Fesoasoaniga mo Mau
Numera 11–14; 20–24; 27
Na auina atu e Mose ni sipai se 12 e sailiili i le laueleele o Kanana. E na o le toalua o i laua, o Kaleopa ma Iosua, sa faatuatua o le a fesoasoani le Alii ia Isaraelu e faatoilalo Kanana e pei ona Ia folafola mai. Ona o le le talitonu o Isaraelu, na ta‘u atu ai e le Alii ia i latou o le a latou se i le vao mo le 40 tausaga. Sa faaauau pea ona latou faitio ma fouvale faasaga i le Alii i le tele o taimi. Na auina mai e le Alii gata uono na puapuagatia ai tagata. Ona ia faatonuina lea o Mose e fai se gata apamemea e mafai e tagata ona vaai i ai ma faamaloloina. Sa faatonuina e le Alii se perofeta e le o se Isaraelu e igoa ia Palaamo e faamanuia le fanauga a Isaraelu. Sa filifilia Iosua e sui ia Mose.
O Punaoa
Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.
Talafaasolopito ma le Talaaga
O le a le tusi o Numera?
O le tusi o Numera o le lona fa lea o tusi e lima a Mose. O lona igoa e faavae i le faatonuga a le Alii mo Mose e faitaulia alii Isaraelu uma e 20 tausaga ma matutua atu o e na mafai ona o i taua. O le autu Eperu mo le tusi e sau mai le fasifuaitau “i le vao.” O le Numera o loo faamaumauina ai aafiaga o Isaraelu a o latou fesēta’i solo i le vao mo le 40 tausaga. O le tusi e mafai ona vaevae i ni vaega se tolu:
-
Mataupu 1–10: O sauniuniga a Isaraelu e o ese mai Sinai ina ua mavae le tausaga atoa na latou tolauapi ai iina.
-
Mataupu 10–21: O le malaga a Isaraelu mai Sinai i tuaoi i saute o Kanana, o lo latou mumusu e ulu atu i Kanana, ma lo latou feseta’i mulimuli ane ai i le vao.
-
Mataupu 22–36: O mea na tutupu i laufanua valevalenoa o Moapi i fafo atu lava o le nuu folafolaina.
Faafanua o le Tusi Paia nu. 2: “O le Savali Tele a Isaraelu mai Aikupito ma le Ulu atu i Kanana”
Numera 11
O le a se mea e mafai ona tatou a’oa’oina mai le muimui o Isaraelu?
E lei leva ona o ese Isaraelu mai Sinai, ae latou faitio ia Mose e uiga i le aai i le manai i aso uma. O le taimi muamua lenei o le tele o taimi o le muimui ua tusi faamaumauina i le Numera. O le muimui o Isaraelu na le fiafia ai le Alii ma Mose. Ina ua toe faamatalaina nei mea na tutupu i ona uso, sa faaalia e le perofeta o Nifae o le Tusi a Mamona le muimui o Isaraelu i lo latou loto maaa. Na aoao mai Nifae e ui lava i mea uma na faia e le Alii mo le fanauga a Isaraelu, “sa latou faamaaa o latou loto ma faatauaso o latou mafaufau, ma upuleaga faasaga ia Mose ma faasaga i le Atua moni ma soifua.”
Sa lapatai mai Elder Dale G. Renlund e uiga i le le lotofaafetai tatou te ono lagonaina pe a tatou taumamao ese mai i tatou lava mai le Atua. Sa ia aoao mai: “O lo tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo, o Iesu Keriso, o ni Tagata Foai Silisili. O le faateleina o lo tatou faataumamaoina o i tatou mai ia i Laua, o le faateleina foi lena o lo tatou lagona e tatau lava ona tatou maua fua ni mea. E amata ona tatou mafaufau faapea ua tatau ia i tatou le alofa tunoa ma e i ai faamanuiaga o loo nofoaitalafu ia i tatou. Ua tatou matele lava i le vaavaai solo, ia iloa mea e fai faapito, ma lagona ai le ita—po o le tiga—i mea le talafeagai tatou te vaaia. E ui e mafai ona faatulaga mai le le talafeagai mai mea itiiti e oo i le tiga ogaoga, ae a tatou mamao ese mai le Atua, e oo lava i nai mea iti e le tutusa e foliga tetele. Tatou te lagona faapea e i ai i le Atua se matafaioi e lipea ia mea—ma faia loa i le taimi lava lena!”
Numera 11:24–29; 12:1–15
O le a lou manatu i le uiga o le tala a Mose ina ua ia fai mai e manao lava ia fai ma perofeta le nuu uma o Ieova”?
O le moomooga o Mose “ia fai ma perofeta le nuu uma o Ieova, ma ia foaiina atu e Ieova lona Agaga ia te i latou” na faaalia ai lona manao mo isi ia maua faamanuiaga o faaaliga. Ae peitai, sa le’i fautuaina e Mose se tasi e mafai ona avea ma sooupu a le Alii. O loo faaalia lenei mea i le Numera 12, ina ua aoaiina Arona ma Miriama e le Alii mo le luiina o le pule a Mose o se taitai musuia mo Isaraelu uma.
Ua faamamafa mai e perofeta i o tatou aso le manaomia o faaaliga faaletagata lava ia ma le taitaiga faaperofeta. Na aoao mai Peresitene Dallin H.Oaks: “Ua tuuina mai e lo tatou Tama Faalelagi i Ana fanau ni laina se lua o fesootaiga ma Ia—o mea e mafai ona tatou ta’ua o le laina patino ma le laina o le perisitua. E tatau i tagata uma ona malamalama ma ia taitaiina e nei laina taua e lua o fesootaiga.”
Na faamatala mai e Elder Dale G. Renlund faapea “o aoaoga faavae, poloaiga, ma faaaliga mo le Ekalesia o aiā tatau ia a le perofeta soifua, o lē na te mauaina ia mea mai le Alii o Iesu Keriso.” E tusa ai ma faaaliga faaletagata lava ia, na aoao mai ai Elder David A. Bednar: “O le agaga o faaaliga e avanoa mo tagata uma. … “O lenei faamanuiaga e le o faatapulaaina i taitai pulefaamalumalu o le Ekalesia; ae, e tatau ona i ai i olaga o alii, tamaitai, ma tamaiti uma … e ulu atu i feagaiga paia. O le naunautai faamaoni ma le agavaa e valaaulia ai le agaga o faaaliga i o tatou olaga.”
Numera 13:16
O le a se mea taua e uiga i le faaigoaina o Hosea ia Iosua?
Na faatonuina e le Alii ia Mose e auina atu se taitai mai ituaiga taitasi e suesue le laueleele o Kanana. Na suia e Mose le igoa o le taitai o le ituaiga o Efaraima mai ia Hosea (o lona uiga o le “faaolataga”) ia Iosua (o lona uiga “OIeova o le faaolataga”). O lenei suiga atonu o se faamanatu ia Isaraelu sa taitaia i latou e le Atua ma e mafai ona latou maua le nuu folafolaina e ala i Lona mana.
I seneturi mulimuli ane, o le igoa lava lea e tasi o le a tuuina atu i le Alo o le Atua. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “E lei manaomia ona aoaoina Maria ma Iosefa i le taua loloto o le suafa o Iesu. O le aa Eperu lea na maua mai ai, Jehoshua, o lona uiga ‘o Ieova o le faaolataga.’ O lea la, o le misiona a Ieova, e le o toe mamao ona faaigoa lea ia Iesu, o le faaolataga, ma o Lona taunuuga silisili o le avea lea ma Faaola o le lalolagi.”
Numera 13:26–33
O ai atalii o Anaki?
O sipai toa10 e le talitonu sa faasino i atalii o Anaki o ni “tagata tino ese” ina ua latou tuuina mai ni mafuaaga na latou lagona ai e le mafai e Isaraelu ona faatoilaloina le nuu folafolaina. Atonu na aiga atalii o Anaki i le nuu o Rafa, lea na tupuga mai ai Koliata.
Mo nisi faamatalaga, tagai i le “Mose 7:15. O le a le uiga e faapea, sa i ai tagata tino ese i le laueleele?”
Numera 14
Aisea na tatau ai ona fesea’i solo Isaraelu i le vao mo le 40 tausaga?
O le toatele o Isaraelu na taliaina le lipoti a sipai e toa 10, o e na fai mai o le faatoilaloina o le nuu folafolaina o le a faigata. Sa amata e nisi o Isaraelu se taumafaiga e teena Mose ma filifili se taitai o le a toe aveina atu i latou i Aikupito. Ina ua faasalavei atu Iosua ma Kalepo, sa taumafai le faapotopotoga e fetogi i laua i maa.
E ui i amioga a tagata e faasaga ia te ia, ae sa aioi atu Mose i le Alii ia alofa mutimutivale ia i latou. Na fetalai mai le Alii o le a Ia le faaumatiaina tagata, ae o le a latou se solo i le vao mo le 40 tausaga. Sa Ia ta’ua e faapea “[e leai] lava so latou o e inoino mai ia te [Ia]” o le a ola e fai mo latou tofi le nuu folafolaina. O lenei mea na aofia ai tagata matutua uma e silia ma le 20 tausaga le matutua vagana ai Kalepo ma Iosua.
O se tasi lea o le tele o taimi i le vao lea na misia ai e Isaraelu faamanuiaga a le Alii ona o lo latou fouvale ma le le talitonu. O nisi taimi e faasino ai tusitusiga paia i nei taimi o “i meripa” i le vao.
Toafa e latalata i le Penisula o Sinai
Numera 20:12
Aisea na le faatagaina ai Mose ma Arona e ulu atu i le nuu folafolaina?
Ina ua toe muimui Isaraelu ona o le manao i le vai, sa tuuina atu e le Alii ia Mose ma Arona ni faatonuga patino i le auala e tuuina atu ai mea latou te manaomia. I le ta’ua ai o se maa faapitoa, sa ta’u atu ai e le Alii ia Mose e faapotopoto le nuu ma“ia oulua tautala atu i le papa i o latou luma; ona foaiina mai ai lea e ia o lona vai.” Peitai, nai lo le mulimuli i le poloaiga a le Atua e tautala atu i le papa, sa taia faalua e Mose i lona tootoo. E le gata i lea, sa le’i mafai e Mose ma Arona ona avatu se faafetai i le Alii mo lenei vavega. A o lei taia e Mose le papa, sa ia fesili atu, “Ma te faatafeina mai ea le vai ai lenei papa mo outou?”
Sa aoai e le Alii ia Mose ma Arona mo le se ese mai ana faatonuga ma mo le le “faapaiaina [o Ia] i mata o le fanauga a Isaraelu.” Sa Ia tautino mai ona o a laua amioga, o lea o le a le faatagaina ai Mose ma Arona e taitai Isaraelu i le nuu folafolaina.
E ui lava e le o faamatalaina atoatoa e tusitusiga paia ia mafuaaga o lenei taunuuga, ae sa lei faaleaogaina o ia e amioga a Mose mai tiutetauave ma faamanuiaga uma i le lumanai. Ua aoao mai le Tusi a Mamona e faapea i le iuga o le ola o Mose, “sa aveina e le Alii Mose ia te ia lava.” I le avea ai ma se tagata ua liua, sa faaali atu Mose i le Mauga o Liua ma faaee atu ki o le perisitua i luga o Peteru, Iakopo, ma Ioane. Sa faaali atu foi Mose ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i lo tatou tisipenisione o se tagata toetu, ma faaee atu i o laua luga ki o le faapotopotoina o Isaraelu.
Numera 21:4–9
O le a se mea ua faaopoopo e isi mau i lo tatou malamalamaaga i le tala i le gata apamemea?
O leNumera 21 o loo faamatala mai ai le tala ia Isaraelu o loo utia e gata uogo ona faamaloloina lea e ala i le vaai atu i le gata apamemea lea na faatuina e Mose. O mau faaopoopo e faaopoopo ai malamalamaaga taua ma le uiga i lenei tala.
O le mea e sili, na aoao mai Iesu Keriso e faapea o lenei mea na tupu e faatusa i Lana taulaga togiola. Sa Ia molimau mai, “E pei ona siitia i luga e Mose le gata i le vao, e ao ina faapea ona siitia i luga o le Atalii o le tagata: ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia, a ia maua e ia le ola e faavavau.” E faapena foi, na valoia e Nifae le atalii o Helamana o le a sii ae Iesu Keriso i luga o le satauro ma “o le toatele o e e vaai ae i luga ma le faatuatua i le Alo o le Atua, ma ua i ai le agaga salamo, i lena lava ola e faavavau.”
Na tuuina mai e Nifae le atalii o Liae le auiliiliga taua e faapea, e ui pau lava le mea mo Isaraelu uma e fai o le vaai, sa i ai le toatele o e na fano “ona o le faatauvaa o le ala, po o lona faigofie tele.” Sa faamalamalama atili mai e le perofeta o Alema e faapea o le mafuaaga o le a le tilotilo atu ai nisi i le gata “ona sa latou le talitonu o le a faamaloloina ai i latou.”
Mose ma le Gata Apamemea, saunia e Judith Mehr
Numera 22–24
O ai Palaamo?
O Palaamo o se tagata e le o se Isaraelu sa i ai sona uiga tauleleia mo le faaleo atu o faamanuiaga ma fetuu. E ui e lei valaauina lava o ia o se perofeta i le Numera 22–24, ae e tele faataitaiga i nei mataupu o Palaamo o loo galue o se perofeta mo le Alii. Mo se faataitaiga, e ui lava i talosaga faifai pea a Palako ia Palaamo e fetuu ia Isaraelu, “ona tuuina mai lea e Ieova le upu i le gutu o Palaamo,” ma nai lo se isi mea, ona folafola atu ai lea e Palaamo faamanuiaga i o latou luga.
E ui ina sa faaaoga e le Alii ia Palaamo e auauna atu ai i Ona faamoemoega, ae o loo i ai ni faailoga o faamoemoega o Palaamo sa le lelei i taimi uma. Mo se faataitaiga, “Sa tupu le toasa o le Atua” e faasaga ia Palaamo ina ua malie o ia e talanoa ma Palako, ma sa auina mai e le Atua se agelu e poloka le ala o Palaamo. Ona tatalaina lea e le Alii o le gutu o le asini a Palaamo ina ia iloa ai e Palaamo le agelu, lea e foliga mai e faaalia ai le tauaso faaleagaga o Palaamo. O le tagata sa sailia ona o lona tulaga tauleleia o se tagata vavalo sa le mafai ona ia iloa mea e oo lava i mea na iloa atu e lana asini.
Ua ta’u mai i tusitusiga paia na iu lava ina liliu atu Palaamo i uunaiga a Palako ma faalataina ai Isaraelu. O loo ta’u mai i le tusi o Faaaliga na aoao atu e Palaamo ia Palako “e tuu atu le mea e tausuai ai i luma o le fanauga a Isaraelu, ia aai i mea ua fasia mo tupua, ma ia latou faitaaga.” I se isi vaega o tusitusiga paia, o le faataitaiga a Palaamo o loo faaaoga e lapatai atu ai e faasaga i le matape’ape’a ma le sailia o mea o le lalolagi.
Aoao Atili
Faaaliga faaperofeta ma faaaliga faaletagata lava ia
-
Dale G. Renlund, “O Se Taiala mo Faaaliga Faaletagata Lava Ia,” Liahona, Nov. 2022, 16–19
-
Dallin H. Oaks, “O Laina e Lua o Fesootaiga,” Liahona, Nov. 2010, 83–86.
O sipai e 12
-
S. Michael Wilcox, “The 12 Spies,” Ensign, Mat. 2002, 35–37
O le gata apamemea
-
W. Mark Bassett, “Look and Live,” Ensign, Ian. 2018, 30–33
-
Jose L. Alonso, “Ia Ola, Vaai Atu i le Atua ma Faalagolago ia te Ia” (na o le tusiga faatekinolosi), Liahona, Ape. 2022, Gospel Library
40 Tausaga i le Vao
-
Kerry Muhlestein, “Israel’s Exodus and Deliverance—Then and Now,” Ensign, Mat. 2018, 46–51
Ala o Faasalalauga
Ata
Iosua ma Kalepo: Sipai Usiusitai
Vaaiga i matusasae o le Wadi tele, lea sa i ai Kadesh Barnea i le tusi paia
O Le Agelu ua Faaali Atu ia Palaamo, saunia e Paul Gustave Doré.
Faauuina e Mose ia Iosua, saunia e Darrell Thomas