“Kenese 1–2; Mose 2–3; Aperaamo 4–5,” Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Tuai (2025)
Fesoasoaniga mo Mau
Kenese 1–2; Mose 2–3; Aperaamo 4–5
Na taitaia e le Tama Faalelagi le Foafoaga o le lalolagi e ala mai ia Iesu Keriso. Na foafoaina e le Atua le tane ma le fafine i Lona faatusa. Sa Ia tuuina Atamu ma Eva i le Faatoaga o Etena. Na Ia tuuina atu ia i laua le pule i manu na foafoaina. Na malolo le Atua i le aso lona fitu o le Foafoaga. Na poloaiina e le Atua ia Atamu ma Eva ina ia faia ni fanau ma avea ma paaga tutusa o se tane ma se avā.
O Punaoa
Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.
Talafaasolopito ma le Talaaga
Kenese 1
O le a le tusi o Kenese?
O le Kenese o le uluai tusi lea o tusi e lima a Mose i le Feagaiga Tuai. O le upu kenese o lona uiga o le “amataga” po o le “fanau mai.” O le Kenese o se tusi o amataga. O loo faamatala mai i lenei tusi le Foafoaga o le lalolagi ma mea uma o loo ola ai, le Pa’ū o Atamu ma Eva, ma le faalauiloaga o le agasala i le lalolagi. O loo faamatala mai ai foi le afuaga o le aiga o Isaraelu ma le faatuina o feagaiga a le Atua ma Ana fanau.
O le tele o le Kenese o loo taula’i atu i soifuaga o Aperaamo, Isaako, Iakopo, ma atalii e toa 12 o Iakopo. O lenei faamamafa e aoao ai le fanauga a Isaraelu e uiga i feagaiga na osia e le Alii ma o latou tuaa. E ala mai i lenei feagaiga, o le a faatasi ai Isaraelu ma Ia i le galuega o le faamanuiaina o atunuu uma ma aiga o le lalolagi.
Kenese 1–2; Mose 2–3; Aperaamo 4–5
E mafai faapefea ona ou faia la’u suesuega o le Foafoaga?
Pe a suesueina le Foafoaga, e taua le manatua e le o tuuina mai i tusitusiga paia ni faamatalaga auiliili e uiga i le faapefea po o le anafea na foafoaina ai le lalolagi. Ae ua latou molimau mai i le aiseā na foafoaina ai le lalolagi ma o ai le Foafoa. O le Foafoaga o se vaega taua o le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi. Ona o le Foafoaga, ua mafai ai ona tatou o mai i le lalolagi, maua se tino faaletino, faaaoga lo tatou faitalia, ma maua le olioli a o tatou fatuina ni sootaga e faavavau.
O le Foafoaga, na saunia e Annie Henrie Nader
Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “Ou te molimau atu o le lalolagi ma meaola uma o i ai e paia lo latou faapogai. O le Foafoaga e lei tupu faafuasei. … O le Atua na faia i tatou ae le o i tatou lava. O i tatou o Lona nuu! O le Foafoaga lava ia e molimau mai i se Foafoa. E le mafai ona tatou faagalogalo le paia o loo i ai i le Foafoaga. A aunoa i tatou ma le agaga faafetai i le aao o le Atua i le Foafoaga, o le a tutusa lava lo tatou le manatu i lē na faia i tatou e pei o se ia auro o loo aau i se faatanoa.”
Ua folafola mai e le Alii o le a oo mai le aso o le a faaalia mai ai faamatalaga patino e faatatau i le Foafoaga o lenei lalolagi.
Kenese 1–2; Mose 2–3; Aperaamo 4–5
O le a le umi o le Foafoaga?
O le faaaogāina o le tatou fua faatatau o le taimi, tatou te lē iloa ai po o le ā le umi na foafoa ai e le Atua le lalolagi. Sa faamalamalama mai e Peresitene Russell M. Nelson: “O le Foafoaga faaletino lava ia sa faatulagaina e ala i periota faatulagaina o taimi. I le Kenese ma le Mose, o na periota e ta’ua o aso. Ae i le tusi a Aperaamo, o periota taitasi e faasino i ai o se taimi. Pe na ta’ua o se aso, o se taimi, po o se vaitau, o vaega taitasi [o le Foafoaga] sa o se periota i le va o ni mea taua se lua na tutupu—o se vaevaega o le faavavau.”
Kenese 1:1–2; Mose 2:1–2; Aperaamo 4:1–2
Pe na foafoaina e le Atua le lalolagi mai le leai o se mea?
O se talitonuga o le faa-Kerisiano masani e faapea na foafoaina e le Atua mea uma ex nihilo, o lona uiga “mai le leai o se mea.” O le saunoa ai e uiga i le Foafoaga o le lalolagi, na aoao mai ai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, ina ia “foafoa … e lē faapea o le foafoa mai le leai o se mea; o lona uiga ia faatulaga, e tutusa lava ma le faatulaga e se tagata o anomea ma fausia ai se vaa.”
O le tala a Aperaamo e uiga i le Foafoaga ua aoao mai ia i tatou na faatulaga e Iesu Keriso le lalolagi mai “anomea” na i ai muamua. O loo faaaoga foi i le tala a Aperaamo le fuaitau “gaogao ma le tuufua” e faamatala ai le lalolagi i ona uluai tulaga, nai lo le “soona nunumi, ma gaogao.”
Kenese 1:26; Mose 2:26; Aperaamo 4:1–31
O ai na aofia ai i le Foafoaga?
O le fuaitau “Ina tatou faia ia o le tagata i lo tatou faatusa” ua fautua mai ai e lei galue toatasi na o le Atua i le faagasologa o le Foafoaga. Ua faamanino mai e le tusi a Mose sa fetalai atu le Tama Faalelagi ia Iesu Keriso i lenei fuaiupu. Mai le tala a Aperaamo ma isi punavai faaperofeta, ua tatou maua ai se mafuaaga e talitonu ai atonu na fesoasoani isi ia Iesu Keriso i le Foafoaga.
Kenese 1:26–27; Mose 2:26–27; Aperaamo 4:26–27
O le a le uiga o le foafoaina i le faatusa o le Atua?
Na aoao mai Peresitene Thomas S. Monson: “O loo i ai ni fofoga [taliga] o le Atua lo tatou Tama e faafofogaina ai a tatou tatalo. E i ai ni Ona fofoga [mata] e silasila mai ai i a tatou amioga. E i ai Lona fofoga [gutu] e fetalai mai ai ia i tatou. E i ai Lona fatu (loto) e lagona ai le agalelei ma le alofa. E moni o Ia. O loo soifua o Ia. O i tatou o Lana fanau, na faia i lona faatusa. Tatou te foliga ia te ia, ma e foliga o ia e pei o i tatou.”
I le avea ai ma fanau a le Atua, ua ia i tatou le gafatia e avea ai faapei o Ia. I le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolag,” tatou te faitau ai: “O tagata soifua uma—tane ma le fafine—ua foafoaina i le faatusa o le Atua. O i latou taitoatasi o se atalii po o se afafine agaga faapelepele a ni matua faalelagi, ma, o lea, ua tofu ai ma se natura ma se taunuuga paia.”
Na aoao mai Peresitene Lorenzo Snow: “Na tatou fananau mai i le faatusa o le Atua lo tatou Tama; na ia fanauina i tatou e pei o ia lava. O loo i ai le natura o le Atua i le faatulagaga o lo tatou mamanu faaleagaga; i lo tatou fananau mai faaleagaga na tuuina mai ai e lo tatou Tama ia i tatou uiga, mana ma tomai uma o loo ia umiaina, e faapei ona mauaina e se tamaitiiti i le manava o lona tina, e ui i se tulaga lē atoatoa, o tomai, mana, ma lagona uma o ona matua.”
Kenese 1:28; Mose 2:28; Aperaamo 4:28
E faapefea ona faaaoga i aso nei le poloaiga a le Alii, ia uluola ma faatumulia ai le lalolagi?
I le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” na tusia ai e le Au Peresitene Sili ma Aposetolo e Toasefululua, “O le poloaiga muamua na tuuina atu e le Atua ia Atamu ma Eva sa faatatau i lo la gafatia mo le tulaga faamatua o se tane ma se avā. Matou te ta’utino atu o le poloaiga a le Atua i Lana fanau ia fanafanau ma uluuluola ai le lalolagi, ua faamalosia ma faatumauina. Matou te toe ta’utino atu foi ua poloai mai le Atua, o mana paia o le foafoaina o fanau, ua na o le va lava o le alii ma le tamaitai ua faaipoipoina faaletulafono, o se tane ma le avā, e tatau ona faaaogaina ai.”
Kenese 1:28–30; Mose 2:28–30; Aperaamo 4:28–30
O le a le uiga o le i ai o le “pule” i mea o le lalolagi?
I le avea ai ma fanau a le Atua na foafoaina i Lona faatusa, o alii ma tamaitai o loo umia se tulaga tulaga ese i foafoaga a le Atua. O le i ai o le puleaga o lona uiga ia “pule.” O se vaega o lo tatou pule i foafoaga a le Atua e aofia ai le nafa ma i latou o ni tausimea lelei. Na aoao mai Elder Marcus B. Nash, “O le olaga i lenei lalolagi o se faamanuiaga ma se tiutetauave. Na folafola mai e le Alii, ‘Faauta, o manu vaefa o le fanua ma manu felelei o le vanimonimo, ma mea e sau mai i le eleele, ua faauuina mo le faaaogaina e le tagata mo meaai ma mo lavalava, ma ina ia maua tele e ia’ (Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:19). Peitai, ona o le lalolagi ma mea uma o loo i ai o le ‘galuega a [Ona] lima’ (Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:25), o ia mea uma e anaina e Ia. I le avea ai ma ni tagata e le tumau i lenei lalolagi, o i tatou o tausimea—e le o ni tagata e anaina. O lea, tatou te tali atu ai i le Atua—le pule—mo mea tatou te faia i Lana foafoaga.”
Kenese 2:1–3; Mose 3:1–3; Aperaamo 5:1–3
O le a le mea e taua ai le malolo o le Atua i le aso fitu o le Foafoaga?
O le malolo o le Alii i le aso fitu ua saunia ai se mamanu mo i tatou e mulimuli ai. Ia Mose, na Ia poloaiina, “Ia manatua le aso sapati, e te faapaiaina. O aso e ono e te galue ai, ma fai ai au galuega uma lava: A o le aso lona fitu o le sapati lea ia Ieova lou Atua: aua e te fai i ai se galuega e tasi, … Aua na faia e Ieova i aso e ono o le lagi ma le lalolagi, atoa ma le sami, ma mea uma lava o i ai, ma malolo ai lea o Ia i le aso fitu: o le mea foi lea na faamanuia ai e Ieova le aso sapati, ma na faapaiaina ai.”
Ina ia malolo i le Sapati e le faapea ai e leai se mea e faia. I le tala o le Foafoaga, na aoao mai le Alii na Ia “faapaiaina” le aso fitu. O le upu Eperu ua faaliliuina “faapaiaina” o lona uiga o le “faapaia” po o le “faapaiaina” po o le “auai i le Atua.” Na aoao mai Elder David A. Bednar: “O le Sapati o le aso o le Atua, o se taimi paia ua vaetofia e manatua ai ma tapuai i le Tama i le suafa o Lona Alo, ina ia auai i sauniga o le perisitua, ma ia maua ma faafou feagaiga paia. … I Lona aso paia, o o tatou mafaufauga, tāga, ma amioga o faailoga ia tatou te avatu i le Atua ma o se faailoilo o lo tatou alolofa mo Ia.”
O le a le mau a le Ekalesia e uiga i le fesuiaiga o le ola?
Ua aoao mai tusitusiga paia o Atamu o le uluai tagata. Ua mafaufau nisi pe faapefea ona faafetaui lenei upu moni ma le aoaoga o le fesuiaiga o le ola. E leai se tulaga aloaia a le Ekalesia i le aoaoga o le fesuiaiga o le ola.
“E ui lava e lei faaalia mai faamatalaga auiliili o mea na tutupu i le lalolagi a o lei i ai Atamu ma Eva, e aofia ai le auala na foafoaina ai o laua tino, ae o a tatou aoaoga e faatatau i le amataga o le tagata e manino ma e sau mai faaaliga.
“Ae tatou te lei fananau mai i le lalolagi, sa avea i tatou o ni fanau agaga a ni matua faalelagi, ma ni tino i o laua faatusa. Na faatonuina e le Atua le foafoaga o Atamu ma Eva ma tuu o i ai o la agaga i o la tino. O i tatou uma lava e tupuga mai ia Atamu ma Eva, o o tatou uluai matua, o e na foafoaina i le faatusa o le Atua. Sa leai ni fanau agaga a le Tama Faalelagi i le lalolagi a o lei foafoaina Atamu ma Eva.”
Na aoao mai Peresitene Jeffrey R. Holland, “Ou te le iloa auiliiliga o le mea na tupu i lenei paneta a o lei i ai [le Pa’ū o Atamu ma Eva], ae ou te iloa na foafoaina le toalua lea i lalo o le aao paia o le Atua, ma sa la nonofo mo se taimi i se tulaga faaparataiso, lea sa leai se oti faaletagata po o se aiga i le lumanai, ma e ala mai i se faasologa o filifiliga sa laua solia ai se poloaiga a le Atua lea sa manaomia ai ona la tuua le faatoaga, ae sa faatagaina ai i la’ua ia maua fanau a o lei feagai ma le oti faaletino.”
Kenese 2:16–17; Mose 3:16–17; Aperaamo 5:12–13
Aisea na poloaiina ai Atamu ma Eva e aua le aai i le laau e iloa ai le lelei ma le leaga.
Tagai i le “Kenese 3:1–5; Mose 4:5–11. Pe na tuu atu e le Atua ia Atamu ma Eva ni poloaiga feteenai i le Faatoaga o Etena?”
Kenese 2:18; Mose 3:18; Aperaamo 5:14
O le a se “fesoasoani”?
O upu ua faaliliuina i le Lomiga o le King James o le “fesoasoani” e sau mai upu Eperu e lua o lona uiga o le fesoasoani, paaga, po o le laveai i se sootaga po o se matafaioi tutusa. E lē o faapea mai le faaupuga e maualalo le fesoasoani, ae e mafai e Atamu ma Eva ona fesoasoani le tasi i le isi e sili atu nai lo o la tomai taitoatasi. Na aoao mai Elder Ulisses Soares e faapea, “i le fuafuaga a le Alii o se ‘fesoasoani’ o se soa lea e savavali soosootau’au ma Atamu i se faigapaaga atoa.”
I le avea ai ma paaga i le faaipoipoga, na maua ai e Atamu ma Eva le avanoa e maua ai le faamalieina ma le olioli silisili e mafai ona maua mai i le olaga faaletino. Na faamatala e Elder David A. Bednar le auala e mafai ai e uiga o alii ma tamaitai ona fesoasoania’i le tasi i le isi: “O le tuufaatasiga tulaga ese o gafatia faaleagaga, faaletino, faalemafaufau, ma faalelagona o alii ma tamaitai sa manaomia e faatino ai le fuafuaga o le fiafia. E le mafai e le tane na o ia pe na o le fafine foi, ona faataunuu ia faamoemoega o o [laua] foafoaga.”
Kenese 2:21–22; Mose 3:21–22; Aperaamo 5:15–16
Pe na foafoaina moni ea Eva mai le ivi ‘aso‘aso o Atamu?
Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball e faapea, sa lei foafoaina moni Eva mai le ivi ‘aso‘aso o Atamu. Fai mai a ia, “Ioe, o le tala i le ivi ‘aso‘aso, e faafaatusa.”
Na faamalamalama mai e Peresitene Russell M. Nelson mea e mafai ona tatou aoao mai i lenei faafaatusa: “O le ivi ‘aso‘aso e sau mai le itu o le (tagata) e foliga e faaali mai ai se faiga paaga. O le ivi ‘aso’aso ua faaalia ai e lē o se faafiapule pe faatavini, ae o se fegalegaleaiga soosoo tauau o ni paaga, e galulue ma ia ola faatasi.”
Kenese 2:23–24; Mose 3:23–24; Aperaamo 5:17–18
Na faapefea ona avea Atamu ma Eva o se ulugalii faaipoipoina?
Ina ua uma ona foafoaina Eva, na faatasia i la’ua e le Atua i le faaipoipoga. Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball, “Na [aumaia] faatasi e le Alii ia Atamu ma Eva, o lana uluai tane ma le uluai fafine i luga o lenei lalolagi, ma faatinoina se sauniga paia o le faaipoipoga ia avea ai i laua o se tane ma se avā.”
Kenese 2:24; Mose 3:24; Aperaamo 5:18
O le a le uiga mo tane ma avā ina ia avea ma “tino e tasi”?
Na aoao mai Peresitene Jeffrey R. Holland, “Mai le Faatoaga o Etena agai mai i luma, o le faaipoipoga na faamoemoe ia uiga o le tuufaatasia atoa o se alii ma se tamaitai—o o laua loto, faamoemoega, olaga, alofa, aiga, lumanai, [o] mea uma. Na fai mai Atamu e uiga ia Eva o ia o le ivi mai ona ivi ma le aano mai lona aano, ma e tatau ona ‘tino e tasi’ i o la olaga faatasi. O se tuufaatasiga lenei o sea atoatoa ua tatou faaaoga ai le upu faamau e faailoa ai lona folafolaga e faavavau. Na saunoa mai i se tasi taimi le Perofeta o Iosefa Samita, atonu e mafai ona tatou faia se sooga paia faapena e pei o le ‘mau’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:18] o le tasi i le isi.”
Aoao Atili
O Le Foafoaga
-
Russell M. Nelson, “The Creation,” Ensign, May 2000, 84–86
-
“A Harmony of the Creation Accounts,” i le The Pearl of Great Price Student Manual (2017), 82–92
Tausiga mo le lalolagi
-
Gérald Caussé, “O Lo Tatou Tiutetauave Faatausimea i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2022, 57–59
Faaipoipoga ma aiga
-
D. Todd Christoffersen, “Aisea e Faaipoipo ai, Aisea e Fai ai se Aiga,” Liahona, Me 2015, 50–53
-
Ulisses Soares, “I Le Faipaaga Ai ma le Alii,” Liahona, Nov. 2022, 42–45
Ala o Faasalalauga
Vitio
“God’s Greatest Creation” (2:51)
“Our Home” (1:34)
“We Lived with God” (4:00)
Ata
Keriso ma le Foafoaga, saunia e Robert T. Barrett