Fesoasoaniga mo Mau
Iosua 1–8; 23–24
Ina ua uma ona liua Mose, sa faatonuina e le Alii ia Iosua e taitai Isaraelu i le nuu folafolaina. Sa faamautinoa atu e le Alii ia Iosua o le a faatasi o Ia ma ia ma poloaiina Iosua ia malosi ma lototele. Sa auina atu e Iosua ni tagata sipai se toalua i Ieriko. O iina na faasaoina ai e Raava ia sipai mai le pueina, ma i le faafesuiai sa latou folafola atu ai e faasaoina Raava ma lona aiga mai le faatafunaga o le a oo mai. Sa taofia e le Alii vai o le Vaitafe o Ioritana ina ia mafai ona sopoia e tagata Isaraelu le eleele matutu ma ulu atu i le nuu folafolaina. Sa faamanuiaina Isaraelu i le manumaloina o le nuu folafolaina ona sa latou usiusitai i le Alii. I le faaiuga o lona soifua, sa valaauina faatasi e Iosua ia Isaraelu ma lapataia i latou e faasaga i le tapuai i isi atua. Sa osia e tagata se feagaiga e auauna atu ma usitai i le Alii.
O Punaoa
Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.
Talafaasolopito ma le Talaaga
O le a le tusi o Iosua?
O le tusi a Iosua o loo faamatala ai le ulufale atu o Isaraelu i le nuu folafolaina i lalo o le taitaiga a le perofeta o Iosua. O lenei tusi ua faaalia ai le faamaoni o le Alii i le tausia o Lana feagaiga ma Aperaamo e tuuina atu ia Isaraelu le nuu folafolaina. O loo faamatala mai ai foi le tiutetauave o le feagaiga a Isaraelu ia manatua le Alii ma tausi Ana poloaiga. E mafai ona vaevaeina le tusi faapenei:
Iosua 1:1–2
O le a se mea ua tatou iloa e uiga i le maliu o Mose?
Tagai i le “Teuteronome 34:5–6. O le a le mea na tupu ia Mose i le faaiuga o lona soifua?”
Iosua 1:8
O le a le “tusi o le tulafono”?
I le fasifuaitau “tusi o le tulafono,” o le upu “tulafono” ua faaliliuina mai le upu Eperu torah. O leTorah e masani ona faasino i tusi muamua e lima o le Feagaiga Tuai, lea e aofia ai le tulafono na tuuina atu e le Atua ia Mose i luga o le Mauga o Sinai. I le anotusi o le Iosua 1:8, o le “tusi o le tulafono” e mafai ona faasino i le na o le ta’ua soo e Mose o le tulafono i le Teuteronome.
Na poloaiina e le Alii ia Iosua e mafaufau loloto i le tusi o le tulafono i le “ao ma le po.” O le upu Eperu mo le mafaufau loloto i lenei anotusi ua ta’u mai ai se faaaliga filemu po o se manatunatu loloto i tusitusiga paia.
Na faamatala e Elder D. Todd Christofferson le ala e mafai ona tatou mafaufau loloto ai i tusitusiga paia: “Ou te iloa o nisi taimi tou te faitauina ai ni nai fuaiupu, taofi ma mafaufau loloto i ai, ma toe faitau ma le faaeteete na fuaiupu, ma a o outou mafaufau e faatatau i le uiga, tou te tatalo mo se malamalama, tuufesilisili i lou mafaufau, faatalitali mo ni musumusuga faaleagaga, ma tusitusi i lalo musumusuga ma malamalamaaga e oo mai ina ia mafai ai ona outou manatua ma a’oa’o atili ai. O le suesue i lenei auala, … o le a e tuuina atu ai se avanoa i lou loto mo le afioga a le Atua, ma o le a fetalai mai o Ia ia te oe.”
Iosua 2
O le a le mea sa taua e uiga i faatinoga a Raava?
Sa avea Raava ma se toa e le masani ona ono avea ai mo Isaraelu, ma mafaufau i lona tulaga iloga o se fafine talitane i Ieriko. Sa faailoaina o ia e tusitala o le Feagaiga Fou o se faataitaiga o le faatuatua ma galuega lelei. Ina ua uma ona fesoasoani i sipai Isaraelu e sosola ese, sa folafola atu e Raava lona talitonuga o le Alii o le Atua ma sa Ia tuuina atu ia Isaraelu le laueleele.
O le aafiaga o Raava ua faasoa mai ai se tulaga talitutusa mataina i le laveaiina o le fanauga a Isaraelu mai Aikupito. E pei o Isaraelu, o e na faasaoina mai le agelu o le faafanoga ina ua uma ona tuu le toto o se tamai mamoe i luga o o latou faitotoa, sa faasaoina Raava ma lona aiga mai le faatafunaga o Ieriko e ala i le tuuina o se laina o filo mumu i lo latou faamalama.
Na avea Raava ma lona aiga ma se vaega o le malo o Isaraelu i le nuu folafolaina. E ui e le o toe ta’ua ia Raava i le Feagaiga Tuai, ae o loo ta’ua o ia i le Mataio o se tuaa o Iesu Keriso.
Faatalitali mo le Folafolaga, saunia e Elspeth Young.
Iosua 3–4
O le a le taua o le vaeluaina o le Vaitafe o Ioritana?
E lei leva ona avea Iosua ma taitai o le fanauga a Isaraelu, ae folafola atu e le Alii ia te ia, “E pei ona ou i ai ia Mose, e faapena ona ou i ai ia te oe.” O se tasi o auala na faataunuuina ai e le Alii lenei folafolaga o le fesoasoani lea ia Isaraelu e sopoia le Vaitafe o Ioritana i luga o le eleele matutu, e pei ona latou sopoia le Sami Ulaula. Ina ua uma le vavega, o loo ta’u mai i le tusiga e faapea “o le aso lea ua faatupuina ai e Ieova le mamalu o Iosua i luma o Isaraelu uma; na latou matatau ia te ia, e pei ona latou matatau ia Mose.”
O le vavega i le Vaitafe o Ioritana e faasino foi ia Iesu Keriso. I le faaEperu, o Iosua o lona uiga “o Ieova o le faaolataga, ma o le igoa na iu lava ina faaliliuina i le faa-Eleni ma le Faa-Latina i le gagana Peretania o Iesu. O Iosua o loo taitaia Isaraelu i le nuu folafolaina e mafai ona faamanatu mai ai ia i tatou e uiga ia Iesu Keriso o loo taitai atu e faamaoni uma i le nuu tupito o le folafolaga, le malo selesitila. I seneturi ina ua mavae le vavega a Isaraelu i Ioritana, sa papatisoina ai Iesu Keriso i le vaitafe lava lea e tasi i le amataga o Lana galuega i le olaga nei.
Iosua 3:14–17
O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i ositaulaga i le laa atu i totonu o le Vaitafe o Ioritana?
Na aoao mai Elder David A. Bednar: “O le mea mataina, e le’i vaeluaina le vai a o tutu le fanauga a isaraelu i luga o auvai o le vaitafe ma faatalitali mo se mea e tupu; ae, sa susu o latou alofivae a o le’i vaeluaina le vai. O le faatuatua o Isaraelu na faaalia i le mea moni faapea na latou savavali i totonu o le vai ao lei vaeluaina.”
Uluai Laa o le Faatuatua i totonu o le Ioritana, saunia e Trent Gudmundsen
Iosua 5:13–15
O ai “le ave ’au a le Alii”?
A o latalata atu Iosua ma le fanauga a Isaraelu i le aai o Ieriko, sa faafeiloaia i latou e se tasi na faailoa mai o ia lava o “le ave ’au a le Alii.” Sa faapau ifo Iosua a o tapuai ma fai atu i le ave ’au e faaali mai le finagalo o le Alii. O lenei tali ua ta’u mai ai atonu o le ave ’au o se tagata faalelagi, atonu o Ieova lava Ia. O lenei fegalegaleaiga ma le ave ’au a le Alii e foliga mai na faamanatu atu ai ia Iosua ma Isaraelu o le a tau le Alii mo Isaraelu a o latou saili ia manumaloina le nuu folafolaina.
Iosua 6:1–5
O le a se mea atonu na aoaoina e Isaraelu mai faatonuga tulaga ese a le Alii mo le faatoilaloina o Ieriko?
O faatonuga a le Alii mo le faatoilaloina o Ieriko na taulai atili atu i sauniga faafaatusa ma le faatuatua o Isaraelu nai lo fuafuaga faamiliteli. O le tauaveina o le atolaau o le feagaiga faataamilo i le aai o se faailoga lea o le mana o le Alii o le a faatasi ma Isaraelu. O le numera fitu, o loo ta’ua i le tele o taimi i faatonuga a le Alii, e masani ona faaaoga i tusitusiga paia o se faatusa o le atoa, faamae’aina, po o le atoatoa. O le faaaogaina o lenei numera i faatonuga a le Alii atonu na fesoasoani ia Isaraelu e malamalama ai o lo latou manumalo ia Ieriko o se vaega o se gaoioiga faaleagaga tele atu ma le amataga o se vaitau fou.
Na faatoa maua e Isaraelu le mana o le Atua na’o ina ua latou usiusitai i Ana faatonuga. Na aoao mai Peresitene Howard W. Hunter, “O le tautinoga [a Iosua] o le usiusitai atoatoa lea. O lona popolega o le faia tonu lava lea e pei ona faatonuina ai o ia, ina ia faataunuuina le folafolaga a le Alii. O faatonuga e leai se masalosalo na foliga mai e uiga ese, ae o lona faatuatua i le taunuuga na uunaia ai o ia.”
Iosua 6:17–21
O le a le uiga o le “faatoina”?
O le upu faatoina i le Lomiga a le King James ua faaliliuina mai se upu Eperu e mafai foi ona faapea ia faasa pe vaetofia mo le faafanoga. O mea faitino uma, manu, ma tagata i Ieriko—sei vagana ai Raava ma lona aiga—sa faapea ona faatoina. Sa le tatau ia Isaraelu ona tuua soo se mea i le aai mo i latou lava ae ia liliu atu le tamaoaiga o le aai ia Iosua ina ia faapaiaina i le Alii.
Tagai foi i le “Teuteronome 7:1–6, 16–24. Aisea na poloai ai le Alii ia Isaraelu e faaumatia sa Kanana?”
Iosua 7
Aisea na matuai ogaoga ai le agasala a Akana?
Sa le amanaiaina e Akana le poloaiga a le Alii ia aua nei aveesea ni vete mai Ieriko. Sa lapatai mai le Alii o le a fetuuina Isaraelu i latou lava pe afai latou te ave “le mea na faatoina.” Talu ai o soo se mea lava e taofia mai Ieriko e tatau ona faapaiaina i le Alii, o faatinoga a Akana ua tino mai o le gaoi mai le Alii. E ui ina sa galue na o Akana, ae sa faia lava e le Alii le agasala ia Isaraelu uma. O se taunuuga, na aveesea ai le puipuiga a le Alii ma sa faatoilaloina e le autau toalaiti a Ai. Na ta’u atu e le Alii ia Iosua o le a le toefuataiina Lona malosi ma le puipuiga seia aveesea “le mea ua faatoina” mai ia i latou. Ona ua faatoina nei Akana, o lea na faaumatia ai o ia, lona aiga, ma ana meatotino, e pei lava o le aai ma le nuu o Ieriko. E le o manino mai i tusitusiga paia le mafuaaga na faasoa atu ai i le aiga o Akana lona faasalaga.
Ua Gaoi e Akana le Vete o le Taua, saunia e Paul Mann
Iosua 8:30–35; 24
O le a le mea na tupu i luga o le Mauga o Keresema ma le Mauga o Evalu?
Ina ua uma ona faatoilaloina e Isaraelu le nuu o Ai, sa faapotopoto i latou e Iosua ia Sekema, lea sa i ai i se vanu i le va o le Mauga o Keresema ma le Mauga o Evalu. O iina na faatino ai e Iosua ia faatonuga na tuuina atu e Mose i le faaiuga o lona soifuaga faaletino: Sa fausia e Iosua se fatafaitaulaga i luga o le Mauga o Evalu, osi ai taulaga, ma tusia ai se kopi o le tulafono a Mose i luga o maa. Ona tutu lea o le afa o ituaiga o Isaraelu i luga o le Mauga o Keresema ma le isi afa i luga o le Mauga o Evalu. O sa Levi, na tauaveina le atolaau o le feagaiga, sa tutu i le vanu i le va o mauga e lua. Ona taulotoina lea e Iosua o faatinoga o le a taunuu i faamanuiaga ma i latou o le a taunuu i fetuu e pei ona atofaina e le Atua, ma sa tali atu Isaraelu i le faapea atu, “Amene.”
O se sauniga lenei o le faafouga o feagaiga mo Isaraelu i le nuu folafolaina. O loo faasoa mai ai mea e talitutusa ai ma le faatuina o le feagaiga i le Mauga o Sinai ma le feagaiga a le Alii na osia ma Aperaamo. Sa toe auai Isaraelu i se sauniga faapena i Sekema e agai atu i le faaiuga o le ola o Iosua. Faatatau i lenei sauniga mulimuli, na aoao mai ai Elder Neal A. Maxwell: “Sa i ai i le anotusi o lenei mea faitino maoae … o le aoao atu na saunoa Iosua i le laina lea e sili ona manatuaina ai o ia: ‘Ina filifili ia outou i le aso nei po o ai tou te auauna i ai’ (Iosua 24:15). Ae o le taimi muamua na faamanino mai ai isi mea, na manino lava i le vaai ma le faalogo.”
O se ata pue o le Mauga o Keresema
Iosua 24:2–3, 14–15
O le a le lolo sa faasino atu i ai Iosua?
O le upu faaliliuina o lologa i le Lomiga a King James o lona uiga moni lava o le “vaitafe.” E patino lava, e faasino i le Vaitafe o Eufirate. I nei fuaiupu, sa faamanatu atu ai e Iosua ia Isaraelu le ifo i tupua na faia e o latou tuaa o e sa nonofo i le isi itu o Eufirate a o lei tuuina atu e le Atua le nuu folafolaina o Kanana ia Aperaamo.
Iosua 24:19–20
O le a le faamoemoega o lapataiga a Iosua?
Sa faaaoga e Iosua le gagana malosi e lapatai ai Isaraelu o le a faamasinoina i latou e le Alii mo le solia o a latou feagaiga ma Ia. O ana upu na faamamafaina ai le natura ogaoga o le feagaiga a Isaraelu ma le Alii. E ui o le solia o feagaiga e taitai atu ai pea i le leai o ni faamanuiaga, ae o lapataiga patino a Iosua ia Isaraelu e le faatatau i isi matalalaga.
I o tatou aso, na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson:
“O i latou uma ua osia se feagaiga ma le Atua e mafai ona maua se ituaiga o alofa ma le alofa mutimutivale faapitoa. I le gagana Eperu, o lena alofa faalefeagaiga e ta’ua o le hesed חֶסֶד). …
“O lehesed o se ituaiga faapitoa o le alofa ma le alofa mutimutivale lea e lagonaina e le Atua mo, ma tuuina atu ia i latou o e ua osia se feagaiga ma Ia. Ma e tatou te toe taui atu i le hesed mo Ia.
“Ona ua i ai i le Atua le hesed mo latou o e ua osifeagaiga ma Ia, o le a Ia alofa ia i latou. O le a faaauau pea ona ia galue faatasi ma i latou ma ofo atu iā i latou avanoa e sui ai. O le a Ia fa’amagaloina i latou pe a latou salamō. Ma pe a latou sē ese, o le a Ia fesoasoani iā i latou ia maua lo latou ala e toe foi atu ai iā te Ia.”
Aoao Atili
O le malosi, ma loto tele
-
Ann M. Dibb, “Ia Outou Lototetele,” Liahona,, Me 2010, 114–16.
Sopoiaina o le vaitafe o Ioritana
-
David A. Bednar, “Saili e Aoao e Ala i le Faatuatua,” Liahona, Set. 2007, 61–68
O le agasala a Akana
-
Christopher J. Morgan, “The Sin of Achan,” Ensign, Ape. 2002, 43–45
Filifili e auauna atu i le Alii
-
Dale G. Renlund “Ina Filifili ia Outou i le Aso Nei,” Liahona, Nov. 2018, 104–6
Ala o Faasalalauga
Vitiō
Ata
O Iosua o loo Vaai Atu i le Nuu Folafolaina, saunia e Michael T. Malm
O se tuufaatasiga o Isaraelu o loo sopoia le Vaitafe o Ioritana
Tamaitai i le Laina a Keriso, saunia e Sallie Clinton Poet
O Le Sosola Ese o le Au Sipai, saunia e James Tissot
O Le Mauaina o Ieriko, saunia e Frank Adams
Atatusi o papuipui o Ieriko ua pauu i lalo, © Providence Collection/lisaineina mai le goodsalt.com
Faafanua o le Tusi Paia, nu. 3, “O Le Vaevaega o Ituaiga 12”