Kosi o Tusitusiga Paia
Esoto 35–40; Levitiko 1; 4; 16; 19


o se atatusi o le falefetafa’i

O se atatusi o le falefetafa’i

Esoto 35–40; Levitiko 1; 4; 16; 19

Sa usiusitai Isaraelu i le poloaiga a le Alii e fausia se falefetafa’i i le vao. O le falefetafa’i o se malumalu feaveai lea e mafai ona afio ai le Alii i Ona tagata a o latou faimalaga. O se vaega o la latou tapuaiga i le falefetafa’i, na faia ai e Isaraelu taulaga i manu. O nei taulaga sa faatusa ia Iesu Keriso ma Lana Togiola. Na faaalia ai foi le tautinoga faifaipea a Isaraelu e ositaulagaina soo se mea e fetalai atu ai le Alii ia i latou.

Punaoa Faaopoopo

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Tuai, “Esoto 35–40; Levitiko 1; 4; 16; 19.”

Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina o lesona o loo mulimuli mai.

aikona o suesuega
Uunaia Suesuega Faaletagata Lava Ia

A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata a’oga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:

  • E pei o malumalu i o tatou aso, o le falefetafa’i anamua na fausia e Isaraelu i le vao o le maota o le Alii ma molimau atu ia te Ia. A o e suesue i le Esoto 35–40, mafaufau pe faapefea ona faasino atu elemene eseese o le falefetafa’i ia Iesu Keriso.

  • O le faiga o taulaga e osi i manu e ono foliga mai e uiga ese i tagata i aso nei, ae sa fuafuaina e aoao ai e uiga ia Iesu Keriso ma Lana Togiola. A o e faitauina le Levitiko 1 ma le 16, vaavaai mo upu po o fasifuaitau e faamanatu atu ai ia te oe Iesu Keriso.

  • O vaega eseese o taulaga e osi i manu e mafai ona faatatau faafaatusa i osigataulaga ua poloaiina ai i tatou e le Alii i aso nei. A o e suesueina le Levitiko 1:1–9, mafaufau po o a mea e mafai ona aoao atu e nei fuaiupu ia te oe e uiga i le faia o osigataulaga mo le Alii i aso nei.

aikona o talanoaga
Fesili ma Fetufaa’iga

Tuu atu se taimi mo tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalama’aga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Esoto 35–40 ma le Levitiko 1; 4; 16; 19.

aikona o aoaoga o tomai
Aoaoga o Tomai

O le gaoioiga e aoao ai mai le Levitiko 1:16 atonu o se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai o le “Malamalama i Faatusa i Tusitusiga Paia” i le Tomai mo Suesuega o Tusitusiga Paia.

aikona o filifiliga o gaoioiga e aoao ai
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai

E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata a’oga. Filifili ma le agaga tatalo po o lē fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona aoga mo lau vasega. E mafai foi ona e sailia manatu faaalia mai au tagata aoga.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina Mai

Vaavaai mo faatusa ia e molimau ia Iesu Keriso. A o e suʻesuʻe i anomea o lenei vaiaso ma au tagata aʻoga, vaai mo faʻatusa mamana e molimau i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Tuu atu i tagata aoga avanoa e aoao ai mai le Agaga Paia a o latou manatunatu i mea e mafai ona faatusa i ai nei faailoga. Ina ia aoao atili, tagai i le “Vaavaai mo Faailoga e Molimau ia Iesu Keriso” (A‘oa‘o i le Ala a le Faaola [2022], 7).

Esoto 35–40

O le ā se mea ua mafai ona a’oa’o mai e le malumalu ia te a’u e uiga i le Tamā Faalelagi ma Iesu Keriso?

Atonu e te mafaufau e valaaulia tagata aoga e faasoa mai se ata o se malumalu sa latou asia po o se malumalu latou te fiafia i ai. E mafai foi ona e faaali atu nisi o ata nei o totonu o malumalu.

faatanoa o le vai papatisoga
potu selesitila
veli i le malumalu

E mafai e tagata aoga ona faasoa mai po o le a le uiga o le malumalu ia i latou po soo se manatu po o lagona latou te maua pe a latou vaai i le malumalu. Fautuaina le vasega e mafaufau i mea e mafai ona aoao atu e le malumalu ia i latou e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso a o latou suesue i le asō.

Faamalamalama atu ina ua uma ona tuuina atu e le Alii Poloaiga e Sefulu ia Isaraelu, sa toe foi Mose i le Mauga o Sinai e maua mai ai faatonuga faaopoopo mai le Alii.

Valaaulia tagata aoga e faitau le Esoto 25:8, ma vaavaai mo mea na finagalo le Alii i le fanauga a Isaraelu e fai ma pe aisea.

  • O le a se mea e mafai ona aoao atu e lenei poloaiga ia te oe e uiga i le Alii ma Ona lagona e uiga i Lona nuu?

Faamalamalama atu na tuuina atu e le Alii ia Mose ni faatonuga mo le fausiaina o se malutaga po o le falefetafa’i. E ui o le falefetafa’i anamua sa faagaoioia i lalo o le tulafono a Mose ma sa faapea ona faatinoina ai galuega eseese nai lo malumalu o ona po nei, o maota uma ia o le Alii. E pei o malumalu o ona po nei, o mea faitino ma sauniga o le falefetafa’i o ni faatusa ia o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma sa mamanuina e fesoasoani i le fanauga a Isaraelu i la latou malaga e toe foi atu ai ia i Laua.

E mafai ona e tusia pe faaali atu se ata e pei o lea e faaali atu ai le faataatiaga o le falefetafa’i i ona po o Mose.

atatusi o le faataatiaga o le falefetafa’i anamua

Valaaulia tagata aoga e faaaoga mau o loo lisi atu i le siata lenei e aoao ai e uiga i ni nai elemene o le falefetafa’i. (Atonu o se nofoaga aoga lenei e faailoa ai ma faataitai ai le “Malamalama i Faatusa i Tusitusiga Paia,” i le Tomai o Suesuega o Tusitusiga Paia. E mafai foi ona e faasino atu tagata aoga i le “Esoto 35–40. O le a le faamoemoega o le falefetafa’i?” i le Fesoasoaniga i Tusitusiga Paia: Feagaiga Tuai pe faaali le vitio “The Tabernacle” [7:18] e fesoasoani ai ia i latou e aoao e uiga i mea faitino eseese i le falefetafa’i.)

7:22

Elemene o le Falefetafa’i

Fuaiupu

Mau Fesootai

Elemene o le Falefetafa’i

Fata o le taulaga

Fuaiupu

Esoto 38:1

Mau Fesootai

2 Nifae 2:6–7; Mose 5:4–7

Elemene o le Falefetafa’i

Tanoa vai

Fuaiupu

Esoto 38:8; 40:30–32

Mau Fesootai

Isaia 1:16; 3 Nifae 27:19–20

Elemene o le Falefetafa’i

Moligao (menora)

Fuaiupu

Esoto 37:17–24

Mau Fesootai

Levitiko 24:2–4; Salamo 119:105; Ioane 8:12

Elemene o le Falefetafa’i

Fata o mea manogi

Fuaiupu

Esoto 37:25–29; 40:26–27

Mau Fesootai

Salamo 141:2; Faaaliga 8:3–4

Elemene o le Falefetafa’i

Laoai o areto

Fuaiupu

Esoto 40:22–23; Levitiko 24:5–9

Mau Fesootai

Luka 22:19; Ioane 6:35

Elemene o le Falefetafa’i

Veli

Fuaiupu

Esoto 26:31–33; 36:35; 40:21

Mau Fesootai

Eperu 10:19–20; Ioane 14:6

Elemene o le Falefetafa’i

Atolaau o le feagaiga ma lona nofoa alofa mutimutivale

Fuaiupu

Esoto 37:1–9; 40:20–21

Mau Fesootai

Eperu 9:3–5

A maea ona suesue tagata aoga, valaaulia i latou e faasoa atu mea na latou aoaoina faatasi ma se paga po o se vaega toalaiti. E mafai ona outou talanoaina faatasi fesili nei o se vasega.

  • O a faailoga na sili ona aoga ia te oe? Aisea?

  • O le a sou manatu, na faapefea ona faasino atu e nei faatusa le fanauga a Isaraelu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai upumoni na latou aoaoina mai a latou suesuega o le falefetafa’i lea e mafai foi ona faatatau i malumalu o ona po nei. E mafai e tagata aoga ona faasoa mai upumoni e faapenei: Ua poloaiina i tatou e le Alii e fausia malumalu ina ia mafai ona Ia afio faatasi ma i tatou. O sauniga ma faatusa o le malumalu e aoao mai e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. E fesoasoani le malumalu ia i tatou e saunia e toe foi atu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

E mafai ona e filifili se tasi o filifiliga nei e fesoasoani ai i tagata aoga ia malamalama i upumoni na latou faailoa mai:

  1. Valaaulia tagata aoga e sue se faamatalaga e uiga i malumalu po o sauniga o le malumalu i se lauga talu ai nei o le konafesi aoao. E mafai ona latou faasoa atu le faamatalaga ma pe aisea e taua ai ia i latou i se paga po o se vaega toalaiti.

  2. Tuu atu i tagata aoga se taimi e asiasi ai le ChurchofJesusChrist.org/temples ma vaavaai mo ni malamalamaaga faaopoopo e uiga i le malumalu.

  3. Matamata faatasi ia vitio “Two Apostles Lead a Virtual Tour of the Rome Italy Temple” (11:31) po o le “Susu Maia i le Malumalu o Uosigitone D.C.” (11:45) ma tuu atu i tagata aoga e faasoa mai mea ua latou aoaoina e uiga i le auala o loo molimau mai ai malumalu o aso nei e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

    10:37
    11:45

E mafai foi ona e faaali atu le saunoaga lenei a Sister J. Anette Dennis ma tuu atu i tagata aoga e faasoa mai mea e taua ia i latou.

Sister J. Anette Dennis

“O mea uma tatou te faia i le malumalu e faasino atu i le fuafuaga a lo tatou Tama mo i tatou, i le totonugalemu o loo i ai le Faaola ma Lana taulaga togiola. O le a aoao i tatou e le Alii i lea fuaitau i luga o lea fuaitau e ala i faatusa o sauniga ma feagaiga a o tatala atu o tatou loto ma saili ma le agaga tatalo ia malamalama i uiga loloto atu.” (“Ia Outou Oofu i le Alii o Iesu Keriso,” Liahona, Me 2024, 11)

Mafaufau e talanoaina o se vasega fesili nei:

  • E faapefea ona faasino atu oe e le malumalu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

  • Na faapefea ona faamanuiaina oe e ala i sauniga ma feagaiga o le malumalu?

E mafai ona e valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai i le vasega se mea na latou aoaoina pe lagonaina i le asō latou te mananao e manatua. Afai e te nofo latalata i se malumalu, uunaia tagata aoga e auai i le malumalu pe asiasi i lotoa o le malumalu pe a faatagaina ai e o latou tulaga. Valaaulia i latou e vaavaai mo faatusa o Iesu Keriso i sauniga po o faatusa o le malumalu.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Levitiko 1; 16

E mafai faapefea e taulaga i manu ona fesoasoani ou te malamalama ai i le Togiola a le Faaola?

Mafaufau e amata i le faailoa atu o le tomai “Taulai Atu ia Iesu Keriso i Tusitusiga Paia” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia. E mafai foi ona e fai atu fesili nei:

  • O le a se mea ua e aoaoina e uiga ia Iesu Keriso i au suesuega talu ai nei o tusitusiga paia?

Faamalamalama atu o le tusi a Levitiko o loo taulai atu i sauniga ma faiga e faatatau i le tulafono a Mose. E aofia ai faatonuga auiliili mo taulaga e ofoina atu, ia sa faatusa i le taulaga togiola a Iesu Keriso (tagai Alema 34:14; Mose 5:5–7).

Valaaulia le vasega e suesue a le o le Levitiko 1:1–9 po o le Levitiko 16:7–9, 15–22 faatasi ai ma le tusiga mo le Levitiko 1–7 po o le Levitiko 16 i Fesoasoaniga o Tusitusiga Paia : Feagaiga Tuai. A o latou suesue, valaaulia i latou e sue upu po o fasifuaitau e faamanatu ai ia i latou e uiga ia Iesu Keriso ma Lana taulaga togiola.

A uma le taimi na tuuina atu i tagata aoga e suesue ai, valaaulia i latou e faasoa o latou manatu ma se paga po o se vaega toalaiti. Ona valaaulia lea o nisi e faasoa ma le vasega o latou manatu. O nisi o upumoni e mafai ona faasoa mai e tagata aoga e aofia ai mea nei: Na ofoina mai ma le naunautai e Iesu Keriso o Ia lava o se taulaga mo i tatou. E ala i Lana taulaga togiola, na totogi ai e Iesu Keriso a tatou agasala e ala i le tauaveina i Ona lava luga. E mafai ona faamagaloina a tatou agasala ona o Iesu Keriso.

E mafai ona e faaali atu le ata lenei a o outou talanoaina le fesili o loo i lalo.

o le faasatauroga

O Le Faasatauroga, saunia e Harry Anderson

  • O le a se mea e mafai ona fesoasoani ia i tatou e manatua ai le taulaga togiola a Iesu Keriso ma lagona ai le lotofaafetai mo Ia? (I le avea ai ma se vaega o lenei talanoaga, atonu e fesoasoani le faamanatu atu i tagata aoga e faapea “o le poloaiga e osi atu taulaga i manu na faamutaina i le maliu o Iesu Keriso. I le Ekalesia i aso nei, o le sauniga o le faamanatuga o se faamanatuga o le taulaga togiola a le Faaola.” [Topics and Questions, “Taulaga,” Potutusi o le Talalelei].)

Mafaufau e tuu atu i tagata aoga se taimi e manatunatu ai ma tusifaamaumau o latou manatu e uiga ia Iesu Keriso ma le uiga o Lana taulaga togiola mo i latou. Ina ia saunia i latou e faia lenei mea, e mafai ona outou usuina pe faalogologo i se viiga o le faamanatuga e pei o le “Ou Te Tu ma Ofo” po o le “As Bread Is Broken” (Gospel Library), pe e mafai foi ona e matamata i le “Aua Ua Faapea Lava Ona Alofa Mai o le Atua i le Lalolagi” (4:48).

4:49

Ina ia faaiuina le lesona, mafaufau e faasoa atu lau molimau ia Iesu Keriso pe valaaulia ni nai tagata aoga e faia. E mafai foi ona e faasoa atu le saunoaga lenei a Peresitene Dallin H. Oaks:

Peresitene Dallin H. Oaks

Na onosaia e Iesu Keriso le mafatiaga e le mafuatiaina, ina ia ositaulagaina ai o Ia lava mo agasala a tagata uma. O lena taulaga na ofoina atu ai le —Tamai Mamoe e aunoa ma se ila—mo le aofaiga atoa o mea leaga—o agasala a le lalolagi atoa. I upu e manatua pea a Eliza R. Snow:

O Lona toto sa faamasa’a fua;

Ma ofo fua mai Lona soifua,

Se taulaga le pona e fai mo agasala,

E lavea’i ai tagata.

O lena taulaga—le Togiola a Iesu Keriso—o loo i ai le totonugalemu o le fuafuaga o le faaolataga. (“Taulaga,” Liahona, Me 2012, 19)

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Levitiko 1:1–9

E mafai faapefea ona ou usitai i le tulafono o le taulaga i aso nei?

Tusi le upu taulaga iloga i le ogatotonu o le laupapa. Fesili atu lea i tagata aoga po o a ni manatu po o ni lagona e oo mai i le mafaufau pe a latou mafaufau i lena upu.

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i le naunau e masani ona latou lagonaina i le faia o ni osigataulaga mo le Tama Faalelagi. A o latou suesue i le asō, uunaia i latou e vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani ia i latou i a latou taumafaiga e ola i le tulafono a le Alii o le taulaga.

Faamalamalama atu o le Levitiko 1 o loo i ai faatonuga a le Alii mo Isaraelu e faia taulaga mu. Na faia e ositaulaga nei taulaga i aso uma. O taulaga e mafai ona vaaia o se faatusa o le Togiola a le Faaola. O se faailoga o le tautinoga faifaipea a Isaraelu i le Alii.

Valaaulia tagata aoga e vaavaai mo le uiga o le upu taulaga i le saunoaga lenei a Epikopo L. Todd Budge o le Au Epikopo Pulefaamalumalu:

Epikopo L. Todd Budge

I le faaaogaaga faaona-po-nei, o le upu taulaga ua ta’u mai ai le manatu faavae o le “lafoai ese” o mea mo le Alii ma Lona malo. Peitai, i aso anamua, o le uiga o le upu taulaga sa sili ona latalata le fesootai ma ona faapogai faaLatina: sacero lona uiga e “sā” pe “paia,” ma le facereo lona uiga “ia fai.” O lea, i ona po anamua o le taulagao lona uiga moni “o le faia o se mea po o se tasi ia paia.” I le tilotilo la i ai faapena, o le taulaga o se faagasologa o le avea ma sē ua paia ma ua oo ina iloa le Atua, e le o se mea e tupu po o le “lafoai ese” o mea mo le Alii. …

O le taulaga e itiiti lava sona uiga i le “lafoai ese” ae tele atu lona uiga i le “foai atu i” le Alii. (“Tuuina Atu o le Paia i le Alii,” Liahona, Nov. 2021, 101)

  • O le a se mea ua fesoasoani ai lenei tala ia te oe e te malamalama ai e uiga i le faamoemoega o taulaga? (E mafai e tagata aoga ona faailoa mai se upumoni faapenei: O le faia o osigataulaga i le Alii e fesoasoani tatou te paia ai ma faalatalata atili atu ai ia te Ia.)

Mafaufau e faaali atu faatonuga nei ma tuu atu i tagata aoga se taimi e faamae’a ai le gaoioiga suesue.

  1. Suesue le Levitiko 1:1–9, ma vaavaai mo vaega o taulaga e osi i manu e mafai ona fesootai i le faia o osigataulaga mo le Alii i aso nei.

  2. Saili ni mau po o ni faamatalaga faaopoopo mai taitai o le Ekalesia e fesoasoani ia te oe e malamalama ai pe faapefea ona ola i le tulafono o le taulaga i o tatou aso. O faataitaiga e aofia ai le Roma 12:1–2; Ominae 1:26; 3 Nifae 9:19–20.

A uma le taimi na tuuina atu i tagata aoga e suesue ai, valaaulia i latou e faasoa mea na latou aoaoina faatasi ma se paga po o se vaega toalaiti. E mafai foi ona e valaauliaina i latou e talanoa i fesili nei.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai e uiga i taulaga mai le soifuaga o Iesu Keriso? (E mafai ona e maua faataitaiga faatusi paia e faasoa atu.)

  • E mafai faapefea e lou naunau e faia ni osigataulaga mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ona fesoasoani ia te oe e avea atili ai e faapei o i Laua?

Mafaufau e fai atu i tagata aoga e mafaufau e uiga i taimi na latou faia ai ma le loto i ai ni osigataulaga mo le Alii. Valaaulia ni nai tagata aoga naunautai e faasoa mai e uiga i o latou aafiaga ma pe na faapefea ona faamanuiaina i latou e le Alii.

Valaaulia tagata aoga e mafaufau pe mafai faapefea ona latou ola atoatoa i le tulafono a le Alii o le taulaga. Tuu atu ia i latou le taimi e tusifaamaumau ai manatu, po o uunaiga faaleagaga sa latou maua. E mafai foi ona e valaaulia nai tagata aoga naunau e faasoa mai mea na latou faia ma le vasega.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”