Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia
Faafeiloai Atu Mai le Feagaiga Tuai


Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Tuai

Faafeiloai Atu Mai le Feagaiga Tuai

Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.

O Le A le Feagaiga Tuai?

O le Feagaiga Tuai o se faamaumauga o fegalegaleaiga a le Atua ma Ana fanau o le feagaiga mai le Foafoaga seia oo i le tusa ma le fa selau tausaga a o lei soifua mai Iesu Keriso. O le upu Eperu ua faaliliuina o le “feagaiga” e mafai foi ona faauigaina o le “tautoga.” I le Feagaiga Tuai, tatou te faitau ai e uiga i le talafaasolopito o le nuu o le feagaiga a le Atua. O lenei feagaiga na amata ia Atamu ma faaauau ai e ala i peteriaka maoae. Na faafouina e ala mai ia Aperaamo, Isaako, ma Iakopo ma a latou fanau, o e ua ta’ua “o le aiga o Isaraelu” po o “le fanauga a Isaraelu.“

O aoaoga ma feagaiga i le Feagaiga Tuai ua taialaina ai soo o Ieova mai le amataga. O aoaoga ma valoaga a le toatele o perofeta o le Feagaiga Tuai sa faasaosaoina mo sa Nifae ma sa Lamana i luga o papatusi apamemea. O nei aoaoga ua avea ma faavae faatusi paia na faaaoga e Nifae, Iakopo, Apinati, Alema, ma isi e aoao ai o latou tagata ma tusi a latou lava faamaumauga. O tusitusiga paia nei o ona po o Iesu, ma sa masani ona Ia faatatau i tusitusiga o le Feagaiga Tuai i le taimi o Lana galuega. O tusitala o le Feagaiga Fou e pei o Mataio, Ioane, ma Paulo sa masani ona faalagolago i le Feagaiga Tuai e avea o se faavae mo a latou molimau i le Faaola. O aoaoga ma feagaiga o le Feagaiga Tuai o loo tumau pea le avea ma faavae mo i tatou i aso nei.

E pei o tusitusiga paia uma, o le Feagaiga Tuai o loo aoao mai ma molimau mai ia Iesu Keriso. O Ia o Ieova, le Atua o le Feagaiga Tuai. Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball: “O loo molimau mai perofeta o le Feagaiga Tuai mai ia Atamu e oo ia Malaki i le paia o Iesu Keriso ma lo tatou Tama Faalelagi. O Iesu Keriso o le Atua o le Feagaiga Tuai, ma o Ia lea na talanoa ma Aperaamo ma Mose. O Ia lea na musuia Isaia ma Ieremia; o Ia lea na vavalo e ala mai i na tagata filifilia ia mea e tutupu i le lumanai, e oo lava i le aso ma le itula mulimuli.”

Na faapefea ona tatou maua le Feagaiga Tuai?

O tusi o le Feagaiga Tuai atonu na uluai tusia i anomea e pei o pa’u o manu po o pepa ofevai. O nei tusi na tusia ma faasaosaoina o ni tusi tā’ai, o le tele lava na tusia i le gagana Eperu. Na i’u lava ina tuufaatasia tusiga anamua i se tuufaatasiga e tasi lea na ta’ua o le Tusi Paia Eperu. O le upu bible e sau mai le upu Eleni biblia, o lona uiga o “tusi.” E le o toe i ai ni uluai tusitusiga o totoe na tusia e tusitala o le Feagaiga Tuai. O tusitusiga sili ona leva o le Feagaiga Tuai o loo i ai na amata mai i le seneturi lona tolu TLM.

o se perofeta o le Feagaiga Tuai o loo tusitusi i luga o se tusi tā’ai.

O Se Perofeta o le Feagaiga Tuai, saunia e Judith Mehr.

E i ai ni nai taumafaiga taua na faia i le aluga o seneturi e faatulaga ma faasaosao ai tusitusiga o le Feagaiga Tuai. O le lua o nei taumafaiga o le Septuagint ma le tusitusiga a le Masoretic. O le Septuagint o se faaliliuga faa-Eleni o tusitusiga o le Feagaiga Tuai na tuufaatasia i le vaitaimi o le senituri lona tolu e oo i le lona lua TLM. O le lomiga lenei o le Feagaiga Tuai sa masani ona faaaoga e tagata Iutaia i ona po o le Faaola. O le tusitusiga Masoretic na faia pe tusa o le seneturi lona fitu e oo i le sefulu TA e se vaega o tagata atamamai Iutaia e ta’ua o le au Masoretes. O lomiga faaPeretania faaonaponei o le Tusi Paia, e aofia ai le King James Version, na tosinaina e anotusi Septuagint ma le Masoretic.

E ui lava i taumafaiga a tagata faamaoni e faasaosao tusitusiga faatusipaia, ae sa iai lava tusitusiga musuia sa le’i aofia ai i le Tusi Paia. Mo se faataitaiga, e i ai ni tusi o mau o loo ta’ua i le Tusi Paia o loo misi pe leiloloa ona o ni mafuaaga eseese. E le gata i lea, na amata ona i ai suiga i anotusi faaletusi paia i le aluga o taimi. Sa masani ona taunuu i lenei mea ona o mea sese i le tusiga po o le faaliliuga. Na valoia foi e le perofeta o Nifae o le Tusi a Mamona e faapea, o nisi o upumoni manino ma taua o le a aveesea mai le Tusi Paia e tagata e i ai faamoemoega amioletonu e “faasese ai ala sa’o o le Alii” ma taitai sese ai tagata.

E ui lava i le le atoatoa o loo i ai i Tusi Paia i ona po nei, ae e le tatau ona le amanaiaina le natura faavavega o lona faasaosaoga. Na saunoa Peresitene M. Russell Ballard: “O le Tusi Paia o se vavega! O se vavega le tusifaamaumauina ma faasaosaoina o talafaasolopito paia ma faalelalolagi o le 4,000 tausaga o le Tusi Paia e perofeta, aposetolo, ma tagata lotu musuia.”

O faapefea ona faatulagaina le Feagaiga Tuai?

Ina ua tuufaatasia le Feagaiga Tuai, sa le o taimi uma na tuu ai ona tusi i le faasologa na tutupu ai ae sa tuufaatasia e tusa ai ma anomea o o latou mataupu. I aso anamua, sa faavasegaina ai tusi o le Feagaiga Tuai i ni vaega autu se tolu: o le Tulafono, o Perofeta, ma Tusitusiga. O le tele o Tusi Paia Kerisiano i aso nei ua faavasegaina tusi o le Feagaiga Tuai i vaega nei e fa:

  1. O Le Tulafono. O tusi mai le Kenese e oo i le Teuteronome o loo tuuina mai ai se talafaasolopito o fegalegaleaiga a le Atua ma Ana fanau mai le foafoaga o le lalolagi e oo atu i le faaiuga o le soifuaga o Mose. E masani ona ta’ua i latou o le Tulafono aua o loo i ai le tulafono a Mose.

  2. O Le Talafaasolopito. O tusi mai le Iosua e oo i le Eseta o loo faaauau ai le faamatalaina o le talafaasolopito o le fanauga a Isaraelu mo le silia i le 600 tausaga ina ua mavae Mose.

  3. O Le Lagisolo. O tusi mai le Iopu e oo atu i le Pese a Solomona ua faatumulia i aoaoga ma faaaliga ua tusia i se faiga o tusigasolo. O le tusi o Salamo o loo i ai upu o vaega eseese o musika paia.

  4. O Perofeta. O tusi mai le Isaia e oo i le Malaki, o loo i ai aoaoga a perofeta o a latou galuega sa tutupu i le taimi po o le ma’ea ai o le taimi na nofotupu ai tupu i le fanauga a Isaraelu. O nei tusi e le o i ai i le faasologa faaletalafaasolopito.

Aisea e faaaoga ai e le Au Paia o Aso e Gata Ai le King James Version o le Tusi Paia?

Mai le 1604 e oo i le 1611, pe tusa ma le 50 tagata atamamai na tofia e le Tupu o James I o Egelani, na galulue i se faaliliuga fou faaPeretania o le Tusi Paia. Na oo ina ta’ua o le King James Version, o nisi taimi e ta‘ua ai o le Lomiga Faatagaina.

Sa faalagolago le ‘aufaaliliu i faaliliuga na muamua atu o le Tusi Paia faaPeretania. Sa latou sa‘ili fo‘i i isi punaoa, e aofia ai tusiga o mau o le Tusi Paia i le gagana Eperu ma le Eleni. O le Lomiga a King James o le Tusi Paia lea na suesueina e Iosefa Samita. O le King James Version e tumau lona taua i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o se vaega ona o lona vaogagana ma le sitaili o le gagana e mafai ona vaaia i le Tusi a Mamona atoa ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

O Iosefa Samita o loo saofai i se nofoa ma faitau le Tusi Paia.

Sa tusia e le Au Peresitene Sili: “E ui o isi lomiga o le Tusi Paia atonu e sili ona faigofie ona faitauina nai lo le King James Version, ae i mataupu faalea’oa’oga faavae e lagolago ai e faaaliga o aso e gata ai le King James Version e sili atu nai lo isi faaliliuga faaPeretania. … O le Tusi Paia i le gagana Peretania o loo faaaogaina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.”

O fea e mafai ona ou aoao atili ai e uiga i faaliliuga moomia e le faaPeretania o le Tusi Paia?

I le faaputuga o Tusitusiga Paia i le Gospel Library, e mafai ona e maua ai Faaliliuga ma Faatulagaga. Filifili le “Tusi Paia” e vaai ai i se lisi o faaliliuga o le Tusi Paia ua lolomiina pe ua taliaina e faaaoga e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

O le a le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia?

Na faaalia e le Perofeta o Iosefa Samita se fiafia tele mo le Tusi Paia i lona soifuaga atoa. Ae peitai, na ia iloa na i ai ni faaletonu i le tusiga. Sa ia faamalamalama mai i le aluga o taimi, e tele suiga ma mea sese na fetolofi atu i le anotusi faaletusi paia, lea na mafua ai ona le malamalama tagata i ona aoaoga.

I le taumafanafana o le 1830, na amata ai e le Perofeta o Iosefa Samita ona toe iloilo le King James Version o le Tusi Paia i le gagana Peretania, ma le faamoemoe e faasa’o ma faamanino anotusi. O lenei toe iloiloga ua ta’ua o le Faaliluga a Iosefa Samita. Sa manatu Iosefa o lenei galuega o se vaega o lona valaauga faaperofeta. Na faamae’aina e Iosefa le tele o ana galuega ia Iulai 1833, e ui ina sa faaauau pea ona ia faia ni suiga laiti i tusitusiga seia oo i lona maliu i le 1844.

E ui lava o lana toe iloiloga e masani ona ta’ua o se “faaliliuga,” ae sa lei faaliliuina e le Perofeta le Tusi Paia mai se tasi gagana i se isi. Pe sa ia faaaogā fo‘i ni punaoa po o lomifefiloi faaEperu pe faaEleni. Nai lo lena, sa suesue o ia i fuaitau mai le King James Version o le Tusi Paia, ona faia lea o faasa‘oga ma faaopoopoga e pei ona sa musuia ai e le Agaga Paia. O lana galuega faaliliu muamua na faalauteleina ma faaopoopo atu i le tele o tala faaletusi paia, ma fausia ai fuaitau fou o anotusi. O faataitaiga o lenei mea e aofia ai le tusi a Mose ma Iosefa Samita—Mataio. O isi faafouga na aofia ai “suiga laiti na faaleleia ai le kalama, faamanino ai le uiga, faaonapo nei ai le gagana, faasa‘oina o manatu o aoaoga faavae, po o le faaitiitia o le le ogatusa.”

O Iosefa Samita ma Sini Rikitone o loo nonofo i se laulau a o faalau atu e Iosefa le iloiloga musuia o le Tusi Paia

Iosefa ma Sini, saunia e Annie Henrie Nader

Na ta’ua e Peresitene Dallin H. Oaks e faapea “i le avea ai ma se tasi o le aiga tautupu o tusitusiga paia [o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia] e tatau ona matauina ma faamamaluina i soo se taimi pe a i ai.”

O le tele o faafouga musuia a le Perofeta e mafai ona maua i le Faaopoopoga o le Faaliliuga a Iosefa Samita i le Fesoasoani mo Suesuega i le Gospel Library. O isi toeiloiloga taua e mafai foi ona maua i vaefaamatalaga ma le faaopoopoga o le Tusi Paia o lomiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Tusi Paia.

Aoao Atili

Vaaiga aoao o le Feagaiga Tuai

O Le Tusi Paia

  • M. Russell Ballard, “O le Vavega o le Tusi Paia,” Liahona, Me 2007, 80–82

  • D. Todd Christofferson, “O Le Faamanuiaga o Tusitusiga Paia,” Liahona, Me 2010, 32–35

  • Richard N. W. Lambert and Kenneth R. Mays, “400 Years of the King James Bible,” Ensign, Aug. 2011, 40–45

Faaliliuga a Iosefa Samita

Ala o faasalalauga

Vitio

“The Blessings of Scripture” (3:03)

3:4

“The Holy Bible” (1:39)

1:40

Ata

Mose o loo tepa a’e i a Ieova

O Mose ua Vaai ia Ieova, saunia e Joseph Brickey

o le perofeta o Isaia o loo tusitusi i luga o se tusi taai

Isaia o loo Tusitusi e uiga i le Soifua mai o Keriso (Ua Valoia e le Perofeta o Isaia le Fanau mai o Keriso), saunia e Harry Anderson

o se ata o se pepa taai lapo’a
O Esera o loo uuina se tusi taai i ona lima

Ua Valaauina Esera o se Tusiupu, saunia e Robert T. Barrett

o se faasologa o mea na tutupu o le Feagaiga Tuai

Faamatalaga

  1. O Malaki, o le tusitala o le tusi mulimuli i le Feagaiga Tuai, na tusia ma vavalo pe tusa o le 430 TLM (tagai Bible Chronology, “Chronology of the Old Testament”; Taiala i Tusitusiga Paia, “Malaki,” Gospel Library).

  2. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Tusi Paia,” Gospel Library

  3. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:14–17.

  4. Tagai i le Kenese 46:8; Esoto 2:23–25; 40:38; Isaia 46:3. Tagai foi i le “Manatu e Nofouta i Ai: O Le Feagaiga,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026, 55.

  5. Tagai i le 1 Nifae 5:10–16.

  6. Tagai Thomas F. Olmstead, “The Savior’s Use of the Old Testament,” Ensign, July 2002, 46–51.

  7. Tagai Bible Dictionary, “Quotations from the Old Testament in the New Testament.”

  8. Tagai Andrew C. Skinner, “Finding Jesus Christ in the Old Testament,” Ensign, June 2002, 24–28; Marissa Widdison, “Finding Jesus Christ in the Old Testament,” Liahona, Ian. 2022, 12–17.

  9. Spencer W. Kimball, “Revelation: The Word of the Lord to His Prophets,” Ensign, May 1977, 76.

  10. Tagai Bible Dictionary, “Bible”; Richard Neitzel Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament: An Illustrated Reference for Latter-day Saints (2009), 374; M. Russell Ballard, “How the Lord Prepared the World for the Restoration,” Liahona, Ian. 2020, 16.

  11. Tagai Bible Dictionary, “Bible.”

  12. Tagai Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 374. O Tusi Tāai o le Sami Mate, lea na maua i le amataga o le 1947, o se tuufaatasiga o le tele o tusitusiga anamua ma fasi vaega o loo i ai nisi o faataitaiga aupito leva o tusitusiga o le Feagaiga Tuai i le gagana Eperu.

  13. Tagai Bible Dictionary, “Septuagint.”

  14. Tagai Michael D. Coogan and others, eds., The New Oxford Annotated Bible: New Revised Standard Version, 5th ed. (2018), 1845; tagai foi Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 374. O le mauaina o Tusi Tāai o le Sami Mate i le amataga o le 1947, na maua ai e le au atamamai o tusitusiga o Tusi Tāai o le Sami Mate—lea e silia ma le afe tausaga le umi nai lo anotusi o le Masoretic—e latalata le fetaui ma tusitusiga Eperu na faasaosaoina e le au Masorete (tagai i le Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 374–75).

  15. Tagai Bible Dictionary, “Bible.”

  16. Tagai i le vaega ua faaautuina “Tusitusiga Paia ua Leiloloa” i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Tusitusiga Paia,” Gospel Library.

  17. Tagai Lori Driggs, “Nephi’s Vision and the Loss and Restoration of Plain and Precious Truths,” in The Things Which My Father Saw: Approaches to Lehi’s Dream and Nephi’s Vision, ed. Daniel L. Belnap and others (2011), 78–80. Tagai foi Holzapfel and others, Jehovah and the World of the Old Testament, 374.

  18. 1 Nifae 13:26–27.

  19. M. Russell Ballard, “O Le Vavega o le Tusi Paia,” Liahona, Me 2007, 80.

  20. Tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Tusi Paia,” Gospel Library. Ina ua fetalai Iesu e uiga i le Tulafono ma Perofeta (tagai Mataio 7:12; 22:37–40), sa faasino atu o ia i lenei faatulagaga o tusitusiga paia.

  21. O nei tusi e lima ua ta’ua foi o le Torah (Eperu mo “aoaoga”) ma le Pentateuch (tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Pentateuch,” Gospel Library).

  22. Na matauina e Iosefa Samita o le Pese a Solomona e le o se tusi musuia (tagai Bible Dictionary, “Song of Solomon”).

  23. Tagai Lincoln H. Blumell and Jan J. Martin, “The King James Translation of the New Testament,” i le New Testament History, Culture, and Society: A Background to the Texts of the New Testament, ed. Lincoln H. Blumell (2019), 673–74, 677.

  24. Tagai Blumell and Martin, “The King James Translation of the New Testament,” 674–75.

  25. Tagai “History of the Scriptures,” i le About the Scriptures, Gospel Library. Tagai foi Eric D. Huntsman, “The King James Bible and the Doctrine and Covenants,” i le The King James Bible and the Restoration, ed. Kent P. Jackson (2011), 182–96.

  26. First Presidency Statement on the King James Version of the Bible,” Ensign, Aug. 1992, 80. “O isi lomiga o le Tusi Paia e mafai ona aoga mo suesuega faaletagata lava ia po o suesuega faaleaoaoga” (Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 38.8.40.1, Gospel Library).

  27. Tagai Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 207.

  28. Tagai i Taiala i Tusitusiga Paia, “Faaliliuga a Iosefa Samita (FIS)),” Gospel Library.

  29. Autu o Talafaasolopito o le Ekalesia, “Joseph Smith Translation of the Bible,” Gospel Library.

  30. Dallin H. Oaks, “Scripture Reading, Revelation, and Joseph Smith’s Translation of the Bible,” i le Plain and Precious Truths Restored: The Doctrinal and Historical Significance of the Joseph Smith Translation, ed. Robert L. Millet and Robert J. Matthews (1995), 13.