“Kenese 37–41,” Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Tuai (2025)
Fesoasoaniga mo Mau
Kenese 37–41
Sa alofagia Iosefa e le Alii ma lona tamā, o Iakopo, ae sa inosia ma matau’a i ai ona uso. Na faatau atu Iosefa e ona uso ia Potifara i Aikupito. Sa i ai le Alii ia Iosefa i ona puapuaga. Sa manuia o ia i le fale o Potifara seia oo ina tuuaia sese o ia ma auina atu ai i le falepuipui. Sa manuia Iosefa i le falepuipui ma faamatalaina miti a le tautu uaina ma le fai meaai a Farao. Ona faamatala lea e Iosefa miti a Farao lava ia, lea na lapatai mai e uiga i se oge o le a oo mai. Na faia e Farao ia Iosefa ma pule i Aikupito, ma na faia e Iosefa se fuafuaga e teu ai meaai e sauniuni ai mo le oge.
O Punaoa
Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.
Talafaasolopito ma le Talaaga
Kenese 37–45
Na faapefea ona tutusa Iosefa ma Iesu Keriso?
E tele vaega o le olaga o Iosefa e mafai ona faamanatu mai ai ia i tatou ia Iesu Keriso. O nisi nei o faataitaiga:
|
O fuaitau e uiga ia Iosefa |
O mea e tutusa ai Iosefa ma Iesu Keriso |
O fuaitau e uiga ia Iesu Keriso |
|---|---|---|
O fuaitau e uiga ia Iosefa Kenese 37:3 | O mea e tutusa ai Iosefa ma Iesu Keriso O i laua o ni atalii pele. | O fuaitau e uiga ia Iesu Keriso Mataio 3:17; Mose 4:2 |
O fuaitau e uiga ia Iosefa Kenese 37:4 | O mea e tutusa ai Iosefa ma Iesu Keriso Sa teena i laua e nisi o fanau a o laua tamā. | O fuaitau e uiga ia Iesu Keriso Isaia 53:3; Ioane 1:11 |
O fuaitau e uiga ia Iosefa Kenese 37:18 | O mea e tutusa ai Iosefa ma Iesu Keriso Sa tutufaatasi tagata taupulepule leaga e faasaga ia i laua. | O fuaitau e uiga ia Iesu Keriso Mataio 26:3–4 |
O fuaitau e uiga ia Iosefa Kenese 37:23 | O mea e tutusa ai Iosefa ma Iesu Keriso Sa aveesea o laua lavalava. | O fuaitau e uiga ia Iesu Keriso Mataio 27:28 |
O fuaitau e uiga ia Iosefa Kenese 37:26 | O mea e tutusa ai Iosefa ma Iesu Keriso Sa faalataina i laua e alii e igoa ia Iuta (O “Iuta” o le uiga Eleni o le igoa Eperu o Iuta). | O fuaitau e uiga ia Iesu Keriso Mataio 27:3 |
O fuaitau e uiga ia Iosefa Kenese 37:28 | O mea e tutusa ai Iosefa ma Iesu Keriso Sa faatauina atu i laua mo le tau o se pologa i o laua aso—o Iosefa mo le 20 tupe siliva ae o Keriso mo le 30. | O fuaitau e uiga ia Iesu Keriso Mataio 27:3 |
O fuaitau e uiga ia Iosefa Kenese 37:29 | O mea e tutusa ai Iosefa ma Iesu Keriso Sa su’e e le uso matua o Iosefa o ia i se lua gaogao; sa su’e e le Aposetolo sinia a Keriso o ia i se tuugamau gaogao. | O fuaitau e uiga ia Iesu Keriso Ioane 20:3–6 |
O fuaitau e uiga ia Iosefa Kenese 39:10 | O mea e tutusa ai Iosefa ma Iesu Keriso Sa laua faatoilaloina faaosoosoga tetele. | O fuaitau e uiga ia Iesu Keriso Eperu 4:15; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:22 |
O fuaitau e uiga ia Iosefa Kenese 39:12–18 | O mea e tutusa ai Iosefa ma Iesu Keriso Sa tuua’ia sese i laua i le amioleaga. | O fuaitau e uiga ia Iesu Keriso Mataio 26:59 |
O fuaitau e uiga ia Iosefa Kenese 40:8; 41:16 | O mea e tutusa ai Iosefa ma Iesu Keriso Na laua ave atu i le Atua le viiga mo mea lelei sa la faia. | O fuaitau e uiga ia Iesu Keriso Ioane 8:28–29 |
O fuaitau e uiga ia Iosefa Kenese 42:8; 45:3–5 | O mea e tutusa ai Iosefa ma Iesu Keriso Sa le’i iloa i laua e i latou sa tatau ona iloaina i laua. | O fuaitau e uiga ia Iesu Keriso Ioane 6:42 |
O fuaitau e uiga ia Iosefa Kenese 45:1–5 | O mea e tutusa ai Iosefa ma Iesu Keriso Na faaali atu e Iosefa o ia lava i ona uso ina ua latou o mai mo le taimi lona lua. O le a faaali mai e Iesu Keriso o Ia lava i le lalolagi i Lona Afio Mai Faalua. | O fuaitau e uiga ia Iesu Keriso Mataio 24:30–31; Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:51–53 |
O fuaitau e uiga ia Iosefa Kenese 45:3–5 | O mea e tutusa ai Iosefa ma Iesu Keriso Sa laua faamagaloina ma le loto i ai i latou o e na salamo. | O fuaitau e uiga ia Iesu Keriso |
O fuaitau e uiga ia Iosefa Kenese 42:35; 45:7 | O mea e tutusa ai Iosefa ma Iesu Keriso O i laua o faaola i o la tagata ma tuuina atu ia i latou areto faaola. | O fuaitau e uiga ia Iesu Keriso Ioane 4:42; 6:35, 51; Alema 5:34 |
Kenese 37:3
O le a le ofu talaloa na tuuina atu ia Iosefa?
O le upu Eperu ua faaliliuina o le “ofu talaloa” i le Lomiga a King James o le Tusi Paia e mafai foi ona faasino i se “ofusa,” po o le “ofu tele.” Ua fautua mai tagata atamamai e faapea o le fuaitau “ofu talaloa felanulanuai” e ono faamatala ai se ofu suilima e oo atu i alofilima ma vae. Atonu na maua e Iosefa lenei ofu talaloa e faatusa i lana matafaioi o le atalii ulumatua o Iakopo. O le ofu o Iosefa, faatasi ai ma ana miti ma le alofagia e lona tama, na saofagā i le lotoleaga o ona uso ia te ia.
Kenese 37:3, 23
O le a le mea ua aoao mai e le Tusi a Mamona e uiga i le ofu talaloa o Iosefa?
I le Tusi a Mamona, ua tuuina mai ai e Kapeteni Moronae ni faamatalaga faaopoopo e uiga i le ofu talaloa o Iosefa lea e le o tusi faamaumauina i le Tusi Paia. Sa ia faamatala mai na sasaeina e uso o Iosefa lona ofu talaloa i ni fasi ie ma e tasi le fasi ie na faasaoina. Na valoia mulimuli ane e le tamā o Iosefa o Iakopo e faapea, o le vaega na totoe o le ofu talaloa o Iosefa, o se faatusa o se vaega o totoe o le fanau a Iosefa o ē o le a faasaoina e le Atua. O sa Nifaē ma sa Lamanā i le Tusi a Mamona o se “vaega o totoe o le fanau a Iosefa.” Na folafola mai e le Alii o fanau a Iosefa “o le a le fano lava … ao tu pea le lalolagi.”
Atatusi o uso o Iosefa ua aveina lona ofu talaloa, saunia e Sam Lawlor
Kenese 37:34
Aisea na saeia ai e Iakopo lona ofu ae ofu i le ie talatala?
O tagata i le Feagaiga Tuai e masani ona faia ni faatinoga masani po o ni faailoga e faailoa ai le faavauvau. Sa saeia e Iakopo lona ofu talaloa ma ofu i le ie talatala ina ua ia talitonu ua oti Iosefa. O le ie talatala o se ie pa’aā na faia i fulufulu ’oti po o kamela lea sa ofuina i taimi o le faanoanoa po o le salamo. O le ofuina o le ie talatala sa masani ona o faatasi ma le saeia o lavalava o se tagata.
Kenese 38:6–30
O le ā se mea ua tatou malamalama i ai e uiga i le mea na tupu i le va o Iuta ma Tamara?
Sa mulimuli tagata Isaraelu anamua i se tu masani o le faaipoipoga lea na lauiloa o le “faaipoipoga i le uso o le tane ua maliu.” O le Levir o le faa-Latina mo le “uso o le tane.” E tusa ai ma lenei tulafono faaleatunuu, o se fafine ua oti lana tane e leai se fanau, sa agavaa e faaipoipo atu i le uso o lana tane e sosoo ai po o se tauaiga tama e sili ona vavalalata o loo soifua. O fanau e fananau mai i nei faaipoipoga i uso o tane ua maliliu o le a tausia e fai ma sui o le tane ua maliu a le fafine ma sa ta’ua o lana fanau, ae le o se fanau a lona uso o loo soifua. O faaipoipoga i uso o tane ua maliliu e faamautuina ai le lagolago manaomia mo le fafine ua oti lana tane ma se tofi i totonu o le aiga.
Ina ua maliliu tane muamua e toalua a Tamara—o atalii matutua o Iuta—, sa folafola atu e Iuta ia te ia o le a fai lona atalii lona tolu, o Sila, ma ana tane pe a matua o ia. Ina ua lē tausia e Iuta lenei folafolaga, sa faia e Tamara le taufaasese ina ia maua ai se tamaitiiti ia Iuta. O aganuu o le faaipoipo i le uso o le tane ua maliu na semanu e mafai ai e Iuta lava ia ona faaipoipo ia Tamara pe afai e le mafai ona faaipoipo o ia i se tasi o ona atalii.
E foliga mai na iloa e Tamara e ono iai ni taunuuga ogaoga o ana gaoioiga. Ina ua faatonuina e Iuta ia susunuina Tamara ina ua ia iloa ua maitaga o ia, sa faaaoga e Tamara le faamaufaailoga, asoa, ma le tootoo na tuuina atu e Iuta ia te ia e fai ma faamaoniga o ia o le tamā. Na tautino e Iuta lana agasala ma folafola atu, “Ua sili ona tonu lana amio i la’u.” Na faasaoina le ola o Tamara ma sa ia fanauina se masaga tama. E ala mai i lana tama tama o Faresa, o le a avea ai Tamara ma se tuaa o Iesu Keriso.
Kenese 41:1
O le a le umi na i ai Iosefa i le falepuipui?
Sa i ai Iosefa i le falepuipui mo le lua tausaga ina ua uma ona ia faamatala miti a le tautu uaina ma le fai meaai sili. Sa faatau atu o ia e fai ma pologa ina ua tusa ma le 17 ona tausaga, ma sa 30 ona tausaga ina ua tofia o ia e Farao e avea ma pule lua i Aikupito. O le aofaiga faatasi, na ia faaaluina le tusa ma le 13 tausaga i le fale o Potifara ma i le falepuipui. E lē o ta’ua i le talafaamaumau le umi na auauna ai Iosefa iā Potifara a o le’i faafalepuipuiina o ia, ae o le mea moni e faapea, sa galue o ia agai i luga ma avea ma pule o le falepuipui, ua faaalia se taimi a o le’i faatasi atu le tautu uaina ma le fai meaai. Atonu na iai Iosefa i le falepuipui mo le tolu tausaga pe sili atu.
Iosefa o Aikupito i le Falepuipui, saunia e Jeff Ward
Kenese 41:2–5
O a ia povi ma saito?
O lekine o se isi upu mo “povi,” ma o le fuaitau “o ’au saito” e faaaoga e faatusa i le tele o ituaiga saito, e pei o sana ma karite.
Kenese 41:45
O le a le uiga o le igoa faa-Aikupito o Iosefa?
E le o manino le uiga faa-Aikupito o le igoa Sapena-paenea. O nisi o fautuaga mo le uiga e aofia ai “o ia o lē e faaali mai mea o loo natia” po o le “e fetalai mai le Atua ma soifua.”
Aoao Atili
Iosefa o se faatusa o Keriso
-
“O Mea e Tutusa ai Iosefa o Aikupito ma Iesu Keriso,” Liahona, Mat. 2022, 48
O le faamaoni o Iosefa i le lotolotoi o tofotofoga
-
Kelly R. Johnson, “Sa Faatasi le Alii ma Iosefa,” Liahona, Mat. 2022, 44–47
O le tulafono o le ola mama
-
Autu ma Fesili, “Ola Mama,” Gospel Library
O le valoaga a Iosefa e uiga i le oge ma le mau
-
W. Christopher Waddell, “Sa I Ai Mea ’Ai,” Liahona, Nov. 2020, 42–45
Ala o Faasalalauga
Ata
Ata o Iosefa na faatauina atu i Aikupito na saunia e William Brassey Hole (1846–1917) William Brassey Hole / Private Collection / © Look and Learn / Bridgeman Images
Ua Faatau Atu Iosefa e Ona Uso, saunia e Ted Henninger.
Tamaitai i le Laina a Keriso, saunia e Sallie Clinton Poet
Iosefa ma le Tautu Uaina ma le Fai Meaai (Ua Faamatala e Iosefa Miti a Auauna a Farao), saunia e Del Parson
Iosefa o loo Faamatalaina Miti a le Tautu Uaina ma le Fai Meaai, saunia e François Gérard
Iosefa, le Faamatala Miti, saunia e Kristi Kirisberg Harmon