Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Numera 11–14; 20–24; 27


Fesoasoaniga mo Mau

Numera 11–14; 20–24; 27

Na auina atu e Mose ni sipai se 12 e sailiili i le laueleele o Kanana. E na o le toalua o i laua, o Kaleopa ma Iosua, sa faatuatua o le a fesoasoani le Alii ia Isaraelu e faatoilalo Kanana e pei ona Ia folafola mai. Ona o le le talitonu o Isaraelu, na ta‘u atu ai e le Alii ia i latou o le a latou se i le vao mo le 40 tausaga. Sa faaauau pea ona latou faitio ma fouvale faasaga i le Alii i le tele o taimi. Na auina mai e le Alii gata uono na puapuagatia ai tagata. Ona ia faatonuina lea o Mose e fai se gata apamemea e mafai e tagata ona vaai i ai ma faamaloloina. Sa faatonuina e le Alii se perofeta e le o se Isaraelu e igoa ia Palaamo e faamanuia le fanauga a Isaraelu. Sa filifilia Iosua e sui ia Mose.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

O le a le tusi o Numera?

O le tusi o Numera o le lona fa lea o tusi e lima a Mose. O lona igoa e faavae i le faatonuga a le Alii mo Mose e faitaulia alii Isaraelu uma e 20 tausaga ma matutua atu o e na mafai ona o i taua. O le autu Eperu mo le tusi e sau mai le fasifuaitau “i le vao.” O le Numera o loo faamaumauina ai aafiaga o Isaraelu a o latou fesēta’i solo i le vao mo le 40 tausaga. O le tusi e mafai ona vaevae i ni vaega se tolu:

  1. Mataupu 1–10: O sauniuniga a Isaraelu e o ese mai Sinai ina ua mavae le tausaga atoa na latou tolauapi ai iina.

  2. Mataupu 10–21: O le malaga a Isaraelu mai Sinai i tuaoi i saute o Kanana, o lo latou mumusu e ulu atu i Kanana, ma lo latou feseta’i mulimuli ane ai i le vao.

  3. Mataupu 22–36: O mea na tutupu i laufanua valevalenoa o Moapi i fafo atu lava o le nuu folafolaina.

faafanua o le malaga a Isaraelu mai Aikupito i Kanana

Faafanua o le Tusi Paia nu. 2: “O le Savali Tele a Isaraelu mai Aikupito ma le Ulu atu i Kanana”

Numera 11

O le a se mea e mafai ona tatou a’oa’oina mai le muimui o Isaraelu?

E lei leva ona o ese Isaraelu mai Sinai, ae latou faitio ia Mose e uiga i le aai i le manai i aso uma. O le taimi muamua lenei o le tele o taimi o le muimui ua tusi faamaumauina i le Numera. O le muimui o Isaraelu na le fiafia ai le Alii ma Mose. Ina ua toe faamatalaina nei mea na tutupu i ona uso, sa faaalia e le perofeta o Nifae o le Tusi a Mamona le muimui o Isaraelu i lo latou loto maaa. Na aoao mai Nifae e ui lava i mea uma na faia e le Alii mo le fanauga a Isaraelu, “sa latou faamaaa o latou loto ma faatauaso o latou mafaufau, ma upuleaga faasaga ia Mose ma faasaga i le Atua moni ma soifua.”

Sa lapatai mai Elder Dale G. Renlund e uiga i le le lotofaafetai tatou te ono lagonaina pe a tatou taumamao ese mai i tatou lava mai le Atua. Sa ia aoao mai: “O lo tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo, o Iesu Keriso, o ni Tagata Foai Silisili. O le faateleina o lo tatou faataumamaoina o i tatou mai ia i Laua, o le faateleina foi lena o lo tatou lagona e tatau lava ona tatou maua fua ni mea. E amata ona tatou mafaufau faapea ua tatau ia i tatou le alofa tunoa ma e i ai faamanuiaga o loo nofoaitalafu ia i tatou. Ua tatou matele lava i le vaavaai solo, ia iloa mea e fai faapito, ma lagona ai le ita—po o le tiga—i mea le talafeagai tatou te vaaia. E ui e mafai ona faatulaga mai le le talafeagai mai mea itiiti e oo i le tiga ogaoga, ae a tatou mamao ese mai le Atua, e oo lava i nai mea iti e le tutusa e foliga tetele. Tatou te lagona faapea e i ai i le Atua se matafaioi e lipea ia mea—ma faia loa i le taimi lava lena!”

Numera 11:24–29; 12:1–15

O le a lou manatu i le uiga o le tala a Mose ina ua ia fai mai e manao lava ia fai ma perofeta le nuu uma o Ieova”?

O le moomooga o Mose “ia fai ma perofeta le nuu uma o Ieova, ma ia foaiina atu e Ieova lona Agaga ia te i latou” na faaalia ai lona manao mo isi ia maua faamanuiaga o faaaliga. Ae peitai, sa le’i fautuaina e Mose se tasi e mafai ona avea ma sooupu a le Alii. O loo faaalia lenei mea i le Numera 12, ina ua aoaiina Arona ma Miriama e le Alii mo le luiina o le pule a Mose o se taitai musuia mo Isaraelu uma.

Ua faamamafa mai e perofeta i o tatou aso le manaomia o faaaliga faaletagata lava ia ma le taitaiga faaperofeta. Na aoao mai Peresitene Dallin H.Oaks: “Ua tuuina mai e lo tatou Tama Faalelagi i Ana fanau ni laina se lua o fesootaiga ma Ia—o mea e mafai ona tatou ta’ua o le laina patino ma le laina o le perisitua. E tatau i tagata uma ona malamalama ma ia taitaiina e nei laina taua e lua o fesootaiga.”

Na faamatala mai e Elder Dale G. Renlund faapea “o aoaoga faavae, poloaiga, ma faaaliga mo le Ekalesia o aiā tatau ia a le perofeta soifua, o lē na te mauaina ia mea mai le Alii o Iesu Keriso.” E tusa ai ma faaaliga faaletagata lava ia, na aoao mai ai Elder David A. Bednar: “O le agaga o faaaliga e avanoa mo tagata uma. … “O lenei faamanuiaga e le o faatapulaaina i taitai pulefaamalumalu o le Ekalesia; ae, e tatau ona i ai i olaga o alii, tamaitai, ma tamaiti uma … e ulu atu i feagaiga paia. O le naunautai faamaoni ma le agavaa e valaaulia ai le agaga o faaaliga i o tatou olaga.”

Numera 13:16

O le a se mea taua e uiga i le faaigoaina o Hosea ia Iosua?

Na faatonuina e le Alii ia Mose e auina atu se taitai mai ituaiga taitasi e suesue le laueleele o Kanana. Na suia e Mose le igoa o le taitai o le ituaiga o Efaraima mai ia Hosea (o lona uiga o le “faaolataga”) ia Iosua (o lona uiga “OIeova o le faaolataga”). O lenei suiga atonu o se faamanatu ia Isaraelu sa taitaia i latou e le Atua ma e mafai ona latou maua le nuu folafolaina e ala i Lona mana.

I seneturi mulimuli ane, o le igoa lava lea e tasi o le a tuuina atu i le Alo o le Atua. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “E lei manaomia ona aoaoina Maria ma Iosefa i le taua loloto o le suafa o Iesu. O le aa Eperu lea na maua mai ai, Jehoshua, o lona uiga ‘o Ieova o le faaolataga.’ O lea la, o le misiona a Ieova, e le o toe mamao ona faaigoa lea ia Iesu, o le faaolataga, ma o Lona taunuuga silisili o le avea lea ma Faaola o le lalolagi.”

Numera 13:26–33

O ai atalii o Anaki?

O sipai toa10 e le talitonu sa faasino i atalii o Anaki o ni “tagata tino ese” ina ua latou tuuina mai ni mafuaaga na latou lagona ai e le mafai e Isaraelu ona faatoilaloina le nuu folafolaina. Atonu na aiga atalii o Anaki i le nuu o Rafa, lea na tupuga mai ai Koliata.

Mo nisi faamatalaga, tagai i le “Mose 7:15. O le a le uiga e faapea, sa i ai tagata tino ese i le laueleele?”

Numera 14

Aisea na tatau ai ona fesea’i solo Isaraelu i le vao mo le 40 tausaga?

O le toatele o Isaraelu na taliaina le lipoti a sipai e toa 10, o e na fai mai o le faatoilaloina o le nuu folafolaina o le a faigata. Sa amata e nisi o Isaraelu se taumafaiga e teena Mose ma filifili se taitai o le a toe aveina atu i latou i Aikupito. Ina ua faasalavei atu Iosua ma Kalepo, sa taumafai le faapotopotoga e fetogi i laua i maa.

E ui i amioga a tagata e faasaga ia te ia, ae sa aioi atu Mose i le Alii ia alofa mutimutivale ia i latou. Na fetalai mai le Alii o le a Ia le faaumatiaina tagata, ae o le a latou se solo i le vao mo le 40 tausaga. Sa Ia ta’ua e faapea “[e leai] lava so latou o e inoino mai ia te [Ia]” o le a ola e fai mo latou tofi le nuu folafolaina. O lenei mea na aofia ai tagata matutua uma e silia ma le 20 tausaga le matutua vagana ai Kalepo ma Iosua.

O se tasi lea o le tele o taimi i le vao lea na misia ai e Isaraelu faamanuiaga a le Alii ona o lo latou fouvale ma le le talitonu. O nisi taimi e faasino ai tusitusiga paia i nei taimi o “i meripa” i le vao.

toafa e latalata i le Penisula o Sinai

Toafa e latalata i le Penisula o Sinai

Numera 20:12

Aisea na le faatagaina ai Mose ma Arona e ulu atu i le nuu folafolaina?

Ina ua toe muimui Isaraelu ona o le manao i le vai, sa tuuina atu e le Alii ia Mose ma Arona ni faatonuga patino i le auala e tuuina atu ai mea latou te manaomia. I le ta’ua ai o se maa faapitoa, sa ta’u atu ai e le Alii ia Mose e faapotopoto le nuu ma“ia oulua tautala atu i le papa i o latou luma; ona foaiina mai ai lea e ia o lona vai.” Peitai, nai lo le mulimuli i le poloaiga a le Atua e tautala atu i le papa, sa taia faalua e Mose i lona tootoo. E le gata i lea, sa le’i mafai e Mose ma Arona ona avatu se faafetai i le Alii mo lenei vavega. A o lei taia e Mose le papa, sa ia fesili atu, “Ma te faatafeina mai ea le vai ai lenei papa mo outou?”

Sa aoai e le Alii ia Mose ma Arona mo le se ese mai ana faatonuga ma mo le le “faapaiaina [o Ia] i mata o le fanauga a Isaraelu.” Sa Ia tautino mai ona o a laua amioga, o lea o le a le faatagaina ai Mose ma Arona e taitai Isaraelu i le nuu folafolaina.

E ui lava e le o faamatalaina atoatoa e tusitusiga paia ia mafuaaga o lenei taunuuga, ae sa lei faaleaogaina o ia e amioga a Mose mai tiutetauave ma faamanuiaga uma i le lumanai. Ua aoao mai le Tusi a Mamona e faapea i le iuga o le ola o Mose, “sa aveina e le Alii Mose ia te ia lava.” I le avea ai ma se tagata ua liua, sa faaali atu Mose i le Mauga o Liua ma faaee atu ki o le perisitua i luga o Peteru, Iakopo, ma Ioane. Sa faaali atu foi Mose ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i lo tatou tisipenisione o se tagata toetu, ma faaee atu i o laua luga ki o le faapotopotoina o Isaraelu.

Numera 21:4–9

O le a se mea ua faaopoopo e isi mau i lo tatou malamalamaaga i le tala i le gata apamemea?

O leNumera 21 o loo faamatala mai ai le tala ia Isaraelu o loo utia e gata uogo ona faamaloloina lea e ala i le vaai atu i le gata apamemea lea na faatuina e Mose. O mau faaopoopo e faaopoopo ai malamalamaaga taua ma le uiga i lenei tala.

O le mea e sili, na aoao mai Iesu Keriso e faapea o lenei mea na tupu e faatusa i Lana taulaga togiola. Sa Ia molimau mai, “E pei ona siitia i luga e Mose le gata i le vao, e ao ina faapea ona siitia i luga o le Atalii o le tagata: ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia, a ia maua e ia le ola e faavavau.” E faapena foi, na valoia e Nifae le atalii o Helamana o le a sii ae Iesu Keriso i luga o le satauro ma “o le toatele o e e vaai ae i luga ma le faatuatua i le Alo o le Atua, ma ua i ai le agaga salamo, i lena lava ola e faavavau.”

Na tuuina mai e Nifae le atalii o Liae le auiliiliga taua e faapea, e ui pau lava le mea mo Isaraelu uma e fai o le vaai, sa i ai le toatele o e na fano “ona o le faatauvaa o le ala, po o lona faigofie tele.” Sa faamalamalama atili mai e le perofeta o Alema e faapea o le mafuaaga o le a le tilotilo atu ai nisi i le gata “ona sa latou le talitonu o le a faamaloloina ai i latou.”

O Mose o loo tusi atu i se tootoo ma se gata apememea

Mose ma le Gata Apamemea, saunia e Judith Mehr

Numera 22–24

O ai Palaamo?

O Palaamo o se tagata e le o se Isaraelu sa i ai sona uiga tauleleia mo le faaleo atu o faamanuiaga ma fetuu. E ui e lei valaauina lava o ia o se perofeta i le Numera 22–24, ae e tele faataitaiga i nei mataupu o Palaamo o loo galue o se perofeta mo le Alii. Mo se faataitaiga, e ui lava i talosaga faifai pea a Palako ia Palaamo e fetuu ia Isaraelu, “ona tuuina mai lea e Ieova le upu i le gutu o Palaamo,” ma nai lo se isi mea, ona folafola atu ai lea e Palaamo faamanuiaga i o latou luga.

E ui ina sa faaaoga e le Alii ia Palaamo e auauna atu ai i Ona faamoemoega, ae o loo i ai ni faailoga o faamoemoega o Palaamo sa le lelei i taimi uma. Mo se faataitaiga, “Sa tupu le toasa o le Atua” e faasaga ia Palaamo ina ua malie o ia e talanoa ma Palako, ma sa auina mai e le Atua se agelu e poloka le ala o Palaamo. Ona tatalaina lea e le Alii o le gutu o le asini a Palaamo ina ia iloa ai e Palaamo le agelu, lea e foliga mai e faaalia ai le tauaso faaleagaga o Palaamo. O le tagata sa sailia ona o lona tulaga tauleleia o se tagata vavalo sa le mafai ona ia iloa mea e oo lava i mea na iloa atu e lana asini.

Ua ta’u mai i tusitusiga paia na iu lava ina liliu atu Palaamo i uunaiga a Palako ma faalataina ai Isaraelu. O loo ta’u mai i le tusi o Faaaliga na aoao atu e Palaamo ia Palako “e tuu atu le mea e tausuai ai i luma o le fanauga a Isaraelu, ia aai i mea ua fasia mo tupua, ma ia latou faitaaga.” I se isi vaega o tusitusiga paia, o le faataitaiga a Palaamo o loo faaaoga e lapatai atu ai e faasaga i le matape’ape’a ma le sailia o mea o le lalolagi.

Aoao Atili

Faaaliga faaperofeta ma faaaliga faaletagata lava ia

O sipai e 12

  • S. Michael Wilcox, “The 12 Spies,” Ensign, Mat. 2002, 35–37

O le gata apamemea

  • W. Mark Bassett, “Look and Live,” Ensign, Ian. 2018, 30–33

  • Jose L. Alonso, “Ia Ola, Vaai Atu i le Atua ma Faalagolago ia te Ia” (na o le tusiga faatekinolosi), Liahona, Ape. 2022, Gospel Library

40 Tausaga i le Vao

  • Kerry Muhlestein, “Israel’s Exodus and Deliverance—Then and Now,” Ensign, Mat. 2018, 46–51

Ala o Faasalalauga

Ata

atatusi o sipai o loo faamatala atu ia Mose mea na latou maua i Kanana

Iosua ma Kalepo: Sipai Usiusitai

vaaiga i matusasae o le Wadi tele, lea sa i ai Kadesh Barnea i le tusi paia

Vaaiga i matusasae o le Wadi tele, lea sa i ai Kadesh Barnea i le tusi paia

o se gata apamemea i luga o se pou
agelu ma se pelu o loo faaali atu ia Palaamo

O Le Agelu ua Faaali Atu ia Palaamo, saunia e Paul Gustave Doré.

O Mose o loo faaee ona lima i luga o le ulu o Iosua

Faauuina e Mose ia Iosua, saunia e Darrell Thomas

Faamatalaga

  1. Tagai i le Numera 1:2–3. O lenei tusigaigoa muamua o Isaraelu ina ua uma ona faaalia i le Esoto e silia ma le 600,000 alii e silia ma le 20 tausaga le matutua e mafai ona o i taua (tagai i le Numera 1:45–46). Pe a faamaumauina ia sa Levi, tamaitai, tamaiti, ma alii matutua e le o aofia ai i lenei fuainumera, e fuafua e nisi o sikola le aofaiga atoa o Isaraelu pe tusa ma le tolu miliona. E talitonu isi sikola sa i ai ni mea sese e le sa’o po o ni mea sese tusitusia i le aluga o seneturi ma o le aofaiga atoa o Isaraelu sa itiiti atu. Po o le a lava le numera sa’o, sa galue Mose i le taitaiina o se vaega toatele o tagata i le vao (tagai i le Richard Neitzel Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints [2009], 126).

  2. Numera 1:1. Tagai i le Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 124.

  3. Tagai i le Numera 14:2; 16:1–41; 17:5–10; 21:4–5.

  4. 1 Nifae 17:30.

  5. Dale G. Renlund, “Ina Ia Mafai Ona Ou Aumai o Tagata Uma ia te A’u,” Liahona, Me 2016, 39,

  6. Numera 11: 29.

  7. Tagai i le Matthew O. Richardson, “The Prophet-Leader,” Religious Educator, vol. 9, nu. 1 (2008), 72.

  8. Tagai i le Robert D. Hales, “O Le Agaga Paia,” Liahona, Me 2016, 105–6; Kerry Muhlestein, “A Savior with a Sword: The Power of a Fuller Scriptural Picture of Christ,” Religious Educator, vol. 20, nu. 3 (2019), 118–19.

  9. Dallin H. Oaks, “O Laina e Lua o Fesootaiga,” Liahona, Nov. 2010, 83.

  10. Dale G. Renlund, “O Se Taiala mo Faaaliga Faaletagata Lava Ia,” Liahona, Nov. 2022, 17.

  11. David A. Bednar, “O Le Agaga o Faaaliga,” Liahona, Me 2011, 87.

  12. O le Lomiga a King James o le Tusi Paia o loo aumaia ai lona igoa o “Jehoshua” i le Numera 13:16, o se ituaiga o igoa o Iosua.

  13. Tagai i le Tremper Longman III and Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), “Savior,”704--5.

  14. Tagai i le Joseph Fielding McConkie, Gospel Symbolism (1985), 71.

  15. Russel M. Nelson, “Christ the Savior Is Born,” New Era, Tes. 2006, 3.

  16. Numera 13:33.

  17. O loo ta’ua foi tagata tino ese i se isi nofoaga i le Tusi Paia. Mo se faataitaiga, o le tusi a Teuteronome o loo faamatala ai Oko, o le tupu o Vasana ma sa lauiloa o le tagata mulimuli o le Rapa. O lona moega tele o se faamaoniga o ia o se sauai (tagai i le Teuteronome 3:11).

  18. Tagai i le Adele Berlin and Marc Zvi Brettler, eds., The Jewish Study Bible, 2nd ed. 2014), 295, faamatalaga i le Numera 13:22, 28, 33.

  19. Tagai i le Numera 14:1–4. O leNeemia 9:17 ua ta’u mai ai sa latou filifilia se taitai e toe ave i latou i Aikupito.

  20. Tagai i le Numera 14:6–10.

  21. Tagai i le Numera 14:11–19. Sa faapena foi ona aioi atu Mose mo tagata ina ua uma ona latou tapuai i le tamai povi auro. O lona puluvaga mo lona nuu sa talitutusa ma le puluvaga o Iesu Keriso mo i tatou (tagai i le “Esoto 32:9–14, 31–32. E mafai faapefea e le aioiga a Mose mo lona nuu ona faamanatu mai ia i tatou ia Iesu Keriso?”).

  22. Numera 14:23

  23. Tagai i le Numera 14:29–30.

  24. Salamo 95:8. Tagai foi i le Eperu 3:7–11, 15; Iakopo 1:7; Alema 12:36; S. Michael Wilcox, “The 12 Spies,” Ensign, Mat. 2002, 36; M. Catherine Thomas, “The Provocation in the Wilderness and the Rejection of Grace,” i le Sperry Symposium Classics: The Old Testament, ed. Paul Y. Hoskisson (2005), 164–76.

  25. Numera 20:8.

  26. Numera 20:10; faaopoopo le faamamafa.

  27. Numera 20:12. Tagai foi i le Numera 27:12–14; Teuteronome 32:51–52.

  28. Alema 45:19.

  29. Tagai i le Mataio 17:1–8; Taiala i Tusitusiga Paia, “Mose,” Gospel Library.

  30. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:11.

  31. Tagai i le Ioane 3:14–16; 1 Nifae 17:41; 2 Nifae 25:20; Alema 33:19–21; Helamana 8:14–15. Atonu na i ai i perofeta o le Tusi a Mamona se lomiga sili ona atoatoa o le tala mai papatusi apamemea.

  32. Ioane 3:14–15.

  33. Helamana 8:15.

  34. 1 Nifae 17:41.

  35. Alema 33:20.

  36. Tagai i le Numera 22:5–6. O tusitusiga paia o loo faasino ia Palaamo o se “faitogafiti faataulaitu” (Iosua13:22). Atonu foi sa i ai se tulaga o Palaamo i le mafai ona vaai i le lumanai (tagai i le Dana M. Pike, “Balaam in the Book of Numbers,” i le From Creation to Sinai: The Old Testament Through the Lens of the Restoration, ed. Daniel L. Belnap and Aaron P. Schade [2021], 573).

  37. Numera 23:5

  38. Tagai i le Numera 23:11, 20; 24:1–10. O leNumera 22–24 o loo i ai ni taimi se tele o le vavalo atu o Palaamo po o le ofoina atu o isi faaaliga faaperofeta. Mo se iloiloga o nei mea, tagai i le Pike, “Balaam in the Book of Numbers,” 585–88.

  39. O fuaitau e tele o le Feagaiga Tuai o loo ta’u mai ai sa taumafai Palaamo e fetuu Isaraelu, ae o le Alii “e le’i finagalo e faafofoga” ia te ia (Teuteronome 23:5; tagai foi i le Iosua 24:10).

  40. Numera 22:22.

  41. Na tupu lenei mea ina ua uma ona poloaiina Palaamo e le Alii e aua le alu e talanoa ma Palako (tagai i le Numera 22:12). O le fuaiupu e 20 o loo tuuina mai ai sina fenumiai aua e foliga mai o loo ta’u atu e le Alii ia Palaamo e alu. O le Faaliliuga a Iosefa Samita ua suia ai le fasifuaitau “tutulai ia, ma o faatasi ma i latou” i le fuaiupu 20 e “tulai i luga, pe afai e te alu faatasi ma i latou” (Scott H. Faulring and others, eds., Joseph Smith’s New Translation of the Bible: Original Manuscripts [2004], 707, Numera 22:20; faaopoopo le faamamafa). E ono ta’u mai i lenei mea o loo faia e le Atua ia Palaamo e nafa ma le faaiuga pe mulimuli i le Atua pe o ma aloalii o Moapi. Peitai, e le lava faamatalaga i le anotusi e iloa tonu ai pe aisea na ita ai le Alii ia Palaamo (tagai i le Pike, “Balaam in the Book of Numbers,” 580).

  42. “O lenei tala puupuu ia Palaamo, lana asini, ma se agelu na auauna atu e tauemu ia Palaamo, e ta’u mai ai e le o ia moni lea na foliga mai ai” (Pike, “Balaam in the Book of Numbers,” 582).

  43. Faaaliga 2:14.

  44. Tagai i le 2 Peteru 2:15; Iuta 1:11. “O le aotelega, o le Tusi Paia ma tu masani o mulimuli ane ai o le tusi paia o loo tuuina atu se ata lavelave ma le fefiloi o Palaamo, o se tasi ua avea ma se mea e le lelei tele e ala i anotusi ma taimi mulimuli ane” (Pike, “Balaam in the Book of Numbers,” 591).