Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Esoto 14–18


Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia

Esoto 14–18

Na sosoo ai ma le mala lona 10, sa faatagaina ai e Farao ia Mose ma Arona e taitai ese le fanauga a Isaraelu mai Aikupito. Ae ina ua latou o ese atu, sa faama’aa e Farao lona loto ma auina atu lana autau e tuliloa Isaraelu o e sa tolauapi e lata i le Sami Ulaula. Sa vaeluaina e le Alii le Sami Ulaula, ma ui atu ai le fanauga a Isaraelu i le eleele matutu ae sa malelemo le autau a Farao. Sa lagiina e le nuu o Isaraelu pese o viiga ma le faafetai i le Alii. Mulimuli ane, a o latou malaga atu i le Mauga o Sinai, sa faitio le fanauga a Isaraelu ia Mose e uiga i lo latou fia aai ma le fia feinu. Na saunia faavavega e le Alii meaai ma vai i le vao. Sa manumalo Isaraelu i le taua e faasaga ia sa Amaleka. A o tolauapi le fanauga a Isaraelu e lata i le Mauga o Sinai, sa fautuaina Mose e Ietero e faamatuu atu nisi o ona tiutetauave i isi.

O Punaoa

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

Talafaasolopito ma le Talaaga

Esoto 14:1–9

O fea na ō i ai le fanauga a Isaraelu ina ua latou tuua Aikupito?

Ina ua uma ona faataga e Farao le fanauga a Isaraelu e tuua Aikupito, na taitaina i latou e le Atua “i le ala e ui ai i le vao i le sami Ulaula.” E lē o manino le nofoaga tonu na tolauapi ai tagata Isaraelu ina ua latou ō ese mai Aikupito.

O le fasifuaitau Eperu ua faaliliuina o le “Sami Ulaula” e mafai foi ona faaliliuina o le “Sami Vaoutuutu” po o le “Sami o Vaoutuutu.” Ona o lenei mea, ua talitonu ai nisi, atonu na tolauapi tagata Isaraelu i tafatafa o se isi vai. Peitai, o isi faamaoniga ua ta’u mai ai o loo faasino moni atu le mau i le Sami Ulaula. E tusa lava po o fea sa i ai le fanauga a Isaraelu, o loo ta’u mai e tusitusiga paia o le sami na latou sopoia o se vai tele.

o se faafanua o le auala a Isaraelu mai Aikupito i Kanana

Faafanua o le Tusi Paia nu. 2: “O le Savali Tele a Isaraelu mai Aikupito ma le Ulu atu i Kanana”

Esoto 14:19–20, 24

O le a le faamoemoega o le ao faaniutu ma le afi?

O le ao faaniutu ma le afi sa o se faatusa o le i ai o Ieova. Na oo mai i le va o tagata Aikupito ma le fanauga a Isaraelu i le Sami Ulaula. Sa o se puna o le malamalama ma le puipuiga mo le fanauga a Isaraelu, ae “o se ao ma le pouliuli i tagata Aikupito.” Mulimuli ane, o le ao faaniutu na taitaia le fanauga a Isaraelu i la latou malaga atoa i le vao. Ina ua siitia le ao, sa mulimuli ai le fanauga a Isaraelu i lo latou nofoaga na sosoo ai. I le pō, o le afi faaniutu na maua ai le malamalama e taitaia ai le fanauga a Isaraelu i le mea na tatau ona latou o i ai.

Esoto 14:4, 8

Pe na faamaaa e le Atua le loto o Farao?

Tagai i le “Esoto 4:21. Pe na faamaaa e le Atua le loto o Farao?

Esotos 14:13–14

O le a le uiga o le tala a Mose ina ua ia faapea atu, “Laulau tutu, ma vaai atu i le olataga mai ia Ieova”?

O le upu Eperu ua faaliliuina o le “olataga” e masani ona faaaoga i le Feagaiga Tuai e faasino i le fesoasoani po o le lagolago mai le Atua—e toetoe lava o taimi uma o se ituaiga o laveai i le uiga faaletino. O le fasifuaitau ”laulau tutu” e sau mai se upu Eperu e mafai foi ona faauigaina ”ia tulai se tagata i lona tulaga talafeagai po o le tulaga atofaina.” Faatasi ai ma le vave oo mai o Farao ma ana autau, na fetaiai ai le fanauga a Isaraelu ma se luitau lofituina. Ina ua fai atu Mose, “Laulau tutu, ma vaai atu i le olataga mai ia Ieova,” atonu sa ia valaaulia le fanauga a Isaraelu e liliu ese o latou taulaiga mai o latou lava malosi faatapulaaina ae nai lo lea, ia tuu atu o lo latou faatuatuaga i le mana o le Atua e laveai ai i latou.

Esoto 14:19–22

O le ā le faatusa o le sopoia e Isaraelu o le Sami Ulaula?

Na aoao mai le Aposetolo o Paulo e faapea, o le ui atu o le fanauga a Isaraelu i le Sami Ulaula, faatasi ai ma le ao faaniutu ma le afi faaniutu lea sa faamalumalu ifo ia i latou, sa faatusa i le papatisoga i le vai ma le afi. E ala i le ui atu i le Sami Ulaula, na tuua ai e le fanauga a Isaraelu o latou olaga o le nofo pologa i Aikupito ae amata se olaga fou o le nuu o le feagaiga a le Alii.

Esoto 14:21–29

O le a se mea e mafai ona tatou aoao e uiga i faaaliga mai le vavega i le Sami Ulaula?

I se faaaliga na maua e Iosefa Samita, na faasino atu ia Oliva Kaotui, na faaaoga ai e le Alii le aafiaga o Mose i le Sami Ulaula e avea o se faataitaiga o faaaliga e ala mai i le Agaga Paia. Na folafola mai e le Alii o le a Ia fetalai mai i le mafaufau ma le loto o Oliva e ala i le Agaga Paia. Ona Ia faamalamalama mai lea, “O lenei, faauta, o le agaga lenei o faaaliga; faauta, o le agaga lenei na aumai ai e Mose le fanauga a Isaraelu e ala mai totonu o le Sami Ulaula i luga o le eleele matutu.”

E tusa ai ma lenei faatusatusaga, na aoao mai ai Peresitene Jeffrey R. Holland:

“Aisea o le a faaaoga ai e le Alii le faataitaiga o le sopoia o le Sami Ulaula e avea ma faataitaiga masani o le ‘agaga o faaaliga’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:3]? …

“… O le luitau a Mose o le, pe faapefea ona o ese mai o ia lava ma le fanauga a Isaraelu mai lenei faalavelave matautia sa latou i ai. Sa i ai kariota i o latou tua, o faupuega oneone i itu uma, ma vai e tele na vave ona oo atu i ai. Sa ia manaomia ni faamatalaga e iloa ai le mea e fai, ae sa le o se mea masani lea na ia ole atu ai. I lenei tulaga, o le mea moni lava sa o se tulaga o le ola ma le oti. …

“… O le Sami Ulaula o le a matala atu i le tagata e sailia faamaoni faaaliga.”

Mose o loo uuina se tootoo ma vaeluaina le Sami Ulaula

Mose o loo Vaeluaina le Sami Ulaula, saunia e Robert T. Barrett.

Esoto 15:6

O le a le mea ua faatusa i ai le aao taumatau o le Alii?

E masani ona talanoa mai tusitusiga paia e uiga i le aao taumatau o le Atua ma se taua faafaatusa. Mo se faataitaiga, o le aao taumatau o le Atua e fesootai ma le amiotonu, mana, ma le osia o feagaiga. O loo faamatalaina foi le Alii e faatinoina le faamasinoga ma faaolaina Lona nuu i Lona aao taumatau. E masani ona faamatalaina Iesu Keriso o loo i le itu taumatau o le Atua, ma o e amiotonu o le a mau foi e faavavau i le itu taumatau o le Atua.

Esoto 15:22–26

E mafai faapefea e le laau na lafo i le vai o Mara ona faamanatu mai ia i tatou ia Iesu Keriso?

Ina ua usitai Mose i le poloaiga a le Alii e lafo se laau i le vai o Mara, o le vai, lea sa oona ma sa le lelei i le inu, na faamaloloina ma mama. E pei o le laau na aumaia le faamalologa i vai o Mara, ua ofoina mai e Iesu Keriso Lona mana faamalolo e faamama ai i tatou ma aveese ai le oona mai o tatou olaga. Ina ua mavae le vavega i Mara, sa folafola atu e le Alii, “O a’u Ieova, o le na te faamaloloina oe.”

Esoto 16:14–15

O le a le manai?

I le gagana Eperu, o le upu manai o lona uiga “o le a lea?” O le tali lea a le fanauga a Isaraelu i le taimi muamua na latou tau ai i le meaai faavavega na vaaia i le eleele i le vao. Na tuuina atu e le Alii i le fanauga a Isaraelu le manai i le 40 tausaga na latou fesesea’i ai i le vao. Sa faamatalaina le manai o se “meaai lapotopoto laitiiti e tofo pei o le meli … po o le suauu fou.” E tele auala na saunia ai e le fanauga a Isaraelu. O loo tusifaamaumauina i le tusi o Numera, sa latou “olo ai lea i maaolo, pe tu’i i le tanoa, ona latou tunu ai lea i pani, ma fai ai potoi.”

O le Manai sa o se faatusa o Iesu Keriso. Ina ua uma ona fafagaina faavavega le 5,000 i le taimi o Lana galuega i le olaga nei, sa faamanatu atu e le Faaola i tagata Iutaia e uiga i le areto mai le lagi na aai ai o latou tuaa. Ona Ia faailoa mai lea o Ia lava o le “areto moni mai le lagi.” Sa Ia molimau mai, “O a’u nei le areto o le ola: o le sau ia te au, e le laina lava ia; o lē faatuatua foi ’iā te a’u, e lē toe fia inu lava ia,” ma “pe a ’ai se tasi i lenei areto, ona ola ai lea o ia e faavavau.”

Esoto 16:16–30

O le a le mea na aoao atu e le faaputuina o manai i le fanauga a Isaraelu?

Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson: “O le tuuina mai o le tausiga i aso taitasi, e tasi le aso i le taimi, sa taumafai ai Ieova e aoao mai le faatuatua i se nuu lea na silia ma le 400 tausaga o leiloa le tele o le faatuatua o o latou tama. Sa Ia aoaoina i latou e faalagolago ia te Ia, e ‘vaai ia te [Ia] i mafaufauga uma; aua le masalosalo, aua le fefefe’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:36]. Sa lava mea na Ia tuuina atu mo le aso e tasi i le taimi. Sei vagana ai le aso lona ono, e le mafai ona latou teuina le manai mo le faaaogaina i soo se aso po o aso e sosoo ai. O le mea moni, sa tatau i le fanauga a Isaraelu ona savavali faatasi ma Ia i le asō ma faatuatuaina o Ia o le a Ia tuuina mai ia lava ni meaai mo le aso e sosoo ai i le isi aso e sosoo ai, ma faapena ai lava. O lena faiga e le mafai ai ona mamao o Ia mai o latou mafaufau ma loto.”

E lei leva ona ulufale atu le fanauga a Isaraelu i le nuu folafolaina, ae apoapoai atu Mose ia i latou ina ia manatua mea uma na faia e Ieova mo i latou i le vao. Sa ia aoao atu o se tasi o faamoemoega o le tuuina mai e le Alii o le manai o le fesoasoani lea ia i latou ia iloa “e le na o mea e ’ai e ola ai tagata, a o mea uma e tulei mai i le fofoga o Ieova.”

o se lima o loo aapa atu e aumai i luga le manai mai le eleele

Esoto 16:16

O le a le omera?

Na faatonuina e le Alii le fanauga a Isaraelu e ao mai se omera o manai mo tagata taitoatasi i o latou faleie i aso taitasi. O le omera o se iunite o fua e tutusa ma le tusa ma le lua kuata, po o le afa kalone.

Esoto 17:1–6

E mafai faapefea e le vai e tafe mai le papa ona faamanatu mai ia i tatou ia Iesu Keriso?

O loo ta’ua e tusitusiga paia ia Iesu Keriso “o le papa” ma le puna o le vai ola. I le talanoa ai e uiga i le feinu o le fanauga a Isaraelu i le vai mai le papa, na fai mai ai le Aposetolo o Paulo e faapea sa latou “feinu uma i le vai e tasi faaleagaga; aua na latou inu i le papa faaleagaga sa mulimuli atu ia te i latou: o lena papa foi o Keriso lea.”

Esoto 17:8–13

Aisea atonu na sii ai pea e Mose ona lima i le taimi o le taua a Isaraelu?

I le taimi o le taua a Isaraelu ma sa Amaleka, na ta’u atu ai e Mose o le a tu o ia i le tumutumu o le mauga ma “le tootoo o le Atua i lo’u lima.” Na manumalo Isaraelu e faasaga ia sa Amaleka i le na o le taimi na sisii ae ai lima o Mose. Atonu o le sii ae o lima o Mose o se aga o le tatalo. E tusa lava po o le a le mafuaaga o gaoioiga a Mose, e manino lava o le Alii o le puna lea o le malosi o le fanauga a Isaraelu i lenei taua. O faatinoga a Arona ma Huro i lenei tala sa faaaogaina e taitai o le Ekalesia e aoao atu ai le taua o le lagolagoina o le perofeta a le Alii.

O Arona ma Huro o loo fesoasoani ia Mose e sii i luga ona lima

Tasi i luma o le Atua, saunia e Joseph Brickey

Esoto 17:14–16

Aisea na poloai ai le Alii ia Mose e faaumatia sa Amaleka?

O tagata Amalekā sa o se ituaiga e feoa’i solo lea sa masani ona feteenai ma tagata Isaraelu. Sa talitonu o i latou e tupuga mai ia Amaleka, o se atalii o le atalii o Esau. E ui o loo ta’ua i le tala i le Esoto na faapogaia e tagata Amalekā le taua faasaga iā Isaraelu, ae ua faaopoopo mai i le tusi o Teuteronome le faamatalaga tāua e faapea, na osofaia e tagata Amalekā le pito i tua o le togālauapi, ma fasiotia ai i latou e sili ona vaivai. Ona o lenei mea, na tauto ai le Alii e tetee atu ia i latou. O le a faaauau pea ona osofaia e tagata Amalekā ia Isaraelu i tupulaga o le a sosoo ai.

Aoao Atili

O le agaga o faaaliga

  • Jeffrey R. Holland, “Cast Not Away Therefore Your Confidence,” Ensign, Mar. 2000, 6–11

  • David A. Bednar, “O Le Agaga o Faaaliga,” Liahona, Me 2011, 87–90

Manai

  • D. Todd Christofferson, “Recognizing God’s Hand in Our Daily Blessings,” Ensign, Jan. 2012, 16–23

  • Manai,” Mo le Malosi o le Autalavou, Me 2022, 21

Lagolagoina o perofeta

Ala o faasalalauga

Musika

  • Bread of Life, Living Water,” Hymns—For Home and Church

Vitio

2:37
2:60
2:48

Ata

ua sopoia e Isaraelu le Sami Ulaula i le laueleele matutu.

O Le Auala o le Sami Ulaula, saunia e William Hole/Bridgeman Images

o Isaraelu o loo faaputuina le manai mai le eleele

O Le Faaputuina o le Manai, saunia e James Tissot

o Isaraelu o loo faaputuina le manai

Ata vali i le puipui o Isaraelu o loo faaputuina le manai, saunia e Leopold Bruckner

Mose o loo aumai le vai mai le papa

Ata vali i le puipui o Mose o loo aumai le vai mai le papa, saunia e Leopold Bruckner

Faamatalaga

  1. Esoto 13:18.

  2. Tagai i le Esoto 15:4, vaefaamatalagai. Tagai foi Tremper Longman III and Mark L. Strauss, The Baker Expository Dictionary of Biblical Words (2023), entry 5488, page 995.

  3. Tagai Richard Neitzel Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints (2009), 90–92. Tagai foi 1 Nifae 17:26–27; Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:3.

  4. A o sopoia e le fanauga a Isaraelu le Sami Ulaula, “sa avea le vai ma pa ia te i latou i lo latou itu taumatau ma lo latou itu tauagavale” (Esoto 14:29).

  5. Tagai Kerry Muhlestein, “Darkness, Light, and the Lord: Elements of Israelites Theophanies,” i le Ascending the Mountain of the Lord: Temple, Praise, and Worship in the Old Testament, ed. David Rolph Seely and others (2013), 235–37.

  6. Faaliliuga a Iosefa Samita, Esoto 14:20 (i le Esoto 14:20, vaefaamatalaga a).

  7. Tagai i le Numera 9:15–23.

  8. Tagai i le Esoto 13:21–22; Neemia 9:12, 19.

  9. Tagai Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, “Victory,” 868.

  10. Tagai Longman and Strauss, The Baker Expository Dictionary, “Stand,” 774. Tagai foi i le Esoto 19:17; Teuteronome 31:14, lea o loo faaaogaina ai le upu Eperu lava lea e tasi i le anotusi o se sauniga o le feagaiga.

  11. Na tuuina mai e le Perofeta o Iosefa Samita se valaaulia faapena i le Au Paia ina ua mavae lo latou tuliesea faalealofa mai Misuri (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:17).

  12. Tagai i le 1 Korinito10:1-4. Tagai foi Paul Y. Hoskisson, “The Plan of Salvation in the First Six Books of the Old Testament,” i le The Gospel of Jesus Christ in the Old Testament, ed. D Kelly Ogden and others (2009), 61.

  13. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2.

  14. Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:3.

  15. Jeffrey R. Holland, “Cast Not Away Therefore Your Confidence,” Ensign, Mar. 2000, 9.

  16. Tagai Jay A. Parry and Donald W. Parry, Understanding the Book of Revelation (1998), 23.

  17. Tagai i le Salamo 48:10; Isaia 41:10.

  18. Tagai i le Esoto 15:6; Salamo 89:13.

  19. Tagai i le Isaia 62:8.

  20. Tagai i le Salamo 17:7; 20:6; 3 Nifae 29:4, 9.

  21. Tagai i le Galuega 7:55–56; Moronae 9:26; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:24; 49:6; 76:20, 23.

  22. Tagai i le Mosaea 5:9; 26:23–24; Alema 5:58; Mataupu Faavae ma Feagaiga 66:12; 133:56; Mose 7:56–57.

  23. Esoto 15:26.

  24. Taiala i Tusitusiga Paia, “Manai,” Gospel Library.

  25. Tagai i le Esoto 16:15.

  26. Tagai Taiala i Tusitusiga Paia, “Manai,” Gospel Library.

  27. Taiala i Tusitusiga Paia, “Manai,” Gospel Library.

  28. Numera 11:8.

  29. Tagai i le Ioane 6:5–13, 22–31.

  30. Ioane 6:32; tagai foi i le fuaiupu 51.

  31. Ioane 6:35.

  32. Ioane 6:51.

  33. D. Todd Christofferson, “Give Us This Day Our Daily Bread” (Brigham Young University fireside, Jan. 9, 2011), 3, speeches.byu.edu.

  34. Teuteronome 8:3.

  35. Tagai Bible Dictionary, “Omer.”

  36. Tagai i le Teuteronome 32:4, 15, 18; 2 Samuelu 23:3; Helamana 5:12; Mose 7:53.

  37. Tagai i le Ioane 4:10–14.

  38. 1 Korinito 10:4.

  39. Esoto 17:9. O le tootoo na uuina e Mose o le tootoo lava lea e tasi na folafola mai e le Alii o le a mafai ai e Mose ona faia vavega (tagai i le Esoto 4:1–5, 17, 20–21).

  40. E ui o loo faaaoga e le fuaiupu e 11 le “lima,” e tasi, ae o le fuaiupu e 12 e faatatau i le sii o lima uma e lua o Mose.

  41. Tagai Alonzo L. Gaskill, “Types, Shadows, and Symbols of Christ Seen by the Church Fathers,” i le The Gospel of Jesus Christ in the Old Testament, 291; Adele Berlin and Marc Zvi Brettler, eds., The Jewish Study Bible, 2nd ed. [2014], 133, note on Esoto 17:11). Mo nisi faamatalaga e uiga i le sii i luga o lima e fesootai ma le tatalo i aso anamua, tagai i le David M. Calabro, “Gestures of Praise: Lifting and Spreading the Hands in Biblical Prayer,” i le Ascending the Mountain of the Lord: Temple, Praise, and Worship in the Old Testament, ed. David Rolph Seely and others (2013), 105–21.

  42. Tagai i le Esoto 17:14–15.

  43. See Ronald A. Rasband, “Faauta, O A’u O le Malamalama Tou te Tuu i Luga,” Liahona, Nov. 2024, 108–9); Boyd K. Packer, “The Shield of Faith,” Ensign, May 1995, 7–8.

  44. Tagai i le Kenese 36:11–12. Tagai foi i le Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 92.

  45. Tagai i le Teuteronome 25:17–19.

  46. Tagai i le Esoto 17:14–16; Teuteronome 25:19; 1 Samuelu 15:2–3.

  47. Tagai i le Faamasino 3:13; 6:3–5; 1 Samuelu 30:1–2.