“Kenese 12–17; Aperaamo 1–2,” Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Tuai (2025)
Fesoasoaniga mo Mau
Kenese 12–17; Aperaamo 1–2
Sa sailia e Aperaamo ia faamanuiaga o le perisitua ma sa manao ia avea o se soo e sili atu le amiotonu. Sa laveaiina faavavega o ia e le Alii mai le ositaulagaina i atua pepelo. Na osia e le Atua se feagaiga ma Aperaamo lea o le a iu ina aafia ai aiga uma o le lalolagi. Na folafola atu e le Alii ia Aperaamo ni fanau e le mafaitaulia. Na tuuina atu e Sara lana auauna fafine o Akara ia Aperaamo e avea ma ana avā i se taumafaiga e faataunuu folafolaga a le Alii ia maua ni fanau. I lo la matutua, na folafola atu ai e le Alii ia Aperaamo ma Sara o le a maua so la atalii e igoa ia Isaako.
O Punaoa
Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.
Talafaasolopito ma le Talaaga
O le a le tusi a Aperaamo?
Na faapefea ona maua e Aperaamo le perisitua?
“Ina ua … iloa e i ai se fiafia tele atu ma se filemu” mo ia, sa “saili [Aperaamo] i faamanuiaga a tamā, ma le aia e tatau ona faauu i ai [o ia].” Sa “avea [o ia] ma suli moni, o se Faitaulaga Sili, ua umia le aiā e a tamā.”
I taimi o le Feagaiga Tuai, sa “tuulima faasolo mai i lalo mai le tamā i le atalii,” e amata mai ia Atamu. Ona sa liliu ese le tama o Aperaamo lava ia mai le Atua, sa sailia ai e Aperaamo le perisitua mai se isi punavai. Ua aoao mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga e faapea “O Aperaamo lea na ia maua le perisitua mai ia Mekisateko.”
Ua Faamanuia e Mekisateko ia Aperaamo, saunia e Walter Rane.
O a mamanu [ata] o loo i le Tusi a Aperaamo?
“O le tusi a Aperaamo o loo aofia ai ni ata lolomi se tolu, ua ta’ua o mamanu, lea e faavae i ata o loo i luga o tusitaai ofevai a [Aikupito anamua] sa [faatau mai e Iosefa Samita]. O nei mamanu na aofia ai ina ua lolomiina le tusi a Aperaamo mo le taimi muamua i le 1842. O faamalamalamaga a Iosefa Samita e uiga i ata na lolomiina i talane o mamanu. …
“O le tele o faamalamalamaga na lolomi e Iosefa faatasi ma mamanu e lē tutusa ma faaliliuga a tagata su’esu’e faaAikupito i aso nei. Peita’i, ua mātauina e tagata atamamai nisi o mea e o gatusa ai. Mo se faataitaiga, na faamatalaina e Iosefa Samita ia ata e fa i le ata 6 o le Mamanu 2 o ‘le lalolagi i ona itu e fa.’ Ua faapena foi ona faaliliuina e isi tagata atamamai ia faatusa tutusa i isi tusitusiga a Aikupito anamua. O le Mamanu 1 o loo i ai se atua korokotaila o loo aau i le mea na ta’ua e Iosefa Samita ‘o le vateatea i luga o o tatou ulu.’ Ua faapena foi ona faailoa mai e tagata atamamai ia manatu faa-Aikupito o le lagi o ‘se vasa faalelagi.’
“Tatou te le iloa pe faapefea ona fesootai ia mamanu i le tusiga. E i ai faamaoniga e faapea, o nisi o tusitala Iutaia i le vaitaimi na faia, fetuunai ma faaaofia ai i tusitaai ofevai ia ata ma tala faaAikupito ia latou lava tusiga paia, e aofia ai tusiga e faatatau iā Aperaamo. E ono mafai ona faapea, o nei ata sa toe tuu i ai se faamoemoega fou i se auala faapena.”
O a fetuu na ta’ua e Aperaamo?
Na tuuina mai e Aperaamo se faamalamalamaga puupuu e uiga i le mauaina ma le nofoia o Aikupito ina ua mavae le Lolo. Sa ia tusi e uiga i se “fetuu i le laueleele” lea na faasaoina e ala i fanau a le atalii o Noa o Hamo.
Na taua mulimuli ane e Aperaamo e faapea, o le uluai Farao sa o “se tagata amiotonu.” Sa fai mai o ia, o Noa “na faamanuia ia [Farao] i faamanuiaga o le lalolagi, ma faamanuiaga o le poto, ae fetuu ia te ia e tusa ma le Perisitua.”
E le o faamatala manino mai i nei fuaiupu po o a fetuu po o le mafuaaga na tuuina atu ai. I aso ua mavae, sa faafesootai sese ai e nisi le fetuu i le fanau a Hamo ma tapulaa o le perisitua ma le malumalu e faatatau i tagata e tupuga mai i Aferika Uli i la tatou tisipenisione. I le taimi nei, ua faaleaogaina e le Ekalesia lenei mea ma isi manatu ua tuanai e saili e faamalamalama mai mafuaaga mo le tapuia’iga faaleperisitua ma le malumalu.
O le a le feagaiga na osia e le Atua ma Aperaamo?
(Faatusatusa i le Kenese 12:1–3; 13:14–18; 15:1–21; 17:1–10.)
Ua i ai faatasi ma folafolaga na faia e le Atua ia Aperaamo ia mea nei:
-
O le a maua e lana fanau le talalelei ma tauave le perisitua.
-
E ala mai i lana fanau o le a faamanuiaina ai atunuu uma o le lalolagi.
O i latou uma o e osia ma tausia feagaiga paia ma le Atua e avea ma fanau a Aperaamo ma suli i faamanuiaga o le feagaiga faa-Aperaamo.
Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson:
“Ua tatou maua ai, e pei foi o i latou o anamua, le perisitua paia ma le talalelei e faavavau. O Aperaamo, Isaako, ma Iakopo o o tatou tuaa. O i tatou o le aiga o Isaraelu. Ua ia i tatou le aia tatau e maua ai le talalelei, faamanuiaga o le perisitua, ma le ola e faavavau. O le a faamanuiaina malo o le lalolagi e ala i a tatou taumafaiga ma e ala i galuega a a tatou fanau. O le fanau moni a Aperaamo ma i latou o e ua faapotopotoina i totonu o lona aiga e ala i le vaetamaina, e maua foi nei faamanuiaga folafolaina—e faalagolago lea i le taliaina o le Alii ma usiusitai i Ana poloaiga. …
“O le mea moni o i tatou o alii ma tamaitai o le Atua ona ua tatou osi feagaiga ma Ia. O i tatou o le fanau a Aperaamo. O i tatou o fanau o le feagaiga—o le feagaiga faa-Aperaamo.”
Aperaamo i Laufanua Laugatasi o Mamere, saunia e Grant Romney Clawson
Kenese 12:14–20; Aperaamo 2:22–25
Aisea na fai mai ai Sara o ia o le tuafafine o Aperaamo?
Ua faamanino mai e le tusi a Aperaamo na lapataia e le Alii ia Aperaamo ma Sara e uiga i tulaga lamatia ma faatonuina Sara e ta’u atu i tagata Aikupito o ia o le tuafafine o Aperaamo. Sa usitai Aperaamo ma Sara i le fautuaga a le Alii ma sa faasaoina ai i laua mai se tulaga matautia. Talu ai o Aperaamo ma Sara e tupuga uma mai iā Tara, o aganuu i o la taimi, atonu na mafai ai e Aperaamo ona ta’ua sa’o Sara o lona tuafafine.
Kenese 14:18–20
O ai Mekisateko?
O le tele o mea ua tatou iloa e uiga ia Mekisateko o loo maua i tusitusiga paia o le Toefuataiga. O ia o se perofeta maoae, faitaulaga sili, ma se tupu. Sa Ia faauuina Aperaamo i le perisitua. E pei o Enoka ma le nuu o Siona, o Mekisateko ma ona tagata “na faia le amiotonu, ma maua le lagi.”
Ao lei oo i aso o Mekisateko, o le perisitua, “sa ta’ua o le Perisitua Paia, e tusa ma le Faatulagaga a le Alo o le Atua. Ae ona o le faaaloalo po o le ava i le suafa o Lē Silisili, ina ia aloese mai le taʼu soo o lona suafa, o lea na faaigoa ai e i latou, o le ekalesia, i aso anamua, lena perisitua ia Mekisateko, po o le Perisitua Mekisateko.”
Kenese 15:1–18
Aiseā na ta’iisilua ai e Aperaamo manu?
A o talanoa Aperaamo ma le Alii i se faaaliga vaaia, sa toe fetalaia e le Alii Ana folafolaga e faamanuia Aperaamo i le laueleele ma fanau. E ui lava ina sa talitonu Aperaamo i le Alii, ae sa manao o ia i se faamaoniga o le folafolaga a le Atua ia te ia e uiga i le laueleele.
Sa poloaiina e le Atua ia Aperaamo e ave ni manu eseese, ma ia ta’iisilua, ma tuu eseese ia vaega mai le tasi ma le isi itu. Mulimuli ane, “o le ogaumu ua alu ae ai le asu, ma le lamepa ua mu,” atonu e faatusa i le afioaga o le Alii, “ua ui i le va o na mea sa vaeluaina.” E faaiu le tala i le faapea mai, “O le aso lava lea na osia ai le feagaiga e Ieova ma Aperamo, ua faapea ane, Ua Ou foaiina mo lau fanau lenei laueleele, e afua i le vaitafe o Aikupito e oo atu i le vaitafe tele, o le vaitafe o Eufirate.”
I le Feagaiga Tuai, o le fuaitau “e osi le feagaiga” e sau mai upu Eperu kārat berît, lea e mafai foi ona faaliliuina o le “ia momotu se feagaiga.” I aso anamua, o nisi taimi e faia ai ia noatia feagaiga e ala i le tapeina ma le vaeluaina o se manu. O le faatinoga o le ui i le va o na mea sa vaeluaina atonu sa o se faailoga sa malie le tagata e oti pe afai latou te solia le tautoga.
E faapena foi, o le ui ane o le afioaga o le Atua i manu atonu na faamautinoa atu ai ia Aperaamo o le a faataunuu e le Alii Ana folafolaga. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson, “Pe a tatou ulu atu i se feagaiga ma le Atua, ua tatou osia se feagaiga ma Ia o le a tausia i taimi uma Ana upu.”
Kenese 16:1–3
Aiseā na tuuina atu ai e Sara ia Akara ia Aperaamo e fai ma ana avā?
E ui lava i folafolaga a le Alii ia Aperaamo e faapea, o le a ia maua se fanau, ae sa le mafai lava e Sara ona maua se fanau i le mavae ai o le tele o tausaga na faaipoipo ai. E ala i le tuuina atu o Akara ia Aperaamo o se avā autaunonofo, na faamoemoe ai Sara e mafai e Aperaamo ona maua ni fanau ma faataunuu ai folafolaga a le Alii. Mai faaaliga o aso e gata ai ua tatou malamalama ai sa o se poloaiga lenei mai le Atua lea na usitai i ai Aperaamo ma Sara.
Ua aoao mai le Tusi a Mamona, o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai o le tulafono tumau lea a le Atua e uiga i le faaipoipoga. Peitai, e i ai taimi na poloaiina ai e le Atua le faia o faaipoipoga autaunonofo e avea o se tuusaunoaga i lenei tulafono tumau. O se tasi o mafuaaga ua tuuina mai ai e le Atua le faiga o faaipoipoga autaunonofo o le “faatutu mai ni fanau mo [Ia].”
I le popofou o le Ekalesia toefuataiina, na poloaiina ai e le Alii le faia o faaipoipoga autaunonofo mo se taimi, na amata i le Perofeta o Iosefa Samita. “O lenei mataupu faavae sa o se tasi o vaega aupito sili ona faigata o le Toefuataiga—mo Iosefa lava ia ma mo isi tagata o le Ekalesia.” O le faaaliga mai le Alii ia Uilifoti Uitilafi i le 1890 na taitai atu ai i le faamutaina o le faia o faaipoipoga autaunonofo i le Ekalesia.
Kenese 16:4–6
Aiseā na agaleaga ai Sara iā Akara?
Ina ua iloa e Akara ua maitaga o ia, sa “faaleaogaina [Sara] i le vaai a [Akara].” O le uiga o lenei mea, na faaalia e Akara le lē faaaloalo po o le inoino foi iā Sara. Ina ua faateteleina feeseesea’iga, na faamanatu atu e Aperaamo iā Sara e iai lana pule i totonu o lo latou aiga i luga o Akara, ma e mafai ona gaoioi Sara e fo’ia le feteena’i i totonu o lo latou aiga. Ona “agaleaga lea” o Sara ia Akara, ma faapea ai ona sola ese Akara.
O le suesueina o fegalegaleaiga i le va o Aperaamo, Sara, ma Akara e mafai ona faamanatu mai ai ia i tatou le manaomia e i tatou uma o le alofa mutimutivale, alofa tunoa, ma le togiola e ala mai ia Iesu Keriso. E ui lava i o latou tulaga ma lē atoatoa, ae sa alolofa Aperaamo, Sara, ma Akara i le Alii ma sa matuai faamanuiaina i latou e Ia. O le filifiliga a Akara e toe foi atu ia Aperaamo ma Sara na mafai ai ona ia maua lana lava folafolaga o le feagaiga e faatatau i lana fanau.
Kenese 17:5, 15
Aisea na suia ai e le Alii igoa o Aperamo ma Sarai?
Ata tusi o Aperaamo ma Sara, na saunia e Dilleen Marsh
I le faaEperu o le igoa Aperamo o lona uiga o le “tamā faaeaina,” o Aperaamo o lona uiga o le “tamā o le toatele.” O le igoa Sara o lona uiga o le “purinisese.” O le tuuina atu e le Alii o igoa fou ia Aperaamo ma Sara e mafai ona faatusa i lo laua liua i se faasinomaga fou o ni tagata taitoatasi i se sootaga o le feagaiga ma le Atua. Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson, “O le faaeeina atu o na igoa fou na faailogaina ai le amataga o se olaga fou ma se taunuuga fou mo lenei aiga.”
Kenese 17:10–14
Na faapefea ona fesootai le peritomeina i le feagaiga a le Alii ma Aperaamo?
O se faamanatu o Lana feagaiga ma Aperaamo, na poloaiina ai e le Atua ia alii uma o le aiga o Aperaamo ina ia peritomeina. Mo Aperaamo ma lona aiga, o lenei faatinoga o se faatusa o le feagaiga faa-Aperaamo. Sa faatusa i le tuuto atu i le Atua ma le vavaeese mai le lalolagi ma le agasala. O le peritomeina i le avea ai o se faatusa o le feagaiga faaAperaamo sa lei toe manaomia ina ua mavae le galuega a Iesu Keriso i le olaga nei.
Aoao Atili
O le feagaiga Faa-Aperaamo
-
Russell M. Nelson, “O Le Feagaiga Faavavau,” Liahona, Oke. 2022, 4-11
-
“O Le Feagaiga Faa-Aperaamo” i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Russell M. Nelson (2024)
O le tusi a Aperaamo
-
Andrew C. Skinner, “O Le Tusi a Aperaamo: O Se Meaalofa Sili ona Ofoofogia mo o Tatou Taimi” (tusiga e na o le faaeletonika), Liahona, Ian. 2022, Gospel Library
-
Autu ma Fesili, “Aperaamo, Tusi a,” Gospel Library
-
Gospel Topics Essays, “Translation and Historicity of the Book of Abraham,” Gospel Library
Ala o Faasalalauga
Vitio
Ata
Ua Laveai e se Agelu ia Aperaamo, saunia e Del Parson
“O se Mamanu mai le Tusi a Aperaamo, Nu. 2”
Tamā o Malo, saunia e Eva Koleva Timothy
O Le Alii o Loo Faaali Atu ia Aperaamo, saunia e Keith Larson
Mekisateko—Tausi Faleteuoloa, saunia e Clark Kelley Price
God Liveth and Seeth Me, saunia e Elspeth Young