Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Iosua 1–8; 23–24


Fesoasoaniga mo Mau

Iosua 1–8; 23–24

Ina ua uma ona liua Mose, sa faatonuina e le Alii ia Iosua e taitai Isaraelu i le nuu folafolaina. Sa faamautinoa atu e le Alii ia Iosua o le a faatasi o Ia ma ia ma poloaiina Iosua ia malosi ma lototele. Sa auina atu e Iosua ni tagata sipai se toalua i Ieriko. O iina na faasaoina ai e Raava ia sipai mai le pueina, ma i le faafesuiai sa latou folafola atu ai e faasaoina Raava ma lona aiga mai le faatafunaga o le a oo mai. Sa taofia e le Alii vai o le Vaitafe o Ioritana ina ia mafai ona sopoia e tagata Isaraelu le eleele matutu ma ulu atu i le nuu folafolaina. Sa faamanuiaina Isaraelu i le manumaloina o le nuu folafolaina ona sa latou usiusitai i le Alii. I le faaiuga o lona soifua, sa valaauina faatasi e Iosua ia Isaraelu ma lapataia i latou e faasaga i le tapuai i isi atua. Sa osia e tagata se feagaiga e auauna atu ma usitai i le Alii.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

O le a le tusi o Iosua?

O le tusi a Iosua o loo faamatala ai le ulufale atu o Isaraelu i le nuu folafolaina i lalo o le taitaiga a le perofeta o Iosua. O lenei tusi ua faaalia ai le faamaoni o le Alii i le tausia o Lana feagaiga ma Aperaamo e tuuina atu ia Isaraelu le nuu folafolaina. O loo faamatala mai ai foi le tiutetauave o le feagaiga a Isaraelu ia manatua le Alii ma tausi Ana poloaiga. E mafai ona vaevaeina le tusi faapenei:

  • Iosua 1–12: Ulufale atu Isaraelu i totonu ma manumalo i le nuu folafolaina.

  • Iosua 13–22: Nofoia le nuu folafolaina.

  • Iosua 23–24: O apoapoaiga mulimuli a Iosua ma le faafouina o le feagaiga.

Iosua 1:1–2

O le a se mea ua tatou iloa e uiga i le maliu o Mose?

Tagai i le “Teuteronome 34:5–6. O le a le mea na tupu ia Mose i le faaiuga o lona soifua?

Iosua 1:8

O le a le “tusi o le tulafono”?

I le fasifuaitau “tusi o le tulafono,” o le upu “tulafono” ua faaliliuina mai le upu Eperu torah. O leTorah e masani ona faasino i tusi muamua e lima o le Feagaiga Tuai, lea e aofia ai le tulafono na tuuina atu e le Atua ia Mose i luga o le Mauga o Sinai. I le anotusi o le Iosua 1:8, o le “tusi o le tulafono” e mafai ona faasino i le na o le ta’ua soo e Mose o le tulafono i le Teuteronome.

Na poloaiina e le Alii ia Iosua e mafaufau loloto i le tusi o le tulafono i le “ao ma le po.” O le upu Eperu mo le mafaufau loloto i lenei anotusi ua ta’u mai ai se faaaliga filemu po o se manatunatu loloto i tusitusiga paia.

Na faamatala e Elder D. Todd Christofferson le ala e mafai ona tatou mafaufau loloto ai i tusitusiga paia: “Ou te iloa o nisi taimi tou te faitauina ai ni nai fuaiupu, taofi ma mafaufau loloto i ai, ma toe faitau ma le faaeteete na fuaiupu, ma a o outou mafaufau e faatatau i le uiga, tou te tatalo mo se malamalama, tuufesilisili i lou mafaufau, faatalitali mo ni musumusuga faaleagaga, ma tusitusi i lalo musumusuga ma malamalamaaga e oo mai ina ia mafai ai ona outou manatua ma a’oa’o atili ai. O le suesue i lenei auala, … o le a e tuuina atu ai se avanoa i lou loto mo le afioga a le Atua, ma o le a fetalai mai o Ia ia te oe.”

Iosua 2

O le a le mea sa taua e uiga i faatinoga a Raava?

Sa avea Raava ma se toa e le masani ona ono avea ai mo Isaraelu, ma mafaufau i lona tulaga iloga o se fafine talitane i Ieriko. Sa faailoaina o ia e tusitala o le Feagaiga Fou o se faataitaiga o le faatuatua ma galuega lelei. Ina ua uma ona fesoasoani i sipai Isaraelu e sosola ese, sa folafola atu e Raava lona talitonuga o le Alii o le Atua ma sa Ia tuuina atu ia Isaraelu le laueleele.

O le aafiaga o Raava ua faasoa mai ai se tulaga talitutusa mataina i le laveaiina o le fanauga a Isaraelu mai Aikupito. E pei o Isaraelu, o e na faasaoina mai le agelu o le faafanoga ina ua uma ona tuu le toto o se tamai mamoe i luga o o latou faitotoa, sa faasaoina Raava ma lona aiga mai le faatafunaga o Ieriko e ala i le tuuina o se laina o filo mumu i lo latou faamalama.

Na avea Raava ma lona aiga ma se vaega o le malo o Isaraelu i le nuu folafolaina. E ui e le o toe ta’ua ia Raava i le Feagaiga Tuai, ae o loo ta’ua o ia i le Mataio o se tuaa o Iesu Keriso.

Raava o loo tilotilo i fafo o se faamalama

Faatalitali mo le Folafolaga, saunia e Elspeth Young.

Iosua 3–4

O le a le taua o le vaeluaina o le Vaitafe o Ioritana?

E lei leva ona avea Iosua ma taitai o le fanauga a Isaraelu, ae folafola atu e le Alii ia te ia, “E pei ona ou i ai ia Mose, e faapena ona ou i ai ia te oe.” O se tasi o auala na faataunuuina ai e le Alii lenei folafolaga o le fesoasoani lea ia Isaraelu e sopoia le Vaitafe o Ioritana i luga o le eleele matutu, e pei ona latou sopoia le Sami Ulaula. Ina ua uma le vavega, o loo ta’u mai i le tusiga e faapea “o le aso lea ua faatupuina ai e Ieova le mamalu o Iosua i luma o Isaraelu uma; na latou matatau ia te ia, e pei ona latou matatau ia Mose.”

O le vavega i le Vaitafe o Ioritana e faasino foi ia Iesu Keriso. I le faaEperu, o Iosua o lona uiga “o Ieova o le faaolataga, ma o le igoa na iu lava ina faaliliuina i le faa-Eleni ma le Faa-Latina i le gagana Peretania o Iesu. O Iosua o loo taitaia Isaraelu i le nuu folafolaina e mafai ona faamanatu mai ai ia i tatou e uiga ia Iesu Keriso o loo taitai atu e faamaoni uma i le nuu tupito o le folafolaga, le malo selesitila. I seneturi ina ua mavae le vavega a Isaraelu i Ioritana, sa papatisoina ai Iesu Keriso i le vaitafe lava lea e tasi i le amataga o Lana galuega i le olaga nei.

Iosua 3:14–17

O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i ositaulaga i le laa atu i totonu o le Vaitafe o Ioritana?

Na aoao mai Elder David A. Bednar: “O le mea mataina, e le’i vaeluaina le vai a o tutu le fanauga a isaraelu i luga o auvai o le vaitafe ma faatalitali mo se mea e tupu; ae, sa susu o latou alofivae a o le’i vaeluaina le vai. O le faatuatua o Isaraelu na faaalia i le mea moni faapea na latou savavali i totonu o le vai ao lei vaeluaina.”

o ni alii se toafa o loo amoina le atolaau o le feagaiga e sopoia le Vaitafe o Ioritana

Uluai Laa o le Faatuatua i totonu o le Ioritana, saunia e Trent Gudmundsen

Iosua 5:13–15

O ai “le ave ’au a le Alii”?

A o latalata atu Iosua ma le fanauga a Isaraelu i le aai o Ieriko, sa faafeiloaia i latou e se tasi na faailoa mai o ia lava o “le ave ’au a le Alii.” Sa faapau ifo Iosua a o tapuai ma fai atu i le ave ’au e faaali mai le finagalo o le Alii. O lenei tali ua ta’u mai ai atonu o le ave ’au o se tagata faalelagi, atonu o Ieova lava Ia. O lenei fegalegaleaiga ma le ave ’au a le Alii e foliga mai na faamanatu atu ai ia Iosua ma Isaraelu o le a tau le Alii mo Isaraelu a o latou saili ia manumaloina le nuu folafolaina.

Iosua 6:1–5

O le a se mea atonu na aoaoina e Isaraelu mai faatonuga tulaga ese a le Alii mo le faatoilaloina o Ieriko?

O faatonuga a le Alii mo le faatoilaloina o Ieriko na taulai atili atu i sauniga faafaatusa ma le faatuatua o Isaraelu nai lo fuafuaga faamiliteli. O le tauaveina o le atolaau o le feagaiga faataamilo i le aai o se faailoga lea o le mana o le Alii o le a faatasi ma Isaraelu. O le numera fitu, o loo ta’ua i le tele o taimi i faatonuga a le Alii, e masani ona faaaoga i tusitusiga paia o se faatusa o le atoa, faamae’aina, po o le atoatoa. O le faaaogaina o lenei numera i faatonuga a le Alii atonu na fesoasoani ia Isaraelu e malamalama ai o lo latou manumalo ia Ieriko o se vaega o se gaoioiga faaleagaga tele atu ma le amataga o se vaitau fou.

Na faatoa maua e Isaraelu le mana o le Atua na’o ina ua latou usiusitai i Ana faatonuga. Na aoao mai Peresitene Howard W. Hunter, “O le tautinoga [a Iosua] o le usiusitai atoatoa lea. O lona popolega o le faia tonu lava lea e pei ona faatonuina ai o ia, ina ia faataunuuina le folafolaga a le Alii. O faatonuga e leai se masalosalo na foliga mai e uiga ese, ae o lona faatuatua i le taunuuga na uunaia ai o ia.”

Iosua 6:17–21

O le a le uiga o le “faatoina”?

O le upu faatoina i le Lomiga a le King James ua faaliliuina mai se upu Eperu e mafai foi ona faapea ia faasa pe vaetofia mo le faafanoga. O mea faitino uma, manu, ma tagata i Ieriko—sei vagana ai Raava ma lona aiga—sa faapea ona faatoina. Sa le tatau ia Isaraelu ona tuua soo se mea i le aai mo i latou lava ae ia liliu atu le tamaoaiga o le aai ia Iosua ina ia faapaiaina i le Alii.

Tagai foi i le “Teuteronome 7:1–6, 16–24. Aisea na poloai ai le Alii ia Isaraelu e faaumatia sa Kanana?

Iosua 7

Aisea na matuai ogaoga ai le agasala a Akana?

Sa le amanaiaina e Akana le poloaiga a le Alii ia aua nei aveesea ni vete mai Ieriko. Sa lapatai mai le Alii o le a fetuuina Isaraelu i latou lava pe afai latou te ave “le mea na faatoina.” Talu ai o soo se mea lava e taofia mai Ieriko e tatau ona faapaiaina i le Alii, o faatinoga a Akana ua tino mai o le gaoi mai le Alii. E ui ina sa galue na o Akana, ae sa faia lava e le Alii le agasala ia Isaraelu uma. O se taunuuga, na aveesea ai le puipuiga a le Alii ma sa faatoilaloina e le autau toalaiti a Ai. Na ta’u atu e le Alii ia Iosua o le a le toefuataiina Lona malosi ma le puipuiga seia aveesea “le mea ua faatoina” mai ia i latou. Ona ua faatoina nei Akana, o lea na faaumatia ai o ia, lona aiga, ma ana meatotino, e pei lava o le aai ma le nuu o Ieriko. E le o manino mai i tusitusiga paia le mafuaaga na faasoa atu ai i le aiga o Akana lona faasalaga.

O Akana o loo tauaveina se taga o mea sa ia gaoia mai Ieriko

Ua Gaoi e Akana le Vete o le Taua, saunia e Paul Mann

Iosua 8:30–35; 24

O le a le mea na tupu i luga o le Mauga o Keresema ma le Mauga o Evalu?

Ina ua uma ona faatoilaloina e Isaraelu le nuu o Ai, sa faapotopoto i latou e Iosua ia Sekema, lea sa i ai i se vanu i le va o le Mauga o Keresema ma le Mauga o Evalu. O iina na faatino ai e Iosua ia faatonuga na tuuina atu e Mose i le faaiuga o lona soifuaga faaletino: Sa fausia e Iosua se fatafaitaulaga i luga o le Mauga o Evalu, osi ai taulaga, ma tusia ai se kopi o le tulafono a Mose i luga o maa. Ona tutu lea o le afa o ituaiga o Isaraelu i luga o le Mauga o Keresema ma le isi afa i luga o le Mauga o Evalu. O sa Levi, na tauaveina le atolaau o le feagaiga, sa tutu i le vanu i le va o mauga e lua. Ona taulotoina lea e Iosua o faatinoga o le a taunuu i faamanuiaga ma i latou o le a taunuu i fetuu e pei ona atofaina e le Atua, ma sa tali atu Isaraelu i le faapea atu, “Amene.”

O se sauniga lenei o le faafouga o feagaiga mo Isaraelu i le nuu folafolaina. O loo faasoa mai ai mea e talitutusa ai ma le faatuina o le feagaiga i le Mauga o Sinai ma le feagaiga a le Alii na osia ma Aperaamo. Sa toe auai Isaraelu i se sauniga faapena i Sekema e agai atu i le faaiuga o le ola o Iosua. Faatatau i lenei sauniga mulimuli, na aoao mai ai Elder Neal A. Maxwell: “Sa i ai i le anotusi o lenei mea faitino maoae … o le aoao atu na saunoa Iosua i le laina lea e sili ona manatuaina ai o ia: ‘Ina filifili ia outou i le aso nei po o ai tou te auauna i ai’ (Iosua 24:15). Ae o le taimi muamua na faamanino mai ai isi mea, na manino lava i le vaai ma le faalogo.”

Mauga o Keresema

O se ata pue o le Mauga o Keresema

Iosua 24:2–3, 14–15

O le a le lolo sa faasino atu i ai Iosua?

O le upu faaliliuina o lologa i le Lomiga a King James o lona uiga moni lava o le “vaitafe.” E patino lava, e faasino i le Vaitafe o Eufirate. I nei fuaiupu, sa faamanatu atu ai e Iosua ia Isaraelu le ifo i tupua na faia e o latou tuaa o e sa nonofo i le isi itu o Eufirate a o lei tuuina atu e le Atua le nuu folafolaina o Kanana ia Aperaamo.

Iosua 24:19–20

O le a le faamoemoega o lapataiga a Iosua?

Sa faaaoga e Iosua le gagana malosi e lapatai ai Isaraelu o le a faamasinoina i latou e le Alii mo le solia o a latou feagaiga ma Ia. O ana upu na faamamafaina ai le natura ogaoga o le feagaiga a Isaraelu ma le Alii. E ui o le solia o feagaiga e taitai atu ai pea i le leai o ni faamanuiaga, ae o lapataiga patino a Iosua ia Isaraelu e le faatatau i isi matalalaga.

I o tatou aso, na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson:

“O i latou uma ua osia se feagaiga ma le Atua e mafai ona maua se ituaiga o alofa ma le alofa mutimutivale faapitoa. I le gagana Eperu, o lena alofa faalefeagaiga e ta’ua o le hesed חֶסֶד). …

“O lehesed o se ituaiga faapitoa o le alofa ma le alofa mutimutivale lea e lagonaina e le Atua mo, ma tuuina atu ia i latou o e ua osia se feagaiga ma Ia. Ma e tatou te toe taui atu i le hesed mo Ia.

“Ona ua i ai i le Atua le hesed mo latou o e ua osifeagaiga ma Ia, o le a Ia alofa ia i latou. O le a faaauau pea ona ia galue faatasi ma i latou ma ofo atu iā i latou avanoa e sui ai. O le a Ia fa’amagaloina i latou pe a latou salamō. Ma pe a latou sē ese, o le a Ia fesoasoani iā i latou ia maua lo latou ala e toe foi atu ai iā te Ia.”

Aoao Atili

O le malosi, ma loto tele

  • Ann M. Dibb, “Ia Outou Lototetele,” Liahona,, Me 2010, 114–16.

Sopoiaina o le vaitafe o Ioritana

  • David A. Bednar, “Saili e Aoao e Ala i le Faatuatua,” Liahona, Set. 2007, 61–68

O le agasala a Akana

  • Christopher J. Morgan, “The Sin of Achan,” Ensign, Ape. 2002, 43–45

Filifili e auauna atu i le Alii

Ala o Faasalalauga

Vitiō

1:52

Ata

O Iosua o loo tilotilo atu i le nuu folafolaina

O Iosua o loo Vaai Atu i le Nuu Folafolaina, saunia e Michael T. Malm

tagata o loo sopoia le Vaitafe o Ioritana

O se tuufaatasiga o Isaraelu o loo sopoia le Vaitafe o Ioritana

o se atavali o Tamara, Raava, Ruta, Patisepa, ma Maria o loo tutu i se laina

Tamaitai i le Laina a Keriso, saunia e Sallie Clinton Poet

o ni alii se toalua o loo tuutuu ifo i laua lava i se maea mai papuipui o Ieriko

O Le Sosola Ese o le Au Sipai, saunia e James Tissot

O faitaulaga ma fitafita Isaraelu o loo tutu i fafo o le aai o Ieriko

O Le Mauaina o Ieriko, saunia e Frank Adams

tagata o loo savavali i tafatafa o papuipui o Ieriko ao solo ifo i lalo

Atatusi o papuipui o Ieriko ua pauu i lalo, © Providence Collection/lisaineina mai le goodsalt.com

o se faafanua o le vaevaega o ituaiga e sefululua o Isaraelu

Faafanua o le Tusi Paia, nu. 3, “O Le Vaevaega o Ituaiga 12”

Faamatalaga

  1. Tagai i le Iosua 21:43–45. Tagai foi i le Kenese 15:13–16.

  2. Tagai i le Iosua 7:11–13; 8:30–35; 23–24.

  3. Tagai i le Richard Neitzel Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints (2009), 148.

  4. O le upu torah e mafai foi ona faaliliuina o le “aoao atu” po o le “faatonuga” (tagai i le Tremper Longman III ma Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words [2023], “Law,” 467).

  5. Tagai i le Bible Dictionary, “Torah.” O le tusi o Teuteronome o loo tusia ai faapea na toe ta’ua e Mose ia Isaraelu le tulafono a le Alii lea na tuuina atu muamua i le Mauga o Sinai (tagai i le Teuteronome 1).

  6. Tagai i le Michael D. Coogan and others, eds., The New Oxford Annotated Bible: New Revised Standard Version, 5th ed. (2018), 324, faamatalaga i le Iosua 1:2–9; Adele Berlin and Marc Zvi Brettler, eds., The Jewish Study Bible, 2nd ed. (2014), 442, faamatalaga i le Iosua 1:7–9.

  7. Iosua 1:8.

  8. Tagai i le Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, “Groan,” 373.

  9. D. Todd Christofferson, “Pe a Liua Mai Oe,” Liahona, Me 2004, 11.

  10. Tagai i le Eperu 11:31; Iakopo 2:25.

  11. Tagai i le Iosua 2:9–11.

  12. Tagai i le Esoto 12:12–13; faatusatusa i le Iosua 2:12–21; 6:17, 23–25. Tagai foi i le Amy H. Fisher, “Rahab and the Perpetuation of Deliverance,” Religious Educator, vol. 25, no. 1 (2024), 174–76.

  13. Tagai i le Iosua 6:25.

  14. Tagai i le Mataio 1:5.

  15. Iosua 1:5.

  16. Iosua 4:14. O lenei vavega na faaalia ai foi i le fanauga a Isaraelu sa faatasi o Ia ma i latou, e pei lava ona sa i ai o Ia faatasi ma le tupulaga na muamua atu o Isaraelu (tagai i le Iosua 4:23–24).

  17. Tagai i le Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, “Save, savior,” 704–5.

  18. Tagai i le Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, entry 2424, page 1090. Tagai foi i le Bible Dictionary, “Jesus.”

  19. Tagai i le Kerry Muhlestein, “Israel’s Esodus and Deliverance—Then and Now,” Ensign, Mat. 2018, 47–48; “O Le Vaitafe o Ioritana,” Mo Le Malosi o le Autalavou, Ian. 2023, 32.

  20. Tagai i le Mataio 3:13–17.

  21. David A. Bednar, “Saili e Aoao e Ala i le Faatuatua,” Ensign, Set. 2007, 63.

  22. Iosua 5:15.

  23. Ina ua faapau Iosua e tapuai i le avefeau, sa leai se taumafaiga na faia e taofia ai o ia (faatusatusa i le Faaaliga 22:8–9). Sa poloaiina foi e le avefeau ia Iosua e aveese ona seevae ona sa tu o ia i luga o le eleele paia; o faatonuga lava ia e tasi na tuu atu e Ieova ia Mose i luga o le Mauga o Sinai (tagai i le Esoto 3:5).

  24. Tagai i le Teuteronome 20:1–4. O le Feagaiga Tuai o loo i ai le tele o faataitaiga o le faaalia o le Faaola o se fitafita paia (tagai i le Kerry Muhlestein, “A Savior with a Sword: The Power of a Fuller Scriptural Picture of Christ,” Religious Educator, vol. 20, no. 3 [2019], 121–24).

  25. Tagai i le Iosua 6:8, 13, 16. Tagai foi Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 153.

  26. Tagai i le “The Menorah,” Ensign. Tes. 2018, 37.

  27. Tagai i le Earl D. Radmacher and others, eds., NKJV Study Bible, 3rd ed. (2018), 316–17, faamatalaga i le Iosua 6:4; D. Kelly Ogden and Andrew C. Skinner, Verse by Verse: The Old Testament, vol. 1 (2013), 336.

  28. Tagai i le Iosua 6:20.

  29. Howard W. Hunter, “Tautinoga i le Atua,” Ensign, Sete. 2006, 46.

  30. Tagai i le Longman ma Strauss, The Baker Expository Dictionary, “Annihilate,” 51–52.

  31. Tagai i le Iosua 6:18, vaefaamatalaga a; Iosua 6:19.

  32. Iosua 6:18. Tagai foi i le “Iosua 6:17–21. O le a le uiga o le ‘faatoina’?

  33. Tagai i le Iosua 7:11.

  34. Tagai i le Iosua 7:1, 11.

  35. Iosua 7:13.

  36. Tagai i le Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 153–54. Ua fautuaina mai e nisi e faapea, nai lo le fasiotia o fanau a Akana, sa aumai i latou e vaai i lona faasalaga. O isi ua fautua mai atonu na iloa e lona aiga le solitulafono a Akana ma e lei lipotia maia (tagai i le Berlin and Brettler, The Jewish Study Bible, 455, faamatalaga i le Iosua 7:24).

  37. O faatonuga a Mose e faatatau i lenei mea na tupu o loo tusia i le Teuteronome 11:26–29; 27.

  38. Tagai i le Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 155.

  39. Tagai i le Esoto 24:1–8.

  40. Tagai i le Esoto 24:3–6; Kenese 15; Jared T. Parker, “Cutting Covenants,” i le The Gospel of Jesus Christ in the Old Testament (2009), 121–22. Tagai foi i le “Kenese 15:1–18. Aisea na agalua ai e Aperaamo ia manu?

  41. Tagai i le Iosua 24. “O le otootoga lautele o le mataupu e mulimuli i le mamanu o maliega/feagaiga anamua ua faaalia i se isi nofoaga i le Feagaiga Tuai, ma e aofia ai elemene uma e fitu o le faatulagaga faavae o feagaiga faatusi paia‘ (Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 159). O nei elemene e aofia ai: (1) faatomuaga (tagai i le Iosua 24:1–2); (2) talaaga faasolopito (tagai i le Iosua 24:2–18); (3) ioega (tagai i le Iosua 24:14–19); (4) mea e manaomia mo le tusi faamaumauina o le feagaiga (tagai i le Iosua 24:26); (5) molimau (tagai i le Iosua 24:26–27); (6) faamanuiaga ma fetuu (tagai i le Iosua 24:19–21); ma le (7) sauniga o le tautoga o le feagaiga (tagai i le Iosua 24:14–27) (tagai i le Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 159).

  42. Neal A. Maxwell, “Those Seedling Saints Who Sit Before You” (lauga na tuuina atu i le fonotaga a le Ofisa o Aoga a le Ekalesia Aok. 19, 1983), 4.

  43. Tagai i le Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, entry 5104, page 990.

  44. Tagai i le Berlin and Brettler, The Jewish Study Bible, 490–91, faamatalaga i le Iosua 24:2 ma le 24:14.

  45. Russell M. Nelson, “O Le Feagaiga e Faavavau,” Liahona, Oke. 2022, 4–5.