Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Tuai
Faataatiaga Faafaafanua o le Feagaiga Tuai
Manatua: O le sii maia o se punavai e le‘i lolomiina e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le faapea ai o le tusiga po o lona tusitala ua faamaonia e le Ekalesia pe o se sui o le tofiga aloaia o le Ekalesia.
O fea na tupu ai le Feagaiga Tuai?
O le tele o mea na tutupu i le Feagaiga Tuai na tutupu i le mea ua ta’ua o Sasa’e Lata Mai anamua, ua lauiloa i aso nei o Sasa’e Tutotonu. E aofia ai le itulagi i le va o le Sami Metitirani ma le Fagaloa o Peresia, faapea foi ma Aikupito. O tusitala o le Feagaiga Tuai na faasino i le faafaafanua, laufanua, ma igoa o nofoaga atonu e le masani ai le au faitau i ona po nei. O le malamalama i le faataatiaga faafaafanua e mafai ona aumaia ai se malamalamaaga faaopoopo i lau suesuega o le Feagaiga Tuai.
O le faafanua lenei o loo faaalia ai nisi o nofoaga taua o loo ta’ua i le Feagaiga Tuai.
-
OUro o le nuu muamua lea na nofo ai le perofeta o Aperaamo. O iina na toetoe lava a afaina ai o ia i taulaga tagata, vaai ai i le agelu o Ieova, ma maua ai le Urima ma le Tumena. (Manatua o loo i ai ni nofoaga se lua e mafai ona e lisiina o Uro i luga o le faafanua.)
-
Papelonia po o Papelu (Sinara) o le nofoaga lea na tu ai le Olo o Papelu. Na avea mulimuli ane ma laumua o le itumalo o Papelonia ma le nofoaga o tupu Papelonia. I le 587 TLM, na ave faatagataotaua ai e le tupu o Papelonia o Nepukanesa le toatele o tagata Iutaia, e aofia ai le perofeta o Tanielu, i lenei nuu ina ua mavae le faatafunaga o Ierusalema. Sa nonofo faatagataotaua ai tagata Iutaia i Papelonia mo le 70 tausaga seia oo i le taimi o le Tupu o Kuresa o Peresia, o lē na faatoilaloina le Autau o Papelonia. Na faatagaina e Kuresa tagata Iutaia e toe foi atu i Ierusalema ma toe fausia le malumalu.
-
OSusana (Susa) o le laumua lea o le Autau o Peresia i lalo o nofoaiga a Tariu I (Tariu le Sili), Xerxes (Asueru), ma Aretaseta. O le nofoaga foi lea o le masiofo o Eseta, o lona lototele ma le faatuatua na faasaoina ai tagata Iutaia. Na auauna Tanielu ma mulimuli ane Neemia iinei.
-
Na faatoilaloina eAsuria le Malo i Matu o Isaraelu ma ave faatagataotaua ai ituaiga e sefulu i le 721 TLM. Sa avea foi Asuria ma se taufaamatau i le Malo i Saute o Iuta seia oo i le 612 TLM, ina ua faatoilaloina Asuria e Papelonia.
-
OHaran (Padan-aram) o le mea lea na nofo ai Aperaamo mo se taimi a o le’i alu atu i Kanana. Sa nonofo ai pea iinei le tama ma le uso o Aperaamo. O Repeka (le avā a Isaako) ma Rasela, Lea, Pila, ma Silipa, (o avā a Iakopo), sa ō mai mai le eria lenei.
-
OKanana o le nuu folafolaina lea na tuuina atu ia Aperaamo, Isaako, Iakopo, ma a latou fanau e fai ma latou e faavavau.
-
O leMauga o Sinai (Horepa) o le mea lea na fetalai mai ai le Alii ia Mose mai se laau talatala, ma le mea na tuuina atu ai ia Mose le tulafono ma Tulafono e Sefulu. Na fetalai mai le Alii ia Elia i se leo itiiti ma le filemu i luga o lenei mauga.
-
OAikupito o le mea lea na malaga atu i ai Aperaamo ona o se oge tele i Uro. Na ta’u atu e le Alii ia Aperaamo e aoao atu i tagata Aikupito mea na Ia faaali atu ia te ia. Mulimuli ane, na faatau atu e uso o Iosefa ia Iosefa e fai ma pologa i Aikupito, ma na iu ina ia maua se tulaga pule iinei. Ina ua toe faatasia Iosefa ma ona uso, na siitia atu Iakopo ma lona aiga i Aikupito. Sa nonofo le fanauga a Isaraelu o ni pologa i Aikupito, seia oo ina laveaiina i latou e le Alii.
Mo faafanua faaopoopo e faaalia ai nofoaga o mea na tutupu ma vaitau o loo faamatalaina i le Feagaiga Tuai, tagai i le vaega o Faafanua o le Tusi Paia i le lomiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Tusi Paia a King James.