Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Esoto 19–20; 24; 31–34


Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Esoto 19–20; 24; 31–34

Sa folafola mai le Alii o le a faia Isaraelu o se nuu paia, ma sa saunia e Mose le nuu e ulu atu i se feagaiga ma Ia. Ina ua uma ona faalogo atu o folafola mai e le Alii ia Tulafono e Sefulu mai le Mauga o Sinai, sa osia e Isaraelu se feagaiga e usitai i ai. Mulimuli ane, na tusia ai e le Alii Lana tulafono i luga o papamaa e lua. A o i ai Mose i luga i Sinai, sa fai atu le nuu ia Arona e fai se tamai povi auro, ma sa latou tapuai i ai. Ina ua alu ifo Mose mai le mauga, sa ia taeia papamaa ma faaumatia le tamai povi auro. Ona o agasala a Isaraelu, na taofia ai e le Alii Lana perisitua maualuga atu ma sauniga mai ia Isaraelu, ae tuuina atu ia i latou le tulafono sauniuni a Mose.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusi po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

Esoto 19:1–2

O le a le mea sa taua e uiga i le Mauga o Sinai?

O le tusi o Esoto o loo faasino atu i le Mauga o Sinai (na ta’ua foi o Horepa) o le “mauga o le Atua.” O se nofoaga paia lea na ulu atu ai Mose i le afioaga o le Atua i le itiiti ifo e faatolu ni taimi eseese. O Sinai na maua ai le uluai aafiaga e pei o se malumalu mo le fanauga a Isaraelu. O le nofoaga lea na tuuina mai ai e le Alii Lana tulafono i le fanauga a Isaraelu ma le mea na uluai osia ai e le fanauga a Isaraelu feagaiga ma Ia. Na nonofo pea le fanauga a Isaraelu i Sinai mo le toeitiiti atoa le tausaga. O mea na tutupu i Sinai o loo tusifaamaumauina i le vaega o totoe o le Esoto, Levitiko atoa, ma mataupu muamua e 10 o le Numera.

o se nofoaga masani o le Mauga o Sinai i Aikupito

O se nofoaga masani o le Mauga o Sinai i Aikupito

Esoto 19:3–6

O a folafolaga na faia e le Alii i le fanauga a Isaraelu pe afai o le a latou tausia la latou feagaiga ma Ia?

A o talanoa Mose ma le Alii i le Mauga o Sinai, sa tautino mai e le Alii Lona finagalo e ulu atu i se feagaiga ma Isaraelu. Sa Ia folafola mai faamanuiaga taua nei pe afai o le a usitai Isaraelu i Lona siufofoga ma tausia Lana feagaiga:

“Ona fai lea outou ma oloa tāua mo’u, e sili i nuu uma” (fuaiupu 5)

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “I le Feagaiga Tuai, o le upu Eperu lea e faaliliu mai ai le tāua o le segullah, o lona uiga ‘meatotino taua,’ po o le ‘oa.’ … O lea la, ua tatou vaai o le upu faaletusi paia o le tāua ua ta’u mai ai ni ‘oa tāua,’ ‘na faia’ pe ‘na filifilia e le Atua.’ Mo i tatou ina ia ta’ua e auauna a le Alii o lona nuu tāua o se faaeaea lea i se faatulagaga pito sili ona maualuga.”

“E fai foi outou ma malo o ositaulaga, ma nuu paia mo a’u” (fuaiupu e 6)

O le fuaitau “malo o ositaulaga” o loo ta’u mai ai se vaega o tagata o e ua mauaina le pule o le perisitua a le Atua ma e nafa ma le faatinoina o sauniga o le talalelei. I le Feagaiga Tuai, o se tasi po o se mea ua ta’ua e paia ua vaetofia mo faamoemoega o le Atua. O le paia e faatatau foi i le amio mama o se tagata.

Ua faamanino mai e faaaliga o aso e gata ai e faapea, na faamoemoe le Alii mo sauniga o le Perisitua Mekisateko ina ia faia se matafaioi taua i le avea o Isaraelu ma se malo o ositaulaga ma se malo paia e mafai ona “vaai i fofoga o le Atua.” Na aoao mai le Alii, i sauniga o le Perisitua Mekisateko, “o loo faaali ai le mana o le faale-atua.” A aunoa ma sauniga o le perisitua ma le mana o le faale-atua, “e leai se tagata e mafai ona vaai i fofoga o le Atua, o le Tama lava, ma ola ai.” Ae peitai, ona o loto maaa o le fanauga a Isaraelu, na aveese ai e le Alii le Perisitua Mekisateko ae tuu ai pea le Perisitua Arona maualalo.

Na saunoa le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i le faatuina o se malo o ositaulaga i lo tatou tisipenisione lea o le a aofia ai alii ma tamaitai o e na osia feagaiga ma le Atua i le maota o le Alii. O i latou o e mautofi i le malo selesitila ua ta’ua o “faitaulaga ma tupu” ma “masiofo ma faitaulaga tamaitai.”

Esoto 20:1–17

O le ā le taua o Tulafono e Sefulu?

A o faapotopoto le fanauga a Isaraelu i le auvae mauga o le Mauga o Sinai, sa latou faalogo i le siufofoga o le Atua o folafola atu ia i latou Tulafono e Sefulu mai se ao i le tumutumu o le mauga. O Tulafono e Sefulu o se vaega faavae o le talalelei a Iesu Keriso. O loo aoaoina ma ta’ua faafia i tusitusiga paia atoa. Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball e faapea, o nei poloaiga sa “iloa e Atamu ma ana fanau” a o lei mauaina e Mose.

O Tulafono e Sefulu e ogatasi ma poloaiga sili e lua a le Faaola: ia alofa i le Atua ma alofa atu i isi. Na aoao mai Elder L. Tom Perry e faapea, o poloaiga muamua e fa “e faatatau i o tatou uiga faaalia i le Atua; o le ono o loo totoe e faatatau i o tatou uiga faaalia i o tatou uso a tagata. O le migao mo le Atua sa o le faavae lea o Tulafono e Sefulu.

Mose o loo uuina ia Tulafono e Sefulu

Atatusi o Mose o loo uuina Tulafono e Sefulu, saunia e Sam Lawlor

Esoto 20:4–5; 34:14

Aisea e ta’u ai e le Alii o Ia lava o se “Atua fuā”?

A o saunoa e uiga i le poloaiga lona lua, lea e faasā ai le tapuai i tupua, na aoao mai ai Peresitene Dallin H. Oaks: “E sili atu nai lo le na o le faasāina o tupua faaletino, o loo ta’u mai ai se faamuamua autu mo taimi uma. Ua faamalamalama mai e Ieova, ‘Aua o a’u o Ieova lou Atua, o le Atua fuā, … ou te alofa i … e alofa mai ia te au, ma tausi mai i a’u poloaiga’ (Esoto 20:5–6). E manino le uiga o le fuā. O lona uiga autu faaEperu ‘o le i ai o ni lagona maaleale ma loloto’ (Esoto 20:5, vaefaamatalaga e). O lea, tatou te faatiga i le Atua pe a tatou ‘auauna’ i isi atua—pe a i ai nisi mea tatou te faamuamuaina.”

Esoto 20:7

O le a le uiga o le ta’u fua o le suafa o le Alii?

Mo tagata Isaraelu anamua, o le ta’u fua o le suafa o le Alii o lona uiga o le faaaogaina o le suafa o le Atua i se auala faatauvaa, le faaaloalo, po o le le migao—pe i le talanoaga, osia o feagaiga, po o le tauto i tautoga. I le saunoa ai e uiga i lenei poloaiga i o tatou aso, na aoao mai ai Elder Dale G. Renlund: “I le papatisoga ma pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga, tatou te molimau atu ua tatou naunau e tauave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso. I lea matalalaga, ia tatou magafagafa i le poloaiga i le Feagaiga Tuai, ‘Aua e te ta’u fua le suafa o Ieova lou Atua.’ [Esoto 20:7]. O lo tatou faalogo i ai i le taimi nei, e foliga mai lea mea o se faasā mai le faaaogaina ma le lē migao o le suafa o le Alii. O le poloaiga e aofia ai lena mea, ae o lona faatonuga malosi e sili atu ona o’oo’o. O le upu Eperu sa faaliliuina o le ‘ta’u’ o lona uiga ‘tu’u i luga’ po o le ‘tauave’ e faapei ona faia e se tasi i se tagāvai e faailoa atu ai o ia lava i se tagata po o se vaega. O le upu ua faaliliuina o le ‘fua’ o lona uiga o le ‘gaogao’ po o le ‘taufaasese.’ O le poloaiga e ‘aua e te ta’u fua le suafa o Ieova e mafai ona faauigaina, ’E le tatau ona e faailoa oe lava o se so’o o Iesu Keriso sei vagana ua e faamoemoe e fai ma sui lelei o Ia.’”

Esoto 20:13

O le a le uiga o le poloaiga e aua le fasioti tagata?

O le upu Eperu ua faaliliuina o le “fasioti” i le King James Version e sili atu ona malamalama i ai o le “fasioti tagata.” O le fasioti tagata o lona uiga o le faamuta faamoemoeina ma faasolitulafono o le ola o se isi tagata. E i ai nisi tulaga e mafai ai e se tasi ona fasiotia se isi tagata e le o aofia o le fasioti tagata—mo se faataitaiga, i le puipuiga o le tagata lava ia po o le taimi o faatinoga faamiliteli i le laina o le tiute.

Esoto 20:18–21

O le a le mea taua e uiga i le le naunau o le fanauga a Isaraelu e fetalai tuusao atu le Atua ia i latou?

Sa fefefe le fanauga a Isaraelu ina ua latou vaaia le uila ma le asu i luga o le Mauga o Sinai, ma faalogoina faititili a o folafola mai e le siufofoga o le Alii ia Tulafono e Sefulu. Na latou talosaga atu ina ia talanoa Mose ma Ieova, nai lo o le talanoa tuusa’o atu o Ieova iā i latou. E ui ina apoapoai atu Mose ia i latou ina ia “aua le matatau,” ae sa “tutu mamao” atu le fanauga a Isaraelu a o alu a’e Mose i le Mauga o Sinai e talanoa ma le Alii.

I le tolu aso na muamua atu, na poloaiina ai e le Alii ia Mose e faapaia tagata ina ia mafai ona latou saunia mo le taimi “o le a afio ifo ai Ieova i luma o tagata uma i luga o le mauga o Sinai.” Ua faamalamalama mai i leMataupu Faavae ma Feagaiga 84 e faapea, sa saili Mose e faapaia tagata ina ia mafai ona latou saunia e “vaai i fofoga o le Atua.” E ui ina sa faalogo le fanauga a Isaraelu i Tulafono e Sefulu, ae e foliga mai sa faamoemoe le Alii mo i latou ia oo i se mea e sili atu ona taua. Peitai, sa “faamaaa e le fanauga a Isaraelu o latou loto, ma sa le mafai ona onosaia le afioaga [o le Atua].”

Ona o le maaa o le loto na faaalia e le fanauga a Isaraelu i le taimi o lenei aafiaga ma lo latou tapuai atu i le tamai povi auro i se taimi mulimuli ane na taofia ai e le Alii Lana tulafono maualuga atu mai ia i latou. Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita: “Pe a ofoina mai e le Atua se faamanuiaga po o se malamalama i se tagata, ae na te musu e mauaina, o le a ta’usalaina o ia. Sa tatalo le fanauga a Isaraelu, ina ia fetalai atu le Atua ia Mose ae le o i latou; o le taunuuga lea na ia fetuu ai i latou i se tulafono faaletino.”

Esoto 24:3–8

Aiseā na sausau ai e Mose le toto i luga o le fata faitaulaga ma le nuu?

Ina ua malilie le fanauga a Isaraelu e talia le feagaiga a le Alii, sa faia e Mose se sauniga faapitoa. O le toto na sausauina e Mose i luga o le fatafaitaulaga o se faatusa o le toto o Iesu Keriso, lea o le a Ia faamaligiina i Ketesemane ma luga o le satauro. Ina ua sausauina e Mose le toto i luga o tagata, sa faatusa i faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso lea o le a maua e tagata e ala i le feagaiga na latou osia. Sa faatusa foi i le o’oo’o o na feagaiga. O le sausauina o le toto na faaalia ai sa noatia faatasi le Atua ma tagata e ala i lenei feagaiga.

Esoto 24:9–11

Aiseā na aai ai Mose ma isi a o latou i ai i le afioaga o le Atua?

Na o a’e Mose ma isi alii Isaraelu i le Mauga o Sinai ina ua uma ona ulu aloaia le fanauga a Isaraelu i se feagaiga ma le Alii. O iina sa “latou iloa atu ai le Atua, ma latou aai ma inu.” I taimi o le Feagaiga Tuai, o taumafataga paia sa masani ona avea ma se vaega o le faagasologa o le osia o feagaiga po o le faafouina o feagaiga. O le aai faatasi i se taumafataga o se auala aloaia lea o le faamautuina o le feagaiga ma fusia faatasi ai tagata o le feagaiga. I o tatou aso, o le aai ma feinu i le faamanatuga o se auala tatou te faafouina ai a tatou feagaiga ma le Alii ma faamalosia ai la tatou sootaga ma Ia.

o le Ieova (Iesu Keriso) i le muai olaga o loo faaali atu ia Mose ma toeaiina e 70 o Isaraelu

Atatusi o Ieova o loo faaali atu ia Mose ma toeaiina e toa 70 o Isaraelu, saunia e Jerry Harston

Esoto 31:12–17

Na faapefea e le tausia o le Sapati ona faatusa i se faailoga i le va o le fanauga a Isaraelu ma le Alii?

Na aoao atu e le Alii le fanauga a Isaraelu e faapea, na Ia tuuina atu le aso Sapati ia i latou o se “faailoga” o la latou sootaga o le feagaiga ma Ia. A o latou tausia Lona Sapati, sa folafola atu ai le Alii e faapaiaina Lona nuu o le feagaiga.

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “Sa tuuina mai le Sapati o se feagaiga faaagaga, o se faamanatu faifai pea o le a faapaiaina e le Alii Lona nuu. …

“E faapefea ona tatou faapaiaina le aso Sapati? A o ou laitiiti, sa ou suesue i lisi na faia e isi e faatatau i mea e fai ma mea e le faia i le Sapati. O se taimi mulimuli ane na faatoa ou iloa ai mai tusitusiga paia o la’u amio ma o’u uiga i le Sapati o le a avea ma se faailoga i le va o a’u ma lo’u Tama Faalelagi. Faatasi ai ma lena malamalamaaga, sa ou le toe manaomia ni lisi o mea e faia ma mea e lē faia. Pe a manaomia ona ou faia se filifiliga pe o se gaoioiga talafeagai pe leai foi mo le Sapati, e na o lo’u fesili lava ia te a‘u, ‘O le a le faailoga ou te manao e avatu i le Atua?’ O lena fesili na matuai manino mai ai a’u filifiliga e uiga i le aso Sapati.”

Esoto 32:1–8

Aiseā na faia ai e Isaraelu se tamai povi auro e tapua’i i ai?

A o faaalu e Mose le 40 ao ma po i luga o le Mauga o Sinai, ma sa amata ona taumanatunatu tagata po o le a le mea na tupu ia te ia. Sa latou fai atu ia Arona e fai “atua e muamua atu ia te i tatou,” ma sa usitaia e Arona la latou faatauanau. O nei faatinoga atonu e foliga mai e ese pe a mafaufau i ai, sa lei leva atu, na osifeagaiga ai le fanauga a Isaraelu e usitai i poloaiga a le Atua, e aofia ai le poloaiga ia aua nei faia ni tupua ua ta.

Ua faapea mai nisi o tagata atamamai, o le faiga o le tamai povi auro, atonu sa o se taumafaiga sese lea a tagata Isaraelu e manatua ai Ieova pe utuvai mai ai i Lona mana. Na tautino atu e Arona o le aso o le faapaiaga o le tamai povi o le a avea ma “tausamiga ia Ieova.” Atonu na talitonu o ia o le tamai povi auro ua fai ma sui o Ieova.

E tusa lava po o a faamoemoega o le fanauga a Isaraelu, e manino lava o a latou gaoioiga sa matuai faatiga lava i le Alii. Sa faanoanoa o Ia ona o le fanauga a Isaraelu ua “leaga lava i latou” ma “ua vave ona latou o ese” mai Ona ala. Na ta’ua mulimuli ane e se Faisalamo e faapea, e ala i lo latou tapuai i le tamai povi auro, na “liliu e le fanauga a Isaraelu lo latou mamalu i le faatusa o se povi po’a na te ’aia vao. Ua galo ia te i latou lo latou Faaola le Atua, o lē na faia mea tetele i Aikupito.”

Esoto 32:9–14, 31–32

E mafai faapefea e le aioiga a Mose mo lona nuu ona faamanatu mai ia i tatou ia Iesu Keriso?

E ui ina sa iloa e Mose le ogaoga o le agasala a le fanauga a Isaraelu, ae sa ia aioi atu i le Atua ina ia alofa mutimutivale ia i latou. Sa ia ofo atu foi mulimuli ane, e ave i ona lava luga lo latou faasalaga. Na folafola mai e le Alii o le a Ia faasaoina i latou o e salamo.

O le aioiga a Mose i le Alii e fai ma sui o lona nuu e mafai ona faamanatu mai ai ia i tatou ia Iesu Keriso, o lē o lo tatou fautua i le Tama. O se fautua o se tasi e aioi atu e fai ma sui o se isi. Na aoao mai Elder Dale G. Renlund e faapea, i le avea ai ma o tatou fautua, o Iesu Keriso “e lagolagoina le mea sa finagalo ai le Tama i taimi uma: mo i tatou ia toe foi atu ia te Ia o ni suli i Lona malo.”

Esoto 32:15–24; 34:1–2

O a faamanuiaga na aveesea i le fanauga a Isaraelu ona o lo latou le usiusitai?

Ina ua alu ifo Mose mai le Mauga o Sinai, ma vaaia le tamai povi auro ma amioga a le nuu, sa ia tata’eina le papamaa lea sa tusia e le Alii. O le gaoioiga a Mose o le tata’e o papamaa na atagia mai ai le feagaiga ua solia a Isaraelu. Na faamalamalama mai e Peresitene Jeffrey R. Holland e faapea “sa tele atu mea sa i ai i na papamaa nai lo o Tulafono e Sefulu.”

Ua faamanino mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita e faapea, o papamaa ua malepelepe sa i ai faatonuga a le Alii mo sauniga ma feagaiga o le Perisitua Mekisateko. O nei sauniga ma feagaiga e manaomia mo i tatou ina ia avea ai e faapei o le Atua ma nonofo ai i Lona afioaga. Ae peitai, ona sa faamaaa e le fanauga a Isaraelu o latou loto, sa le agavaa ai i latou e maua nei faamanuiaga mai le Alii.

E ui lava i le le usiusitai o Isaraelu, ae sa alofa mutimutivale pea le Alii ia i latou o e salamo. Ina ua a’e Mose i le Mauga o Sinai mulimuli ane, sa faatonuina o ia e le Alii e faatuina le “tulafono o se poloaiga faaletino,” po o le talalelei sauniuni e faatautaia e ala i le Perisitua Arona. O lenei tulafono ua ta’ua o le tulafono a Mose.

Esoto 33:20

O ai e mafai ona vaai i fofoga o le Atua ma ola ai?

O le fetalaiga a le Alii i le fuaiupu e 20 e faapea “e le mafai ona vaai mai lava se tagata ia te au ma ola pea ia” e foliga mai e feteenai ma le fuaiupu e 11, lea e faapea mai “ua fetalai mai foi Ieova ia Mose, o loo fesagai lava, faapei o le tagata ona tautalatala ma lana uo.”

Ua tuuina mai e le Faaliliuga a Iosefa Samita le faamaninoga aoga i le fuaiupu e 20. Na faailoa mai e le Alii e faapea, ona o agasala a Isaraelu, o le a le faatagaina ai i latou e vaai i fofoga o le Alii i lena taimi. Sa ia faaopoopo mai foi, “Ma e leai se tagata agasala i soo se taimi, o le a leai lava se tagata agasala i soo se taimi, na te vaai i oʼu mata ma ola ai pea.”

Aoao Atili

O folafolaga o le feagaiga a le Alii i le Esoto 19

  • Esoto 19:5–6,” New Era, Iulai 2011, 5

O Tulafono e Sefulu

Ala o faasalalauga

Musika

Vitio

3:10
1:30

Ata

Mose o loo uuina se papamaa i lima taitasi

Mose ma Tulafono e Sefulu, saunia e Greg K. Olsen

Mose o loo uuina papamaa o loo i ai Tulafono e Sefulu

Mose ma Papamaa, saunia e Jerry Harston

o se tamai povi auro

Ni vaega o se tamai povi auro, saunia e Ron Herman

Mose o loo togiina papamaa i le eleele a o tapuai le fanauga a Isaraelu i se tamai povi auro

Tapuai i le Tama’i Povi, saunia e W. C. Simmonds

Faamatalaga

  1. Esoto 3:1.

  2. Tagai i le Esoto 3:1–5; 19:2–6; 33:7–11.

  3. O le fausaga ma le faamoemoega o le tapeneko o le Alii na mulimuli i le mamanu na faatuina i Sinai, e pei foi o nisi o vaega o tapuaiga i malumalu i ona po nei (tagai i le Aaron P. Schade and Matthew L. Bowen, “The Book of Moses and Temple Worship,” i le The Book of Moses: from the Ancient of Days to the Latter Days, ed. Aaron P. Schade and Matthew L. Bowen [2021], 393–95; Amy B. Hardison, “Theophany on Sinai,” in Ascending the Mountain of the Lord: Temple, Praise, and Worship in the Old Testament, ed. David Rolph Seely and others [2013], 218).

  4. Tagai Esoto 24:7, 12; 32:15.

  5. I Sinai, na osia ai e le Alii se feagaiga faatasi uma ma le fanauga a Isaraelu (tagai i le Esoto 19:8). O se mamanu masani lenei i le Feagaiga Tuai ma le Tusi a Mamona (tagai Kerry Muhlestein, “Covenantal Command: Love Thy Neighbor,” i le Covenant of Compassion: Caring for the Marginalized and Disadvantaged in the Old Testament, ed. Avram R. Shannon and others [2021], 59). Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson e faapea, i o tatou aso, “tatou te malaga i le ala o feagaiga e le gata o le tagata lava ia ma tatou faatasi uma” (“O Le Feagaiga e Faavavau,” Liahona, Oke. 2022, 9).

  6. Russell M. Nelson, “Children of the Covenant,” Ensign, May 1995, 34. Tagai foi i le Bible Dictionary, “Peculiar.”

  7. Tagai Schade and Bowen, “Book of Moses and Temple Worship,” 80. O nisi o faaliliuga, e aofia ai le Septuagint, ua tuuina mai ai le fuaitau “malo o ositaulaga” o le “perisitua tautupu” (tagai Andrew C. Skinner and Daniel L. Belnap, “The Promise and the Provocation: The Sinai Narrative,” i le From Creation to Sinai: The Old Testament through the Lens of the Restoration, ed. Daniel L. Belnap and Aaron P. Schade [2021], 487). Tagai foi i le 1 Peteru 2:9.

  8. Tagai i le Bible Dictionary, “Holiness”; Tremper Longman III and Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), “Holy, Holiness, Make Holy,” 409–10.

  9. Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:23.

  10. Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:20.

  11. Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:22. Tagai foi Dale G. Renlund, “O Le Perisitua ma le Mana Togiola o le Faaola,” Liahona, Nov. 2017, 65.

  12. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:24–27.

  13. Tagai i le Gospel Topics Essays, “Joseph Smith’s Teachings about Priesthood, Temple, and Women,” Gospel Library.

  14. Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:56.

  15. O Afafine i Lo’u Malo: O Le Talafaasolopito ma le Galuega a le Aualofa (2011), 133.

  16. Tagai i le Esoto 19:9, 16–17; 20:18–19; Teuteronome 4:10–13.

  17. Tagai i Autu ma Fesili, ‟Tulafono e Sefulu” Gospel Library.

  18. Tagai i le Mataio 19:18–19; Roma 13:9; Mosaea 12:33–36; 13:13–24; Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:18–29; 59:5–13; 63:61–62.

  19. Spencer W. Kimball, “Why Call Me Lord, Lord, and Do Not the Things Which I Say?,” Ensign, May 1975, 7.

  20. Tagai i le Mataio 22:36–40.

  21. L. Tom Perry, “Family Traditions,” Ensign, May 1990, 20.

  22. Dallin H. Oaks, “Leai Ni Atua Ese,” Liahona, Nov. 2013, 72.

  23. Tagai Dana M. Pike, “The Name and Titles of God in the Old Testament,” Religious Educator, vol. 11, no. 1 (2010), 18.

  24. Dale G. Renlund, “Mauaina o le Mana o le Atua e ala i Feagaiga,” Liahona, Me 2023, 36.

  25. Tagai Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, entry 7523, page 1021.

  26. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Fasioti Tagata,” Gospel Library.

  27. Tagai i le Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 38.2.8.7.

  28. Esoto 20:21.

  29. Esoto 19:11.

  30. Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:23. Tagai foi Skinner and Belnap, “The Promise and the Provocation,” 489‒98.

  31. Tagai Kerry Muhlestein, “Israel’s Exodus and Deliverance—Then and Now,” Ensign, Mar. 2018, 48.

  32. Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:24.

  33. Tagai i le Esoto 32:1–8.

  34. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:25–27; Faaliliuga a Iosefa Samita, Esoto 34:1–2, Gospel Library. See also Catherine M. Thomas, “The Provocation in the Wilderness and the Rejection of Grace” i le Sperry Symposium Classics: The Old Testament, ed. Paul Y. Hoskisson (2005), 165–67.

  35. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007),265.

  36. Tagai David Rolph Seely and Jo Ann H. Seely, “Taulaga: I le Faatusa o le Faaola” (digital-only article), Liahona, Sete. 2022, Gospel Library; Hardison, “Theophany on Sinai,” 226. E fesootai foi i tatou e le Faaola i le Tama e ala i Lona toto togiola (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:3–5).

  37. Esoto 24:11.

  38. Tagai Shon D. Hopkin, “The Covenant among Covenants: The Abrahamic Covenant and Biblical Covenant Making,” i le From Creation to Sinai (2021), 228.

  39. Tagai Joseph Fielding McConkie, “The Doctrine of a Covenant People,” i le A Book of Mormon Treasury: Gospel Insights from General Authorities and Religious Educators (2003), 370–71. Tagai foi Autu ma Fesili, “Faamanatuga,” Gospel Library.

  40. Tagai Autu ma Fesili, “Faamanatuga,” Gospel Library. Na fautua mai Elder Dale G. Renlund: “Ia aai ma feinu ma le magafagafa lelei i le faamanatuga i vaiaso taitasi. A o e faia, o le a e faamalosia ai la oulua sootaga ma Iesu Keriso” (“Stronger and Closer Connection to God Through Multiple Covenants” [Brigham Young University devotional, March 5, 2024], 5, speeches.byu.edu).

  41. Esoto 31:13. “O faailoga o faatinoga faaletino ia o loo faaauau pea ona faia i augatupulaga mulimuli ane e faamaonia ai le i ai o le feagaiga. O se tasi o faataitaiga o se faailoga o se feagaiga o le nuanua na tuuina mai e le Atua i le Kenese 9:12–16. … O le faailoga na poloaiina e le Atua ia Aperaamo ma e tupuga mai ia te ia e faia o le peritomeina lea (Kenese 17:9–10, 13–14), ae o le faailoga o le feagaiga a Mose o le tausia lea o le aso Sapati” (Hopkin, “Covenant Among Covenants,” 227).

  42. Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9–13.

  43. Russell M. Nelson, “O Le Sapati o se Aso Fiafia,” Liahona, Me 2015, 129, 130.

  44. Tagai Esoto 24:18; 32:1.

  45. Esoto 32:1.

  46. Tagai Esoto 20:4–6; 24:3–8.

  47. Tagai Kerry Muhlestein, Scripture Study Made Simple: The Old Testament (2017), 111; Richard Neitzel Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints (2009), 101.

  48. Esoto 32:5.

  49. Tagai Belnap, “The Promise and the Provocation,” 516–17.

  50. Esoto 32:7–8.

  51. Salamo 106:20–21.

  52. Tagai i le Esoto 32:31–32.

  53. O loo ta’ua i le King James Version o le Esoto 32:14 e faapea “ona salamo ai lea o Ieova i le leaga na fai a faaoo atu i lona nuu.” O le Faaliliuga a Iosefa Samita o lenei fuaiupu o loo aofia ai le fetuunaiga lenei: “Ma sa fetalai atu le Alii ia Mose, Afai latou te salamo i le leaga ua latou faia, o le a ou faasaoina i latou, ma liliu ese lo’u toasa tele (Faaliliuga a Iosefa Samita, Esoto 32:14, Gospel Library). Tagai foi “Kenese 6:6. O le a se mea e tatau ona tatou malamalama i ai mai le fasifuaitau ‘ona salamo ai lea o Ieova’?

  54. Tagai i le Moronae 7:28; Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:3–5.

  55. Tagai Bible Dictionary, “Advocate.”

  56. Dale G. Renlund, ‟O Iesu Keriso o le Oa.” Liahona, Nov. 2023, 96.

  57. Tagai i le Esoto 32:19.

  58. Tagai David P. Wright, “Revelations in the Wilderness of Sinai,” i le Kent P. Jackson and Robert L. Millet, eds., Studies in Scripture, Volume Three: The Old Testament, Genesis to 2 Samuel (1985), 135.

  59. Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon (1997), 144.

  60. Tagai i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Esoto 34:1–2, Gospel Library.

  61. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:19-25.

  62. Tagai i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Esoto 32:14, Gospel Library.; Esoto 34:6–7.

  63. Tagai i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Esoto 34:1–2, Gospel Library; Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:24–27.

  64. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Tulafono a Mose,” Gospel Library.

  65. Faaliliuga a Iosefa Samita, Esoto 33:20, Gospel Library.