Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Kenese 12–17; Aperaamo 1–2


“Kenese 12–17; Aperaamo 1–2,” Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Tuai (2025)

Fesoasoaniga mo Mau

Kenese 12–17; Aperaamo 1–2

Sa sailia e Aperaamo ia faamanuiaga o le perisitua ma sa manao ia avea o se soo e sili atu le amiotonu. Sa laveaiina faavavega o ia e le Alii mai le ositaulagaina i atua pepelo. Na osia e le Atua se feagaiga ma Aperaamo lea o le a iu ina aafia ai aiga uma o le lalolagi. Na folafola atu e le Alii ia Aperaamo ni fanau e le mafaitaulia. Na tuuina atu e Sara lana auauna fafine o Akara ia Aperaamo e avea ma ana avā i se taumafaiga e faataunuu folafolaga a le Alii ia maua ni fanau. I lo la matutua, na folafola atu ai e le Alii ia Aperaamo ma Sara o le a maua so la atalii e igoa ia Isaako.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

Aperaamo 1–2

O le a le tusi a Aperaamo?

Tagai “Aperaamo 3. O le a le tusi a Aperaamo?

Aperaamo 1:2–3

Na faapefea ona maua e Aperaamo le perisitua?

“Ina ua … iloa e i ai se fiafia tele atu ma se filemu” mo ia, sa “saili [Aperaamo] i faamanuiaga a tamā, ma le aia e tatau ona faauu i ai [o ia].” Sa “avea [o ia] ma suli moni, o se Faitaulaga Sili, ua umia le aiā e a tamā.”

I taimi o le Feagaiga Tuai, sa “tuulima faasolo mai i lalo mai le tamā i le atalii,” e amata mai ia Atamu. Ona sa liliu ese le tama o Aperaamo lava ia mai le Atua, sa sailia ai e Aperaamo le perisitua mai se isi punavai. Ua aoao mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga e faapea “O Aperaamo lea na ia maua le perisitua mai ia Mekisateko.”

O Aperaamo o loo faauuina e Mekisateko

Ua Faamanuia e Mekisateko ia Aperaamo, saunia e Walter Rane.

Aperaamo 1:12, 14

O a mamanu [ata] o loo i le Tusi a Aperaamo?

“O le tusi a Aperaamo o loo aofia ai ni ata lolomi se tolu, ua ta’ua o mamanu, lea e faavae i ata o loo i luga o tusitaai ofevai a [Aikupito anamua] sa [faatau mai e Iosefa Samita]. O nei mamanu na aofia ai ina ua lolomiina le tusi a Aperaamo mo le taimi muamua i le 1842. O faamalamalamaga a Iosefa Samita e uiga i ata na lolomiina i talane o mamanu. …

“O le tele o faamalamalamaga na lolomi e Iosefa faatasi ma mamanu e lē tutusa ma faaliliuga a tagata su’esu’e faaAikupito i aso nei. Peita’i, ua mātauina e tagata atamamai nisi o mea e o gatusa ai. Mo se faataitaiga, na faamatalaina e Iosefa Samita ia ata e fa i le ata 6 o le Mamanu 2 o ‘le lalolagi i ona itu e fa.’ Ua faapena foi ona faaliliuina e isi tagata atamamai ia faatusa tutusa i isi tusitusiga a Aikupito anamua. O le Mamanu 1 o loo i ai se atua korokotaila o loo aau i le mea na ta’ua e Iosefa Samita ‘o le vateatea i luga o o tatou ulu.’ Ua faapena foi ona faailoa mai e tagata atamamai ia manatu faa-Aikupito o le lagi o ‘se vasa faalelagi.’

“Tatou te le iloa pe faapefea ona fesootai ia mamanu i le tusiga. E i ai faamaoniga e faapea, o nisi o tusitala Iutaia i le vaitaimi na faia, fetuunai ma faaaofia ai i tusitaai ofevai ia ata ma tala faaAikupito ia latou lava tusiga paia, e aofia ai tusiga e faatatau iā Aperaamo. E ono mafai ona faapea, o nei ata sa toe tuu i ai se faamoemoega fou i se auala faapena.”

Aperaamo 1:21–27

O a fetuu na ta’ua e Aperaamo?

Na tuuina mai e Aperaamo se faamalamalamaga puupuu e uiga i le mauaina ma le nofoia o Aikupito ina ua mavae le Lolo. Sa ia tusi e uiga i se “fetuu i le laueleele” lea na faasaoina e ala i fanau a le atalii o Noa o Hamo.

Na taua mulimuli ane e Aperaamo e faapea, o le uluai Farao sa o “se tagata amiotonu.” Sa fai mai o ia, o Noa “na faamanuia ia [Farao] i faamanuiaga o le lalolagi, ma faamanuiaga o le poto, ae fetuu ia te ia e tusa ma le Perisitua.”

E le o faamatala manino mai i nei fuaiupu po o a fetuu po o le mafuaaga na tuuina atu ai. I aso ua mavae, sa faafesootai sese ai e nisi le fetuu i le fanau a Hamo ma tapulaa o le perisitua ma le malumalu e faatatau i tagata e tupuga mai i Aferika Uli i la tatou tisipenisione. I le taimi nei, ua faaleaogaina e le Ekalesia lenei mea ma isi manatu ua tuanai e saili e faamalamalama mai mafuaaga mo le tapuia’iga faaleperisitua ma le malumalu.

Aperaamo 2:6–11

O le a le feagaiga na osia e le Atua ma Aperaamo?

(Faatusatusa i le Kenese 12:1–3; 13:14–18; 15:1–21; 17:1–10.)

Ua i ai faatasi ma folafolaga na faia e le Atua ia Aperaamo ia mea nei:

  • O le a toatele lana fanau.

  • O le a fanau mai Iesu Keriso e ala mai i lona gafa.

  • O le a mautofi o ia ma ana fanau i ni laueleele faapitoa.

  • O le a maua e lana fanau le talalelei ma tauave le perisitua.

  • E ala mai i lana fanau o le a faamanuiaina ai atunuu uma o le lalolagi.

O i latou uma o e osia ma tausia feagaiga paia ma le Atua e avea ma fanau a Aperaamo ma suli i faamanuiaga o le feagaiga faa-Aperaamo.

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson:

“Ua tatou maua ai, e pei foi o i latou o anamua, le perisitua paia ma le talalelei e faavavau. O Aperaamo, Isaako, ma Iakopo o o tatou tuaa. O i tatou o le aiga o Isaraelu. Ua ia i tatou le aia tatau e maua ai le talalelei, faamanuiaga o le perisitua, ma le ola e faavavau. O le a faamanuiaina malo o le lalolagi e ala i a tatou taumafaiga ma e ala i galuega a a tatou fanau. O le fanau moni a Aperaamo ma i latou o e ua faapotopotoina i totonu o lona aiga e ala i le vaetamaina, e maua foi nei faamanuiaga folafolaina—e faalagolago lea i le taliaina o le Alii ma usiusitai i Ana poloaiga. …

“O le mea moni o i tatou o alii ma tamaitai o le Atua ona ua tatou osi feagaiga ma Ia. O i tatou o le fanau a Aperaamo. O i tatou o fanau o le feagaiga—o le feagaiga faa-Aperaamo.”

O Aperaamo o loo tootuli ma tilotilo a’e i le lagi

Aperaamo i Laufanua Laugatasi o Mamere, saunia e Grant Romney Clawson

Kenese 12:14–20; Aperaamo 2:22–25

Aisea na fai mai ai Sara o ia o le tuafafine o Aperaamo?

Ua faamanino mai e le tusi a Aperaamo na lapataia e le Alii ia Aperaamo ma Sara e uiga i tulaga lamatia ma faatonuina Sara e ta’u atu i tagata Aikupito o ia o le tuafafine o Aperaamo. Sa usitai Aperaamo ma Sara i le fautuaga a le Alii ma sa faasaoina ai i laua mai se tulaga matautia. Talu ai o Aperaamo ma Sara e tupuga uma mai iā Tara, o aganuu i o la taimi, atonu na mafai ai e Aperaamo ona ta’ua sa’o Sara o lona tuafafine.

Kenese 14:18–20

O ai Mekisateko?

O le tele o mea ua tatou iloa e uiga ia Mekisateko o loo maua i tusitusiga paia o le Toefuataiga. O ia o se perofeta maoae, faitaulaga sili, ma se tupu. Sa Ia faauuina Aperaamo i le perisitua. E pei o Enoka ma le nuu o Siona, o Mekisateko ma ona tagata “na faia le amiotonu, ma maua le lagi.”

Ao lei oo i aso o Mekisateko, o le perisitua, “sa ta’ua o le Perisitua Paia, e tusa ma le Faatulagaga a le Alo o le Atua. Ae ona o le faaaloalo po o le ava i le suafa o Lē Silisili, ina ia aloese mai le taʼu soo o lona suafa, o lea na faaigoa ai e i latou, o le ekalesia, i aso anamua, lena perisitua ia Mekisateko, po o le Perisitua Mekisateko.”

Kenese 15:1–18

Aiseā na ta’iisilua ai e Aperaamo manu?

A o talanoa Aperaamo ma le Alii i se faaaliga vaaia, sa toe fetalaia e le Alii Ana folafolaga e faamanuia Aperaamo i le laueleele ma fanau. E ui lava ina sa talitonu Aperaamo i le Alii, ae sa manao o ia i se faamaoniga o le folafolaga a le Atua ia te ia e uiga i le laueleele.

Sa poloaiina e le Atua ia Aperaamo e ave ni manu eseese, ma ia ta’iisilua, ma tuu eseese ia vaega mai le tasi ma le isi itu. Mulimuli ane, “o le ogaumu ua alu ae ai le asu, ma le lamepa ua mu,” atonu e faatusa i le afioaga o le Alii, “ua ui i le va o na mea sa vaeluaina.” E faaiu le tala i le faapea mai, “O le aso lava lea na osia ai le feagaiga e Ieova ma Aperamo, ua faapea ane, Ua Ou foaiina mo lau fanau lenei laueleele, e afua i le vaitafe o Aikupito e oo atu i le vaitafe tele, o le vaitafe o Eufirate.”

I le Feagaiga Tuai, o le fuaitau “e osi le feagaiga” e sau mai upu Eperu kārat berît, lea e mafai foi ona faaliliuina o le “ia momotu se feagaiga.” I aso anamua, o nisi taimi e faia ai ia noatia feagaiga e ala i le tapeina ma le vaeluaina o se manu. O le faatinoga o le ui i le va o na mea sa vaeluaina atonu sa o se faailoga sa malie le tagata e oti pe afai latou te solia le tautoga.

E faapena foi, o le ui ane o le afioaga o le Atua i manu atonu na faamautinoa atu ai ia Aperaamo o le a faataunuu e le Alii Ana folafolaga. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson, “Pe a tatou ulu atu i se feagaiga ma le Atua, ua tatou osia se feagaiga ma Ia o le a tausia i taimi uma Ana upu.”

Kenese 16:1–3

Aiseā na tuuina atu ai e Sara ia Akara ia Aperaamo e fai ma ana avā?

E ui lava i folafolaga a le Alii ia Aperaamo e faapea, o le a ia maua se fanau, ae sa le mafai lava e Sara ona maua se fanau i le mavae ai o le tele o tausaga na faaipoipo ai. E ala i le tuuina atu o Akara ia Aperaamo o se avā autaunonofo, na faamoemoe ai Sara e mafai e Aperaamo ona maua ni fanau ma faataunuu ai folafolaga a le Alii. Mai faaaliga o aso e gata ai ua tatou malamalama ai sa o se poloaiga lenei mai le Atua lea na usitai i ai Aperaamo ma Sara.

Ua aoao mai le Tusi a Mamona, o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai o le tulafono tumau lea a le Atua e uiga i le faaipoipoga. Peitai, e i ai taimi na poloaiina ai e le Atua le faia o faaipoipoga autaunonofo e avea o se tuusaunoaga i lenei tulafono tumau. O se tasi o mafuaaga ua tuuina mai ai e le Atua le faiga o faaipoipoga autaunonofo o le “faatutu mai ni fanau mo [Ia].”

I le popofou o le Ekalesia toefuataiina, na poloaiina ai e le Alii le faia o faaipoipoga autaunonofo mo se taimi, na amata i le Perofeta o Iosefa Samita. “O lenei mataupu faavae sa o se tasi o vaega aupito sili ona faigata o le Toefuataiga—mo Iosefa lava ia ma mo isi tagata o le Ekalesia.” O le faaaliga mai le Alii ia Uilifoti Uitilafi i le 1890 na taitai atu ai i le faamutaina o le faia o faaipoipoga autaunonofo i le Ekalesia.

Kenese 16:4–6

Aiseā na agaleaga ai Sara iā Akara?

Ina ua iloa e Akara ua maitaga o ia, sa “faaleaogaina [Sara] i le vaai a [Akara].” O le uiga o lenei mea, na faaalia e Akara le lē faaaloalo po o le inoino foi iā Sara. Ina ua faateteleina feeseesea’iga, na faamanatu atu e Aperaamo iā Sara e iai lana pule i totonu o lo latou aiga i luga o Akara, ma e mafai ona gaoioi Sara e fo’ia le feteena’i i totonu o lo latou aiga. Ona “agaleaga lea” o Sara ia Akara, ma faapea ai ona sola ese Akara.

O le suesueina o fegalegaleaiga i le va o Aperaamo, Sara, ma Akara e mafai ona faamanatu mai ai ia i tatou le manaomia e i tatou uma o le alofa mutimutivale, alofa tunoa, ma le togiola e ala mai ia Iesu Keriso. E ui lava i o latou tulaga ma lē atoatoa, ae sa alolofa Aperaamo, Sara, ma Akara i le Alii ma sa matuai faamanuiaina i latou e Ia. O le filifiliga a Akara e toe foi atu ia Aperaamo ma Sara na mafai ai ona ia maua lana lava folafolaga o le feagaiga e faatatau i lana fanau.

Kenese 17:5, 15

Aisea na suia ai e le Alii igoa o Aperamo ma Sarai?

Aperaamo ma Sara

Ata tusi o Aperaamo ma Sara, na saunia e Dilleen Marsh

I le faaEperu o le igoa Aperamo o lona uiga o le “tamā faaeaina,” o Aperaamo o lona uiga o le “tamā o le toatele.” O le igoa Sara o lona uiga o le “purinisese.” O le tuuina atu e le Alii o igoa fou ia Aperaamo ma Sara e mafai ona faatusa i lo laua liua i se faasinomaga fou o ni tagata taitoatasi i se sootaga o le feagaiga ma le Atua. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson, “O le faaeeina atu o na igoa fou na faailogaina ai le amataga o se olaga fou ma se taunuuga fou mo lenei aiga.”

Kenese 17:10–14

Na faapefea ona fesootai le peritomeina i le feagaiga a le Alii ma Aperaamo?

O se faamanatu o Lana feagaiga ma Aperaamo, na poloaiina ai e le Atua ia alii uma o le aiga o Aperaamo ina ia peritomeina. Mo Aperaamo ma lona aiga, o lenei faatinoga o se faatusa o le feagaiga faa-Aperaamo. Sa faatusa i le tuuto atu i le Atua ma le vavaeese mai le lalolagi ma le agasala. O le peritomeina i le avea ai o se faatusa o le feagaiga faaAperaamo sa lei toe manaomia ina ua mavae le galuega a Iesu Keriso i le olaga nei.

Aoao Atili

O le feagaiga Faa-Aperaamo

  • Russell M. Nelson, “O Le Feagaiga Faavavau,” Liahona, Oke. 2022, 4-11

  • O Le Feagaiga Faa-Aperaamo” i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Russell M. Nelson (2024)

O le tusi a Aperaamo

  • Andrew C. Skinner, “O Le Tusi a Aperaamo: O Se Meaalofa Sili ona Ofoofogia mo o Tatou Taimi” (tusiga e na o le faaeletonika), Liahona, Ian. 2022, Gospel Library

  • Autu ma Fesili, “Aperaamo, Tusi a,” Gospel Library

  • Gospel Topics Essays, “Translation and Historicity of the Book of Abraham,” Gospel Library

Ala o Faasalalauga

Vitio

1:37

Ata

o se agelu o loo taofia Aperaamo mai le ositaulagaina o Isaako

Ua Laveai e se Agelu ia Aperaamo, saunia e Del Parson

o se ata o le mamanu nu. 2 mai le Tusi a Aperaamo

“O se Mamanu mai le Tusi a Aperaamo, Nu. 2”

O Aperaamo o loo tootuli ma tilotilo ae i se lagi o fetu

Tamā o Malo, saunia e Eva Koleva Timothy

o le faaali atu o le Alii ia Aperaamo i le tali i lana tatalo

O Le Alii o Loo Faaali Atu ia Aperaamo, saunia e Keith Larson

o le ositaulaga o Mekisateko o loo tausia faamaumauga

Mekisateko—Tausi Faleteuoloa, saunia e Clark Kelley Price

O Akara o loo saofai ma tepa a’e i le lagi

God Liveth and Seeth Me, saunia e Elspeth Young

Faamatalaga

  1. Aperaamo 1:2.

  2. Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:40.

  3. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:14–16; 107:40–52.

  4. Tagai Aperaamo 1:5–7.

  5. Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:14. Tagai foi History, 1838–1856 (Manuscript History of the Church), volume E-1, 1708, josephsmithpapers.org.

  6. Autu ma Fesili, “Aperaamo, Tusi a,” Gospel Library.

  7. Aperaamo 1:21–24.

  8. Aperaamo 1:26.

  9. Ua manatu nisi e faapea, sa lei iai iā Farao le aia tatau i le perisitua ona o ia o se e tupuga mai ia Kaino e ala ia Aikupito, le avā a Hamo. Ae o lenei vaaiga e mamao lava mai mea o loo aoao mai e tusitusiga paia ma e le tatau ona faaauauina i aso nei.

  10. Tagai Autu ma Fesili, “Race and The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” Gospel Library. Tagai foi Dallin H. Oaks, “Saunoaga a Peresitene Oaks i le Faamanatua o le Perisitua i le Lalolagi Atoa” (saunoaga na tuuina atu i le faamanatuga “Ia Tasi” , 1 Iuni, 2018), newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  11. Tagai Kenese 17:5–6; Aperaamo 3:14.

  12. Tagai Kalatia 3:16; “O Le Feagaiga Faa-Aperaamo,” i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Russell M. Nelson (2024), Gospel Library.

  13. Tagai Kenese 17:8; Aperaamo 2:6.

  14. Tagai Aperaamo 2:9.

  15. Tagai Aperaamo 2:11; 1 Nifae 15:18.

  16. Tagai Kalatia 3:27–29; Aperaamo 2:10–11; “O Le Feagaiga faa-Aperaamo,” i le Aoaoga: Russell M. Nelson.

  17. O Le Feagaiga faa-Aperaamo,” i le Aoaoga: Russell M. Nelson.

  18. Tagai Aperaamo 2:22–25.

  19. Tagai Kenese 20:12.

  20. Tagai Stephen O. Smoot and others, “Did Abraham Lie About His Wife, Sarai?,” BYU Studies Quarterly, vol. 61, no. 4 (2022), 126–28; see also John Gee, “The Wanderings of Abraham,” in From Creation to Sinai: The Old Testament through the Lens of the Restoration, ed. Daniel L. Belnap and Aaron P. Schade (2021), 265–66.

  21. Tagai Faaliliuga Iosefa Samita, Kenese 14:26, Gospel Library.

  22. Tagai Eperu 7:1–3; tagai foi i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 14:27–36, Gospel Library; O le Taiala i Tusitusiga Paia, “Mekisateko,” Gospel Library.

  23. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:14.

  24. Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 14:34, Gospel Library.

  25. Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:2–4.

  26. Tagai Kenese 15:3–7.

  27. Tagai Kenese 15:6.

  28. Tagai Jared T. Parker, “Cutting Covenants,” i le The Gospel of Jesus Christ in the Old Testament, ed. D. Kelly Ogden and others (2009), 114.

  29. Kenese 15:17.

  30. Kenese 15:18.

  31. Parker, “Cutting Covenants,” 110; Tremper Longman III and Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words, entry 1285, page 943 and entry 3772, page 972.

  32. Tagai Parker, “Cutting Covenants,” 110; Shon D. Hopkin, “The Covenant among Covenants: The Abrahamic Covenant and Biblical Covenant Making,” i le Belnap and Schade, From Creation to Sinai, 237–38.

  33. Tagai Michael D. Coogan and others, eds., The New Oxford Annotated Bible: New Revised Standard Version, 5th ed. (2018), 32, note on Genesis 15:9–17; Thomas R. Valletta, “The Captain and the Covenant,” i le The Book of Mormon: Alma, the Testimony of the Word, ed. Monte S. Nyman and Charles D. Tate Jr. (1992), 226–27.

  34. Tagai Parker, “Cutting Covenants,” 114–15.

  35. Russell M. Nelson, “O Le Feagaiga e Faavavau,” Liahona, Oke. 2022, 11.

  36. Tagai Kenese 13:16.

  37. Tagai Kenese 16:1.

  38. Tagai Kenese 16:1–3. O le ofoina atu e Sara o lana auauna o Akara ia Aperaamo na mulimuli i agaifanua anamua i tulaga o le le fanau (tagai Camille Fronk Olson, “The Matriarchs: Administrators of God’s Covenantal Blessings,” i le Belnap and Schade, From Creation to Sinai, 392–93).

  39. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34.

  40. TagaiIakopo 2:27, 30.

  41. Iakopo 2:30. E tusa ai ma le faaipoipoga autaunonofo a Aperaamo ia Akara, na fetalai mai le Alii, “Na poloaiina e le Atua ia Aperaamo, ma na tuuina atu e Sara ia Akara ia Aperaamo e avea ma ana ava. Ma aisea na ia faia ai? Ona o le tulafono lea sa i ai; ma sa tutupu mai ia Akara tagata e toatele. O lenei la mea, sa o le faataunuuga, faatasi ai ma isi mea, o folafolaga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34).

  42. Tagai Gospel Topics Essays, “Plural Marriage in The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” Gospel Library.

  43. Gospel Topics Essays, “Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Library.

  44. Tagai i le faatomuaga i le Folafolaga Aloaia 1.

  45. Kenese 16:4.

  46. O le upu Eperu na faaaoga e faamatala ai uiga faaalia o Akara ia Sara ua faailoa mai ai na avea Sara ma se tagata faatauvaa pe le taua i mata o Akara pe na inoino foi Akara ia Sara (tagai Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, entry 7043, page 1014).

  47. Tagai i le Kenese 16:6.

  48. Kenese 16:6.

  49. Tagai Roma 3:23-26; 2 Nifae 2:8. Tagai foi Avram R. Shannon, “Abraham: A Man of Relationships,” i le Belnap and Schade, From Creation to Sinai, 295‒99.

  50. Tagai Kenese 16:10–14; 17:1–8, 15–19; Aperaamo 2:8–13.

  51. E ui lava sa fai Akara o se sui mo Sara, ae sa faaali atu e le Alii ia Akara le igoa o Isamaeli, faatasi ai ma le folafolaga o le a faateleina ana fanau (tagai Kenese 16:10–14). O Akara o se tasi o nai tamaitai toaitiiti i tusitusiga paia o e na mauaina se folafolaga faalelagi o le fanau mai o lana lava tama (tagai Kenese 16:10–12; tagai foi Faamasino 13:2–5; 1 Samuelu 1:17, 19–20; Luka 1:26–38). E na o Akara ma Maria na ta’u atu i ai igoa e faaigoa ai o la atalii.

  52. Bible Dictionary, “Abraham.”

  53. Bible Dictionary, “Sarah or Sarai.”

  54. Tagai Shannon, “Abraham,” 300–301.

  55. Russell M. Nelson, “O Le Feagaiga e Faavavau,” 7.

  56. Tagai Bible Dictionary, “Circumcision.”

  57. Tagai Moronae 8:8.