Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Esoto 14–18
Na sosoo ai ma le mala lona 10, sa faatagaina ai e Farao ia Mose ma Arona e taitai ese le fanauga a Isaraelu mai Aikupito. Ae ina ua latou o ese atu, sa faama’aa e Farao lona loto ma auina atu lana autau e tuliloa Isaraelu o e sa tolauapi e lata i le Sami Ulaula. Sa vaeluaina e le Alii le Sami Ulaula, ma ui atu ai le fanauga a Isaraelu i le eleele matutu ae sa malelemo le autau a Farao. Sa lagiina e le nuu o Isaraelu pese o viiga ma le faafetai i le Alii. Mulimuli ane, a o latou malaga atu i le Mauga o Sinai, sa faitio le fanauga a Isaraelu ia Mose e uiga i lo latou fia aai ma le fia feinu. Na saunia faavavega e le Alii meaai ma vai i le vao. Sa manumalo Isaraelu i le taua e faasaga ia sa Amaleka. A o tolauapi le fanauga a Isaraelu e lata i le Mauga o Sinai, sa fautuaina Mose e Ietero e faamatuu atu nisi o ona tiutetauave i isi.
O Punaoa
Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.
Talafaasolopito ma le Talaaga
Esoto 14:1–9
O fea na ō i ai le fanauga a Isaraelu ina ua latou tuua Aikupito?
Ina ua uma ona faataga e Farao le fanauga a Isaraelu e tuua Aikupito, na taitaina i latou e le Atua “i le ala e ui ai i le vao i le sami Ulaula.” E lē o manino le nofoaga tonu na tolauapi ai tagata Isaraelu ina ua latou ō ese mai Aikupito.
O le fasifuaitau Eperu ua faaliliuina o le “Sami Ulaula” e mafai foi ona faaliliuina o le “Sami Vaoutuutu” po o le “Sami o Vaoutuutu.” Ona o lenei mea, ua talitonu ai nisi, atonu na tolauapi tagata Isaraelu i tafatafa o se isi vai. Peitai, o isi faamaoniga ua ta’u mai ai o loo faasino moni atu le mau i le Sami Ulaula. E tusa lava po o fea sa i ai le fanauga a Isaraelu, o loo ta’u mai e tusitusiga paia o le sami na latou sopoia o se vai tele.
Faafanua o le Tusi Paia nu. 2: “O le Savali Tele a Isaraelu mai Aikupito ma le Ulu atu i Kanana”
Esoto 14:19–20, 24
O le a le faamoemoega o le ao faaniutu ma le afi?
O le ao faaniutu ma le afi sa o se faatusa o le i ai o Ieova. Na oo mai i le va o tagata Aikupito ma le fanauga a Isaraelu i le Sami Ulaula. Sa o se puna o le malamalama ma le puipuiga mo le fanauga a Isaraelu, ae “o se ao ma le pouliuli i tagata Aikupito.” Mulimuli ane, o le ao faaniutu na taitaia le fanauga a Isaraelu i la latou malaga atoa i le vao. Ina ua siitia le ao, sa mulimuli ai le fanauga a Isaraelu i lo latou nofoaga na sosoo ai. I le pō, o le afi faaniutu na maua ai le malamalama e taitaia ai le fanauga a Isaraelu i le mea na tatau ona latou o i ai.
Esoto 14:4, 8
Pe na faamaaa e le Atua le loto o Farao?
Tagai i le “Esoto 4:21. Pe na faamaaa e le Atua le loto o Farao?”
Esotos 14:13–14
O le a le uiga o le tala a Mose ina ua ia faapea atu, “Laulau tutu, ma vaai atu i le olataga mai ia Ieova”?
O le upu Eperu ua faaliliuina o le “olataga” e masani ona faaaoga i le Feagaiga Tuai e faasino i le fesoasoani po o le lagolago mai le Atua—e toetoe lava o taimi uma o se ituaiga o laveai i le uiga faaletino. O le fasifuaitau ”laulau tutu” e sau mai se upu Eperu e mafai foi ona faauigaina ”ia tulai se tagata i lona tulaga talafeagai po o le tulaga atofaina.” Faatasi ai ma le vave oo mai o Farao ma ana autau, na fetaiai ai le fanauga a Isaraelu ma se luitau lofituina. Ina ua fai atu Mose, “Laulau tutu, ma vaai atu i le olataga mai ia Ieova,” atonu sa ia valaaulia le fanauga a Isaraelu e liliu ese o latou taulaiga mai o latou lava malosi faatapulaaina ae nai lo lea, ia tuu atu o lo latou faatuatuaga i le mana o le Atua e laveai ai i latou.
Esoto 14:19–22
O le ā le faatusa o le sopoia e Isaraelu o le Sami Ulaula?
Na aoao mai le Aposetolo o Paulo e faapea, o le ui atu o le fanauga a Isaraelu i le Sami Ulaula, faatasi ai ma le ao faaniutu ma le afi faaniutu lea sa faamalumalu ifo ia i latou, sa faatusa i le papatisoga i le vai ma le afi. E ala i le ui atu i le Sami Ulaula, na tuua ai e le fanauga a Isaraelu o latou olaga o le nofo pologa i Aikupito ae amata se olaga fou o le nuu o le feagaiga a le Alii.
Esoto 14:21–29
O le a se mea e mafai ona tatou aoao e uiga i faaaliga mai le vavega i le Sami Ulaula?
I se faaaliga na maua e Iosefa Samita, na faasino atu ia Oliva Kaotui, na faaaoga ai e le Alii le aafiaga o Mose i le Sami Ulaula e avea o se faataitaiga o faaaliga e ala mai i le Agaga Paia. Na folafola mai e le Alii o le a Ia fetalai mai i le mafaufau ma le loto o Oliva e ala i le Agaga Paia. Ona Ia faamalamalama mai lea, “O lenei, faauta, o le agaga lenei o faaaliga; faauta, o le agaga lenei na aumai ai e Mose le fanauga a Isaraelu e ala mai totonu o le Sami Ulaula i luga o le eleele matutu.”
E tusa ai ma lenei faatusatusaga, na aoao mai ai Peresitene Jeffrey R. Holland:
“Aisea o le a faaaoga ai e le Alii le faataitaiga o le sopoia o le Sami Ulaula e avea ma faataitaiga masani o le ‘agaga o faaaliga’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:3]? …
“… O le luitau a Mose o le, pe faapefea ona o ese mai o ia lava ma le fanauga a Isaraelu mai lenei faalavelave matautia sa latou i ai. Sa i ai kariota i o latou tua, o faupuega oneone i itu uma, ma vai e tele na vave ona oo atu i ai. Sa ia manaomia ni faamatalaga e iloa ai le mea e fai, ae sa le o se mea masani lea na ia ole atu ai. I lenei tulaga, o le mea moni lava sa o se tulaga o le ola ma le oti. …
“… O le Sami Ulaula o le a matala atu i le tagata e sailia faamaoni faaaliga.”
Mose o loo Vaeluaina le Sami Ulaula, saunia e Robert T. Barrett.
Esoto 15:6
O le a le mea ua faatusa i ai le aao taumatau o le Alii?
E masani ona talanoa mai tusitusiga paia e uiga i le aao taumatau o le Atua ma se taua faafaatusa. Mo se faataitaiga, o le aao taumatau o le Atua e fesootai ma le amiotonu, mana, ma le osia o feagaiga. O loo faamatalaina foi le Alii e faatinoina le faamasinoga ma faaolaina Lona nuu i Lona aao taumatau. E masani ona faamatalaina Iesu Keriso o loo i le itu taumatau o le Atua, ma o e amiotonu o le a mau foi e faavavau i le itu taumatau o le Atua.
Esoto 15:22–26
E mafai faapefea e le laau na lafo i le vai o Mara ona faamanatu mai ia i tatou ia Iesu Keriso?
Ina ua usitai Mose i le poloaiga a le Alii e lafo se laau i le vai o Mara, o le vai, lea sa oona ma sa le lelei i le inu, na faamaloloina ma mama. E pei o le laau na aumaia le faamalologa i vai o Mara, ua ofoina mai e Iesu Keriso Lona mana faamalolo e faamama ai i tatou ma aveese ai le oona mai o tatou olaga. Ina ua mavae le vavega i Mara, sa folafola atu e le Alii, “O a’u Ieova, o le na te faamaloloina oe.”
Esoto 16:14–15
O le a le manai?
I le gagana Eperu, o le upu manai o lona uiga “o le a lea?” O le tali lea a le fanauga a Isaraelu i le taimi muamua na latou tau ai i le meaai faavavega na vaaia i le eleele i le vao. Na tuuina atu e le Alii i le fanauga a Isaraelu le manai i le 40 tausaga na latou fesesea’i ai i le vao. Sa faamatalaina le manai o se “meaai lapotopoto laitiiti e tofo pei o le meli … po o le suauu fou.” E tele auala na saunia ai e le fanauga a Isaraelu. O loo tusifaamaumauina i le tusi o Numera, sa latou “olo ai lea i maaolo, pe tu’i i le tanoa, ona latou tunu ai lea i pani, ma fai ai potoi.”
O le Manai sa o se faatusa o Iesu Keriso. Ina ua uma ona fafagaina faavavega le 5,000 i le taimi o Lana galuega i le olaga nei, sa faamanatu atu e le Faaola i tagata Iutaia e uiga i le areto mai le lagi na aai ai o latou tuaa. Ona Ia faailoa mai lea o Ia lava o le “areto moni mai le lagi.” Sa Ia molimau mai, “O a’u nei le areto o le ola: o le sau ia te au, e le laina lava ia; o lē faatuatua foi ’iā te a’u, e lē toe fia inu lava ia,” ma “pe a ’ai se tasi i lenei areto, ona ola ai lea o ia e faavavau.”
Esoto 16:16–30
O le a le mea na aoao atu e le faaputuina o manai i le fanauga a Isaraelu?
Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson: “O le tuuina mai o le tausiga i aso taitasi, e tasi le aso i le taimi, sa taumafai ai Ieova e aoao mai le faatuatua i se nuu lea na silia ma le 400 tausaga o leiloa le tele o le faatuatua o o latou tama. Sa Ia aoaoina i latou e faalagolago ia te Ia, e ‘vaai ia te [Ia] i mafaufauga uma; aua le masalosalo, aua le fefefe’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:36]. Sa lava mea na Ia tuuina atu mo le aso e tasi i le taimi. Sei vagana ai le aso lona ono, e le mafai ona latou teuina le manai mo le faaaogaina i soo se aso po o aso e sosoo ai. O le mea moni, sa tatau i le fanauga a Isaraelu ona savavali faatasi ma Ia i le asō ma faatuatuaina o Ia o le a Ia tuuina mai ia lava ni meaai mo le aso e sosoo ai i le isi aso e sosoo ai, ma faapena ai lava. O lena faiga e le mafai ai ona mamao o Ia mai o latou mafaufau ma loto.”
E lei leva ona ulufale atu le fanauga a Isaraelu i le nuu folafolaina, ae apoapoai atu Mose ia i latou ina ia manatua mea uma na faia e Ieova mo i latou i le vao. Sa ia aoao atu o se tasi o faamoemoega o le tuuina mai e le Alii o le manai o le fesoasoani lea ia i latou ia iloa “e le na o mea e ’ai e ola ai tagata, a o mea uma e tulei mai i le fofoga o Ieova.”
Esoto 16:16
O le a le omera?
Na faatonuina e le Alii le fanauga a Isaraelu e ao mai se omera o manai mo tagata taitoatasi i o latou faleie i aso taitasi. O le omera o se iunite o fua e tutusa ma le tusa ma le lua kuata, po o le afa kalone.
Esoto 17:1–6
E mafai faapefea e le vai e tafe mai le papa ona faamanatu mai ia i tatou ia Iesu Keriso?
O loo ta’ua e tusitusiga paia ia Iesu Keriso “o le papa” ma le puna o le vai ola. I le talanoa ai e uiga i le feinu o le fanauga a Isaraelu i le vai mai le papa, na fai mai ai le Aposetolo o Paulo e faapea sa latou “feinu uma i le vai e tasi faaleagaga; aua na latou inu i le papa faaleagaga sa mulimuli atu ia te i latou: o lena papa foi o Keriso lea.”
Esoto 17:8–13
Aisea atonu na sii ai pea e Mose ona lima i le taimi o le taua a Isaraelu?
I le taimi o le taua a Isaraelu ma sa Amaleka, na ta’u atu ai e Mose o le a tu o ia i le tumutumu o le mauga ma “le tootoo o le Atua i lo’u lima.” Na manumalo Isaraelu e faasaga ia sa Amaleka i le na o le taimi na sisii ae ai lima o Mose. Atonu o le sii ae o lima o Mose o se aga o le tatalo. E tusa lava po o le a le mafuaaga o gaoioiga a Mose, e manino lava o le Alii o le puna lea o le malosi o le fanauga a Isaraelu i lenei taua. O faatinoga a Arona ma Huro i lenei tala sa faaaogaina e taitai o le Ekalesia e aoao atu ai le taua o le lagolagoina o le perofeta a le Alii.
Tasi i luma o le Atua, saunia e Joseph Brickey
Esoto 17:14–16
Aisea na poloai ai le Alii ia Mose e faaumatia sa Amaleka?
O tagata Amalekā sa o se ituaiga e feoa’i solo lea sa masani ona feteenai ma tagata Isaraelu. Sa talitonu o i latou e tupuga mai ia Amaleka, o se atalii o le atalii o Esau. E ui o loo ta’ua i le tala i le Esoto na faapogaia e tagata Amalekā le taua faasaga iā Isaraelu, ae ua faaopoopo mai i le tusi o Teuteronome le faamatalaga tāua e faapea, na osofaia e tagata Amalekā le pito i tua o le togālauapi, ma fasiotia ai i latou e sili ona vaivai. Ona o lenei mea, na tauto ai le Alii e tetee atu ia i latou. O le a faaauau pea ona osofaia e tagata Amalekā ia Isaraelu i tupulaga o le a sosoo ai.
Aoao Atili
O le agaga o faaaliga
-
Jeffrey R. Holland, “Cast Not Away Therefore Your Confidence,” Ensign, Mar. 2000, 6–11
-
David A. Bednar, “O Le Agaga o Faaaliga,” Liahona, Me 2011, 87–90
Manai
-
D. Todd Christofferson, “Recognizing God’s Hand in Our Daily Blessings,” Ensign, Jan. 2012, 16–23
-
“Manai,” Mo le Malosi o le Autalavou, Me 2022, 21
Lagolagoina o perofeta
-
Elder Ronald A. Rasband, “Faauta, o A’u o le Malamalama Tou te Tuu i Luga,” Liahona, Nov. 2024, 108–110
Ala o faasalalauga
Musika
-
“Bread of Life, Living Water,” Hymns—For Home and Church
Vitio
Ata
O Le Auala o le Sami Ulaula, saunia e William Hole/Bridgeman Images
O Le Faaputuina o le Manai, saunia e James Tissot
Ata vali i le puipui o Isaraelu o loo faaputuina le manai, saunia e Leopold Bruckner
Ata vali i le puipui o Mose o loo aumai le vai mai le papa, saunia e Leopold Bruckner