiola.” I Isaraelu anamua, o se togiola sa faasino atu i se tauaiga vavalalata o le sa i ai le tiutetauave e laveai tagata o le aiga mai aitalafu sa le mafai ona latou totogiina e i latou lava. O lenei mea na aofia ai le faasaolotoina o tagata o le aiga mai le nofopologa po o le faatauina mai o fanua o le aiga lea atonu o le a aveesea ona o aitalafu e le totogia.

O le tusi a Ruta e tulaga ese lava lona faafesootaia o le togiola o le aiga ma le tulafono o le faaipoipo i le ava a le uso ua maliu. I lalo o le tulafono o le faaipoipo i le ava a le uso ua maliu, afai e maliu se tane ae leai se fanau, o le tiute o le uso o le tane po o se tauaiga alii e sili ona latalata i ai, e faaipoipo i le fafine ua oti lana tane. Ina ua ta’u atu e Naomi ia Ruta, “Ua tatou aiga ma ia [Poasa]o ia foi o so latou e i ai le tausi tama,” sa ia faailoa atu o Poasa o se tasi e mafai ona togiolaina i latou mai lo latou tulaga faigata. O le a faia e Poasa lenei mea e le gata i le faatauina mai o le fanua o Elimeleka ae faapea foi i le mulimuli i tu ma aga o le faaipoipo i le ava a le uso ua maliu, e faaipoipo ai ia Ruta.

E pei o Naomi ma Ruta, e le mafai ona tatou faasaoina i tatou lava ae e tatau ona faalagolago i lo tatou Togiola o Iesu Keriso, o le na “faatauina [i tatou] i lona lava toto.” Sa faamalamalama mai e Elder D. Todd Christofferson: “O se tasi o faalagiga aupito sili ona taua e faamatalaina ai Iesu Keriso o le Togiola. … O le upu togiola o lona uiga o le totogi faauma o se noataga po o se aitalafu. O le togiola e mafai foi ona faauigaina ia laveai pe faasaoloto e ala i le totogiina o se tau. … O nei uiga taitasi ua fautuaina mai ai vaega eseese o le Togiola sili na faataunuuina e Iesu Keriso e ala i Lana Togiola.” E ala i Lana taulaga togiola, ua totogi ai e Iesu Keriso a tatou aitalafu faaleagaga, laveai i tatou mai le agasala ma le oti, ma ofoina mai ia i tatou se tofi e faavavau.

Ruta 3:1–2

O le a le mea e sasa ai saito?

A uma le seleselega, sa faapotopoto tagata faigaluega i luga o se fasi fanua lapotopoto ua ta’ua o le mea e sasa ai saito. O iinei na latou tuueseeseina ai fatu o saito mai pa’u saito ia e afifi ai—e ta’ua o le aputi. Sa masani ona faia lenei mea i le afiafi, lea e mafai ai e savili malolosi ona tafi ese le aputi. O le sasaga o le saito sa o se taimi o le faamanatuina, e faailoga ai le faaiuga o le vaitau o le totoina ma le seleselega. O le pule o le fanua e masani ona nofo i le fola e sasa ai le saito i le po atoa e puipui le seleselega mai tagata gaoi.

o alii ma tamaitai o loo galulue i se fanua o togasaito

Ruta 3:1–9

Aisea na faatonu ai e Naomi ia Ruta e taoto i vae o Poasa?

Ina ua iloa e Naomi le agalelei o Poasa ia Ruta ma iloa ai o ia e ono avea ma se togiola faamoemoeina, sa uunaia e Naomi ia Ruta e saili e faaipoipo ia te ia. I le mulimuli ai i faatonuga a Naomi, sa taoto ai Ruta i vae o Poasa a o moe o ia i le fola e sasa ai saito. O le Lomiga a King James o le Feagaiga Tuai o loo tusia ai le talosaga a Ruta ia Poasa e faapea, “Faaafu mai ia lou pito ofu i lau auauna fafine; aua o ia te oe le tausi tama.” O se faaliliuga e sili atu ona moni o le, “Faalautele mai lou apaau i luga ae o lau auauna fafine, ona o oe o se togiola.” I le faia o lenei talosaga, sa talosaga atu ai Ruta ia Poasa e faaipoipo ia te ia ina ia mafai ona ia aveina o ia i lalo o lana puipuiga ma tausi ia te ia.

Ruta 4:1–8

Aisea na teena ai e le tagata vavalalata o le aiga le faaipoipo ia Ruta?

O le tagata vavalalata o le aiga o Naomi na ioe muamua e laveai le fanua o Elimeleka, ae sa suia lona mafaufau ina ua ia iloa o le a faamoemoeina foi o ia e faaipoipo ia Ruta. Sa popole o ia o le faaaogaina o lana aia tatau o le togiola o le a “faaleaoga i [lona] tofi.” O lenei atugaluga ua ta’u mai ai sa lei manao o ia i le fanua na ia faatauina ina ia maua e atalii o Ruta i le lumanai nai lo tagata o lona lava aiga.

O le a le tusi o Samuelu?

O le tusi o le 1 Samuelu o loo faamatala ai le galuega a le perofeta o Samuelu, le faamasino mulimuli o Isaraelu. I le vaitaimi o faamasino, e toatele tagata Isaraelu na faagaloina le Alii ae liliu atu i le ifo i tupua. O le tusi o le 1 Samuelu o loo faamatala ai taumafaiga a Samuelu e toefaatuina tapuaiga masani a Ieova. O loo faamatala ai foi le suiga faigata a Isaraelu mai faamasino i tupu. I lalo o le taitaiga a le Alii, na valaau ma faauuina ai e Samuelu ia Saulo e avea ma uluai tupu o Isaraelu ma Tavita e avea ma tupu o Isaraelu i le lumanai.

1 Samuelu 1:9–11

Aisea na folafola atu ai e Hana e leai se tafi o le a oo i le ulu o lana tama tane?

Sa faia e Hana se tautoga afai e faamanuia o ia e le Alii i se tama tane, o le a ia “foai atu lea o ia ia Ieova i aso uma o lona ola.” O lenei tautoga, faatasi ai ma lana folafolaga o le a le oo se tafi i le ulu o lana tama tane, ua ta’u mai ai sa tausia Samuelu o se Naseri ma vaetofia mo le auaunaga i le Atua. O Naseri o tagata e faia se tautoga faapitoa o le tuuto atu i le Atua mo se vaitaimi. I le taimi lea, sa folafola atu ai e Naseri e le otia o latou lauulu, e le inu uaina, pe pa’i atu i soo se mea ua mate.

O Hana ma lana tama tane o Samuelu a o pepe

Mo Lenei Tamaitiiti Na Ou Tatalo Ai, saunia e Elspeth Young

1 Samuelu 2:12–17, 22–25

O ai “atalii o Pelialo”?

O le fasifuaitau “atalii o Pelialo” o loo faaaogaina i le Lomiga a King James o le Feagaiga Tuai e faamatala ai tagata o e sa fouvale i aoaoga a le Alii ma tulaga faatonuina faaagafesootai. Sa tuuina atu i atalii o Eli lenei faailoga ona o a latou faatinoga agasala a o auauna atu o ni ositaulaga i le falefetafa’i. O a latou faatausuai na aofia ai le aveesea o aano o manu mai taulaga i manu ma le faia o amioga le mama ma fafine o e na o mai e tapuai i le falefetafa’i.

1 Samuelu 3:1

O le a le uiga e faapea na “ua valavala foi le afioga a Ieova i ia ona aso”?

O le upu valavala e pei ona faaaogaina i le Lomiga a King James o le Feagaiga Tuai o lona uiga “e seāseā tupu.” Na aoao mai Peresitene Harold B. Lee e faapea, i lenei vaitau i le talafaasolopito o Isaraelu, “sa leai se perofeta i luga o le fogaeleele e mafai ai e le Alii ona faaali mai lona finagalo, pe ala i aafiaga patino, po o faaaliga.” O lenei taimi o le leai o se faaaliga na faamutaina ina ua fetalai atu le Alii ia Samuelu, o le na iu lava ina iloa e Isaraelu uma o se perofeta a le Alii.

O Samuelu o loo nofo i luga o le moega ma tilotilo atu i le lagi

Tamaitiiti o Samuelu na Valaau i ai le Atua, saunia e Harry Anderson

1 Samuelu 4

Aisea na aumai ai e Isaraelu le atolaau o le feagaiga faatasi ma i latou i le taua?

O le atolaau o le feagaiga na faatusa i le afio ai o le Alii. Sa masani ona tuuina i le Paia o Paia i totonu o le falefetafa’i. I le taimi o lo latou manumalo ai i le nuu folafolaina, sa tauave ai e Isaraelu le atolaau faatasi ma i latou o se faatusa ma se faamanatu sa faatasi le Atua ma i latou.

Sa manatu toeaiina o Isaraelu o le a fesoasoani le atolaau ia i latou e manumalo ai i la latou taua e faasaga i Filisitia. O le fasifuaitau “ona faaolaina ai lea o i tatou” i le fuaiupu e 3 ua ta’u mai ai atonu na tuu e Isaraelu lo latou faatuatua i le atolaau nai lo le Alii. O lo latou amioleaga na taofia ai i latou mai le mauaina o le malosi ma le puipuiga a le Alii. Ona sa lei faatasi le Alii ma i latou, o lea na faatoilaloina ai Isaraelu e Filisitia, na fasiotia ai atalii o Eli, ma faoa ai le atolaau. Ina ua iloa e Eli le maliliu o ona atalii ma le faoa o le atolaau, sa matuai lofituina o ia i le faavauvau o lea na pau ai mai lona nofoa ma maliu ai. O nei mea na tutupu na faataunuuina ai le valoaga a Samuelu e faapea, o le a fetaiai le aiga o Eli ma se iuga matautia.

1 Samuelu 5–6

O le a le mea na faia e Filisitia i le atolaau o le feagaiga?

O Takono o se tasi o atua sa tapuai i ai Filisitia. Sa talitonu Filisitia na tuuina atu e Takono ia i latou le manumalo ia Ieova ma Isaraelu. Sa latou aumaia le atolaau o le feagaiga i totonu o le malumalu o Takono ma tuu i vae o le faatagata o Takono o se ipu [manumalo] o le taua. I le taeao lona lua, na iloa ai e filisitia ua pau faō le faatagata o Takono i luma o le atolaau, ua motusi ese lona ulu ma ona alofilima. Ona auina mai lea e le Alii o se mala o silailalo (atonu o fula po o maisua) ma isumu i luga o Filisitia, lea ana le toe faafoia lava le atolaau ia Isaraelu e le uma. O nei mea na tutupu na faaalia ai le maualuga atu o Ieova ia Takono.

1 Samuelu 7:7–12

Aisea na faaigoa ai e Samuelu se maa o “Epenesa”?

Ina ua uma ona faatoilaloina e Isaraelu ia Filisitia, sa faatu e Samuelu se maa sa ia faaigoaina o “Epenesa” o se maafaamanatu e manatua ai le Alii. O le uiga faaEperu o le epenesa o le “maa fesoasoani.”

1 Samuelu 7:9–11

O le a le pule sa i ai ia Samuelu?

E ui lava ina sa tele ina taofia e le Alii le Perisitua Mekisateko mai ia Isaraelu ina ua Ia faatuina le tulafono a Mose, ae sa lei aveesea atoa mai le lalolagi. Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e fapea, “sa i ai i perofeta uma le Perisitua Mekisateko.” O lenei mea e mautinoa lava le aofia ai o Samuelu, o lē sa iloaina e Isaraelu uma o se perofeta a le Alii. Ona sa umia e Samuelu le Perisitua Mekisateko, sa faatagaina ai o ia e osi atu taulaga ma faatino isi tiute sa masani ona faapolopolo mo faitaulaga sa Levi.

Aoao Atili

O le fola e tuueseese ai le saito ma aputi

  • The Threshing Floor,” Ensign, Sept. 2017, 70–71

Togiola

Ruta ma Hana

  • Elaine S. Dalton, “Lessons from the Old Testament: Lessons from Ruth and Hannah,” Ensign, Apr. 2006, 34–37

Faalogologo i le siufofoga o le Alii

  • Walter F. González, “Listening as Samuel Listened,” Ensign, Aug. 2010, 38–41

Ala o Faasalalauga

Vitio

3:9
2:4

Musika

Ata

O Ruta o loo tootuli i luma o Naomi

Mafaufau Mausali, saunia e Eva Timothy

O Ruta o loo aoina saito

Ruta, saunia e Dilleen Marsh

o faifaatoaga o loo tuueseeseina le saito mai le aputi
O Hana o loo tootuli i le tatalo

Hana o Loo Tatalo, saunia e Paul Mann

O Hana o loo uuina le lima o Samuelu

Hana ma Samuelu, saunia e Michael Parker

Hana o loo tuuina atu Samuelu ia Eli le faitaulaga

O Loo Tuu Atu e Hana Lana Tama o Samuelu ia Eli, saunia e Robert T. Barrett.

Ua ala Samuelu i le moega e latalata i se lamepa suauu

Ua Valaauina Samuelu e Ieova, saunia e Sam Lawlor

Faamatalaga

  1. O le tusi a Eseta o le isi tusi lea o le Feagaiga Tuai ua faaigoaina i se tamaitai.

  2. Ina ia aoao atili e uiga i le autu o le togiola i le tusi a Ruta, tagai i le “Ruta 2:18–20. Aisea na tatau ai le avea o Poasa ma se tasi o ‘tausi tama’ a Naomi

  3. Tagai i le Mataio 1:5–16.

  4. Tagai i le Kenese 19:36–37.

  5. Tagai i le Bible Dictionary, “Moab.”

  6. Tagai i le 2 Tupu 3:26–27. Tagai foi i le Bible Dictionary, “Chemosh.”

  7. Tagai i le Levitiko 19:9–10.

  8. Tagai i le Teuteronome 24:19–22.

  9. Tagai i le Ruta 2:15–17.

  10. Tagai i le Bible Dictionary, “Weights and measures.” Tagai foi ia Kerry Muhlestein, “Ruth, Redemption, Covenant, and Christ,” in The Gospel of Jesus Christ in the Old Testament, ed. D. Kelly Ogden and others (2009), 197; Adele Berlin and Marc Zvi Brettler, eds., The Jewish Study Bible, 2nd ed. (2014), 1577, faamatalaga i le Ruta 2:17.

  11. Tagai ia Tremper Longman III and Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), entry 1350, page 944.

  12. Tagai i le Esoto 21:7–8; Levitiko 25:25, 47–55. Tagai foi ia Muhlestein, “Ruth, Redemption, Covenant, and Christ,” 191–92; Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, “Redeem,” 654.

  13. Tagai i le Teuteronome 25:5–10; Bible Dictionary, “Levirate marriage.” Tagai foi i le “Kenese 38:6–30. O le ā se mea ua tatou malamalama i ai e uiga i le mea na tupu i le va o Iuta ma Tamara?

  14. Ruta 2:20.

  15. Tagai i le Ruta 4:1–13. Tagai foi Richard Neitzel Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints (2009), 187.

  16. Galuega 20:28.

  17. D. Todd Christofferson, “Togiola,” Liahona, Me 2013, 109.

  18. Tagai i le 1 Korinito 15:20–22; Eperu 9:15; 2 Nifae 2:6–9; Mosaea 15:1–9.

  19. Tagai ia Berlin and Brettler, The Jewish Study Bible, 1577, faamatalaga i le Ruta 3:2.

  20. Tagai ia Muhlestein, “Ruth, Redemption, Covenant, and Christ,” 198.

  21. Tagai ia Muhlestein, “Ruth, Redemption, Covenant, and Christ,” 198–99.

  22. Ruta 3:9.

  23. Muhlestein, “Ruth, Redemption, Covenant, and Christ,” 200; faaopoopo le faamamafa.

  24. Tagai i le Ruta 3:1, vaefaamatalaga a; tagai foi i le “Ruta 2:18–20. Aisea na tatau ai le avea o Poasa ma se tasi o ‘tausi tama’ a Naomi?” O upu a Ruta na toe faaleo mai ai upu a Poasa mai le laua uluai feiloaiga. I lena talanoaga, na fai atu ai Poasa, “Ia totogi Ieova i lau galuega, ia tuuina mai ia te oe se taui tele mai ia Ieova le Atua o Isaraleu, ua e sau e faatuatua i lalo o ona apaau” (Ruta 2:12). Atonu na faailoa mai e Ruta o le a faaloloa atu e Ieova Ona apaau o le puipuiga i ona luga ina ua faaloloa atu e Poasa ona apaau i ona luga e ala i le faaipoipo atu ia te ia (tagai Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 187; Muhlestein, “Ruth, Redemption, Covenant, and Christ,” 200).

  25. Ruta 4:6.

  26. Tagai Muhlestein, “Ruth, Redemption, Covenant, and Christ,” 202.

  27. O tusi o le 1 ma le 2 Samuelu sa tasi le tusi i le Tusi Paia Eperu. Atonu na vaevaeina i ni tusi se lua ina ua faaliliuina le Tusi Paia i le faa-Eleni (tagai Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 190).

  28. Tagai i le Faamasino 17:6; 21:25.

  29. Tagai i le Bible Dictionary, “Samuel.”

  30. 1 Samuelu 1:11.

  31. Tagai Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 192–93.

  32. Bible Dictionary, “Nazarite.” Tagai foi i le “Faamasino 13:2–5. O le a le Naseri?

  33. Tagai Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 182. O le upu belial o lona uiga o le “le aoga” po o le “amioleaga” (tagai i le Bible Dictionary, “Belial”).

  34. Tagai i le 1 Samuelu 2:13–17, 22. Tagai foi ia Paulo R. Grahl, “Eli and His Sons,” Ensign, June 2002, 18.

  35. Tagai Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, entry 3368, page 967.

  36. Harold B. Lee, “But Arise and Stand upon Thy Feet”—and I Will Speak with Thee, Brigham Young University Speeches of the Year (Feb. 7, 1956), 2.

  37. Tagai i le 1 Samuelu 3:19–21.

  38. Tagai i le Bible Dictionary, “Ark of the Covenant.”

  39. Tagai i le Iosua 3:14–17; 6:12–16; “Iosua 6:1–5. O le a se mea atonu na aoaoina e Isaraelu mai faatonuga tulaga ese a le Alii mo le faatoilaloina o Ieriko?

  40. Tagai i le 1 Samuelu 7:2–3.

  41. Tagai i le 1 Samuelu 2:27–36.

  42. Tagai i le Bible Dictionary, “Dagon.”

  43. Tagai i le 1 Samuelu 5:3–4.

  44. Tagai i le 1 Samuelu 5:6, vaefaamatalaga a. Tagai foi Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 195.

  45. 1 Samuelu 7:12.

  46. Tagai i le 1 Samuelu 7:12, vaefaamatalaga e.

  47. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 109.

  48. Tagai i le 1 Samuelu 3:19–21. Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita: “O le aveesea o le perisitua maualuga sa mai tagata o se tino, ae sa tuua pea e le Alii i totonu o i latou ni alii o loo umia le Perisitua Mekisateko, faatasi ai ma le mana e taitai ai i ona sauniga uma, e tusa ai ma lona filimaotiga e tuuina atu nei sauniga i tagata. O lea na umia ai e Samuelu, Isaia, Ieremia, Tanielu, Esekielu, Elia, ma isi o perofeta le Perisitua Mekisateko” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie [1956], 3:85).

  49. O loo tusifaamaumauina i le Feagaiga Tuai taimi o tagata mai isi ituaiga na faatagaina e le Alii e osia taulaga. O faataitaiga e aofia ai Iosua mai le ituaiga o Efaraima (tagai i le Numera 13:8; Iosua 8:30–31); Kitiona mai le ituaiga o Manase (tagai i le Faamasino 6:15, 25–28); ma Tavita mai le ituaiga o Iuta (tagai i le 2 Samuelu 6:17–18; 24:25; Mataio 1:1–6). E le o manino le gafa o Samuelu; o ia ma lona tama, o Elekana, o loo lisiina i le gafa o le sa Levi o loo tusia i le 1 Nofoaiga Tupu 6:27–28.