Fesoasoaniga mo Mau
1 Samuelu 17–18; 24–26; 2 Samuelu 5–7
Ina ua o mai Filisitia e tau faasaga ia Isaraelu, sa luiina e le sauai o Koliata le autau a Isaraelu ia auina atu se fitafita la te tau. Sa talia e Tavita, o se leoleo mamoe talavou, le lu’i ma fasiotia Koliata faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii. Sa tuu e le Tupu o Saulo ia Tavita i luga o ana autau ae mulimuli ane sa lotoleaga ma taumafai e fasioti Tavita. Sa maua e Tavita le avanoa e fasioti ai Saulo ae sa musu ona o le tupu sa faauuina e le Alii. A o i ai Tavita ma ana tama i le vao, sa faalumaina i latou e se tagata e igoa ia Napalu ma sa musu e avatu se fesoasoani ia i latou. Sa ‘aioi le ava a Napalu, o Apikaila, mo lana tane ma faatoafilemuina Tavita. Ina ua maliu Saulo, sa avea Tavita ma tupu ia Iuta ona sosoo ai lea ma Isaraelu uma. Na folafola mai e le Alii o le a faatuina le malo o Tavita e faavavau.
O Punaoa
Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.
Talafaasolopito ma le Talaaga
1 Samuelu 17:4
O le a le umī o Koliata?
E faavae i le anotusi masani faa-Eperu, o le tele o lomiga faaonaponei o le Feagaiga Tuai o loo faamatala ai le maualuga o Koliata e ono kupita ma le āga e tasi. O se kupita e tusa ma le 18 inisi (45 senitimita), ae o se āga e tusa ma le ono inisi (15 senitimita). O le faaaogaina o nei fua, masalo la o le maualuga o Koliata sa tusa ma le 9.5 futu (toeitiiti tolu mita). O nisi o tusiga anamua, e pei o le Septuagint ma Tusitaai o le Sami Mate [Dead Sea Scrolls], o loo lisi ai le maualuga o Koliata e fa kupita ma le āga e tasi—pe tusa ma le 6.5 futu (lua mita) le umī. E tusa lava po o le fea numera e sa’o, o Koliata sa o se tagata sa tinoese ma taufaafefe.
Ua Fasiotia e Tavita ia Koliata, saunia e Gary L. Kapp
1 Samuelu 17:4, 8–10
Aisea na filifili ai e autau tetee ni fitafita se toalua e tau?
I aso anamua, o nisi taimi e filifili ai e autau tetee se sui e toatasi e tau mo i latou nai lo le auai i se taua atoa. O lenei faiga na mafai ai ona filimaoti le taunuuga ma ni tagata oti toaitiiti lava. O le tagata filifilia mai itu taitasi sa lauiloa o se siamupini, o se faaupuga na faaliliuina mai se upu Eperu o lona uiga “o se tagata e alu i le va.”
1 Samuelu 17:45
O le a le uiga o le faalagiga Ieova o Au”?
O Ieova e masani ona ta’ua o Ieova o Au i tusitusiga paia atoa. O lenei faalagiga e faasino i Lana matafaioi o le taitai o autau uma a Isaraelu ma au agelu o le lagi. O le faalagiga o loo faamamafa ai le mana paia o Ieova. E ala i le faasino atu i le Alii o Au, sa faailoa atu ai e Tavita Lona faatuatua o le a fesoasoani Ieova ia te ia i lana taua e faasaga ia Koliata.
1 Samuelu 17:49–50
Na faapefea ona faaaoga ma’ata i aso anamua?
O ma’ata sa masani ona faaaoga o ni auupega i le taimi o Tavita, e leoleo mamoe e puipui ai a latou lafu ma fitafita i taua. O se ma’ata masani sa faia i ni maea se lua e faapipii i se pa’u po o se taga fasiie sa lava lona tele e mau ai se maa. O maa e eseese ituaiga lapopoa e mafai ona tuu i totonu o le taga ona lia’i lea ma le malosi tele. O se tagata e tomai i le faaaogaina o se ma’ata e mafai ona lia’i atu maa ma le sa’o tonu mai se mea mamao.
1 Samuelu 18:1–4
Aisea na avatu atu ai e Ionatana ona lavalava ma auupega ia Tavita?
O le tuuina atu o ona lavalava ma auupega ia Tavita, na faaalia ai e Ionatana lona agaga faauo ma lona lagolago i le avea o Tavita ma tupu na sosoo ai. Na aoao mai Peresitene Jeffrey R. Holland: “I se tagata faatauvaa—po o se uo e faaletaualoa—nai lo Ionatana, semanu e avea Tavita o se taufaamatau matautia, o se faasagatau masani. Ae sa lei faapena o ia. Tatou te le iloa pe na faamoemoe Ionatana e sosoo ma lona tama i le avea ma tupu, ae e mautinoa lava na mafai ona ia muai vaaia lena avanoa. O le mea ua tatou iloa e faapea, ona ‘pii mau lea o le loto o Ionatana i le loto o Tavita, ua alofa Ionatana ia te ia, pei ona alofa o ia ia te ia lava’ [1 Samuelu 18:1]. Sa matua maoae lo laua tuuto atu i le tasi ma le isi, o lea sa laua ‘osi le feagaiga’ o le tuuto faamaoni. I le avea ai ma se faailoga faafaatusa o lona tuuto atu i le tupu fou na faauuina, sa to ese e Ionatana lona ofu talaloa na ofu ‘ua foai atu ia Tavita, ma lona ofu tino, atoa ma lana pelu, ma lana aufana, atoa ma lona fusi’ [1 Samuelu 18:4].”
1 Samuelu 18:5–11
Aisea na ita ai Saulo ia Tavita?
Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson: “Na avea Saulo ma fili ia Tavita e ala i le faamaualuga. Sa lotoleaga o ia ona sa pepese le motu o fafine Isaraelu e faapea ‘Ua fasia e Saulo ana toaafe, a o Tavita ana sefulu o afe’ [1 Samuelu 18:6–8].” O le faamaualuga o Saulo na taitai atu ai o ia e inoino ia Tavita ma iu ai ina taumafai e fasioti o ia. O Faaliliuga a Iosefa Samita ua faamanino mai ai e faapea, o le agaga leaga lea na oo ifo i luga o Saulo o loo faamatalaina i le fuaiupu e 10 sa le o le Alii lea.
1 Samuelu 24:4–6
Aisea na sesele ese ai e Tavita le pito o le ofu talaloa o Saulo?
A o tuliloaina e Saulo ia Tavita, sa ia ulu atu ma lona le iloa o se ana lea sa lafi ai Tavita. Na ono mafai lava ona fasioti e Tavita ia Saulo, ae nai lo lena, sa ia filifili e sesele ese faalilolilo se pito o le ofu talaloa o Saulo. O le vaega o le ofu talaloa na sesele ese e Tavita, sa o le pito po o le tulimanu sa i ai ni faailoga iloga o le tulaga tautupu. Sa faaaoga mulimuli ane e Tavita le pito o le ofu talaloa e faaali atu ai ia Saulo sa i ai atoa o ia i le alofa mutimutivale o Tavita.
Ua Sesele Ese e Tavita se Pito o le Ofu Talaloa o Saulo, saunia e Wilson J. Ong
1 Samuelu 25
E mafai faapefea e faatinoga a Apikaila ona faamanatu mai ia i tatou e uiga ia Iesu Keriso?
Na aoao mai Sister Kristin M. Yee o le Au Peresitene Aoao a le Aualofa:
“I le tala lenei, e mafai ona vaai ia Apikaila o se faailoga po o se faatusa malosi o Iesu Keriso. E ala i Lana taulaga togiola, e mafai ai e Ia ona tatala i tatou mai le agasala ma le mamafa o se loto ita ma tuu mai ia i tatou le tausiga tatou te manaomia.
“E pei lava ona naunau ia Apikaila e tauave i ona luga le agasala a Napalu, sa faapena foi le Faaola—i se ala e le mafuatiaina—na Ia tauave ai i Ona luga a tatou agasala ma agasala a i latou na faatiga ma faatausuai ia i tatou. …
“O le aumaia e Apikaila o le tele o meaai ma mea e moomia e mafai ona aoao ai i tatou faapea, e ofo mai e le Faaola ia i latou o e na tiga ma faamanu’alia, meaai ma le fesoasoani tatou te manaomia e faamaloloina ma faaatoatoaina ai. …
“E pei lava ona sa fesoasoani Apikaila ia Tavita ia aua nei i ai se ‘tiga ai o le finagalo’ (1 Samuelu 25:31) ma ia maua le fesoasoani sa ia manaomia, o le a faapena foi ona fesoasoani le Faaola ia te oe.”
Sa le gata ina tauaveina e Apikaila le tiutetauave atoa mo faatinoga a Napalu, ae sa ia sailia foi ma le lotomaualalo le faamagaloga a Tavita mo mea sese a lana tane. E faapena foi, ona aioi atu Iesu Keriso i le fai ai ma o tatou sui i luma o le Tama i le avea ai ma o tatou Fautua ma le Puluvaga.
1 Samuelu 25:17
O le a le uiga o le avea ma “se tagata ulavale”?
1 Samuelu 25:22
O le a le uiga o le fasifuaitau “so latou uma … e tulai atu i se aupa”?
I le aufaitau i ona po nei, o le fasifuaitau “so latou uma … e tulai atu i le aupa” o loo faaaogaina i le Lomiga a King James o le Tusi Paia atonu e foliga masoā. Peitai, e tatau ona tatou manatua sa faaaoga e tusitala Eperu anamua ia faatusa o lauga e fatu ai “ata ma uunaiga tumau.” I le tulaga lea, o le fasifuaitau “so latou uma … e tulai atu i le aupa” e faasino i alii ma “e tutusa ma le manatu faavae o le faatamaiaina o se aiga. O le faaupuga lava lea e tasi (ae a aunoa ma le upu masoā) e tupu, ma le uiga lava lea e tasi, i tusitusiga paia o ona po nei: ‘Ma e lē tele ni tausaga mai le taimi nei, ae o le a tafia ese i latou ma a latou fanau mai i lalo o le lagi, ua fetalai mai ai le Atua, ina seia leai se toatasi o i latou e totoe e tulai i tafatafa o le pa’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:15].”
O le a le tusi o le 2 Samuelu?
O tusi o le 1 ma le 2 Samuelu sa avea muamua ma tusi e tasi, sa ta’ua o le tusi a Samuelu. E talitonu na tuueseeseina i ni tusi se lua i le vaitaimi o le faaliliuga faa-Eleni o le Tusi Paia. O le tusi o le 2 Samuelu o loo faamatala ai le faauuga ma le nofoaiga a Tavita, muamua i le malo o Iuta ona sosoo ai lea ma Isaraelu atoa. E manatuaina Tavita o le tupu silisili i le talafaasolopito o Isaraelu. Ona o le faamaoni o Tavita, sa faamanuiaina ma faamamaluina ai o ia e le Alii.
Peitai, o le 2 Samuelu o loo faapupula mai ai e faapea, e oo lava i se aupito amiotonu e mafai lava ona pa’u pe afai latou te le filiga i le tausiga o poloaiga a le Alii. O le mataupu 11 o loo faamalamalama mai ai le ala na taitai ifo ai e le faaiuga a Tavita e mulilua ma Patisepa o ia i le ala o le faaseseina ma agasala atili ai. O le vaega o totoe o le 2 Samuelu o loo faamatala mai ai le mafatiaga ma tiga na oo i le aiga o Tavita.
2 Samuelu 5:6–9
O le a le taua o le filifilia e Tavita o Ierusalema e fai ma laumua o lona malo?
Atonu na filifilia e Tavita ia Ierusalema e fai ma laumua o lona malo mo ni nai mafuaaga—e aofia ai lona nofoaga e tutotonu, maua ai punaoa faalenatura, ma tulaga maualuga o loo siomia e vanu loloto, e faafaigofie ai ona puipuia faasaga i [o latou] fili.
O Ierusalema “o le nuu aupito taua lea i le talafaasolopito faatusi paia.” E foliga mai o le nofoaga lava lea e tasi e pei o le nuu anamua o Salema, lea na pulea e Mekisateko o se tupu amiotonu. O tu ma aga faaletusi paia ua faailoa mai ai foi le nofoaga o le malumalu o Solomona i Ierusalema, o le mauga lava lea e tasi lea na poloaiina ai Aperaamo e osi le taulaga ia Isaako. E toatele perofeta na talai atu, vavalo, ma faia vavega i Ierusalema. O le mea e sili ona taua, o Ierusalema na tupu ai le Togiola ma le Toetu o Iesu Keriso. O se vaega o Lona Afio Mai Faalua, o le a toe foi mai ai Iesu Keriso i le Mauga o Olive e latalata i Ierusalema.
2 Samuelu 5:13
Pe na agasala Tavita i le tele o ana avā ma palake?
Ua faamautu mai e faaaliga o aso e gata ai e faapea, na faamaonia e le Alii palake ma avā a Tavita, o e na tuuina atu e le aao o le perofeta o Natano—sei vagana ai le tulaga ia Patisepa.
Tagai foi i le “Kenese 16:1–3 Aisea na tuu atu ai e Sara ia Akara ia Aperaamo e fai ma ana ava?” ma le “Kenese 25:6. O le a le palake?”
2 Samuelu 6:6–8
Aisea na taia ai e le Atua ia Usa ona o le taumafai e taofiofi le atolaau?
O le atolaau o le feagaiga sa o se faailoga o le afioaga o le Atua, Lona mamalu ma Lona matagofie. Sa masani ona tuu i le Paia o Paia o le falefetafa’i, ma e oo lava i faitaulaga sa Levi sa lei faatagaina e latalata i ai. Sa na o le faitaulaga sili e mafai ona alu atu i ai, ma seiloga foi e uma ona faia se sauniga auiliili o le faamamaina patino, lea na faatusaina i le faamamaina o ana agasala.
Ina ua faatonuina Isaraelu e uiga i le auala e feavea’i ai le atolaau o le feagaiga, sa lapatai mai le Alii e faapea, soo se tagata sa lei faatagaina e pa’i i ai o le a oti. E tusa ai ma le faasalaga o Usa, na aoao mai Elder Neal A. Maxwell: “Atonu e manatu nisi, atonu sa na ona taumafai ia Usa—e ui ina sese—e fesoasoani. Ae o le tele o taimi na laveaiina ma faasaoina ai e le Alii ia Isaraelu, e aofia ai vaaiga uigaese o le Sami Ulaula ma le manai mai le lagi, e mautinoa lava sa Ia silafia le ala e faapaleni ai le atolaau!”
2 Samuelu 7
Na faapefea ona faatuina le malo o Tavita e faavavau?
A o malolō Tavita i lona fale, sa mafaufau o ia pe faapefea ona leai se nofoaga tumau o le atolaau o le feagaiga. Sa mafaufau o ia pe tatau ona ia fauina se fale (po o se malumalu) mo le Alii ma mo le atolaau. Na ala mai i le perofeta o Natano, na tali atu ai le Alii e le tatau ia Tavita ona fausia se fale mo Ia. Nai lo lena, na folafola mai e le Alii e faatuina le fale o Tavita lava ia (lona nofoalii ma le malo) e faavavau.
O folafolaga a le Alii ia Tavita e ta’ua i nisi taimi o le feagaiga a Tavita. Ua faaopoopo mai e le Salamo 132:11–12 le agavaa taua o le a faatumauina le malo faalelalolagi o Tavita pe afai e tumau le faamaoni i le Alii o e tupuga mai ia te ia. Ona o le amioleaga, na vaeluaina ai le malo o Tavita ina ua maliu Solomona, lea sa na o le malo o Iuta sa pulea e e na tupuga mai ia te ia. I le seneturi lona ono TLM, sa ave faatagataotaua ai Iuta e Papelonia, ma faamutaina ai le malo o Tavita.
E ui ina faamutaina le malo faalelalolagi o Tavita, ae o le folafolaga o le a faatuina se malo e faavavau sa iu ina faataunuuina e ala ia Iesu Keriso, o sē e tupuga mai ia Tavita. I le avea ai ma Alo o le Atua, o le a nofotupu ai Iesu Keriso e faavavau o lo tatou Tupu e Faavavau.
Faapaleina o le Tupu o Tavita, saunia e Jerry Harston
Aoao Atili
Tavita ma Koliata
-
Gordon B. Hinckley, “Overpowering the Goliaths in Our Lives,” Ensign, Me 1983, 46, 51–52
-
Andrea Muñoz Spannaus, “Faamaoni e oo i le Iuga,” Liahona, Me 2024, 59–61
-
Chi Hong (Sam) Wong, “O Maa o Sauniuniga, Fuafuaga, ma le Tumau Ai,” Liahona, Aok. 2022, 40–43
Apikaila
-
Kristin M. Yee, “Matagofie e Sui A’i Le Lefulefu: O Le Ala Faamalolo o le Faamagaloga,” Liahona, Nov. 2022, 36–39
Ala o Faasalalauga
Vitiō
Ata
Atatusi o Tavita, na saunia e Dilleen Marsh
Ua Fasioti e Tavita ia Koliata, saunia e Ted Henninger.
O Se Sulu i O’u Vae, saunia e Elspeth Young