“Kenese 6-11; Mose 8,” Tusi Lesona a le Faia’oga Inisitituti o le Feagaiga Tuai (2026)
Tatalo Faaleaiga, saunia e Kendal Ray Johnson
Kenese 6–11; Mose 8
Na valaauina e le Alii ia Noa e talai atu le salamo i se nuu ua faamatalaina “ua na’o le leaga e le aunoa” (Mose 8:22). Sa teena e tagata le valaau faifai pea a Noa ia salamo ma sa faaumatia i le Lolo. Sa mulimuli Noa i le poloaiga a le Alii e fausia se vaa, ma sa faasaoina e le Alii Noa ma lona aiga. O le toatele o e na tupuga mai ia Noa na liliu ese mai le Alii ma fausia se olo tele i Papelu. Sa faaeseeseina e le Alii la latou gagana ma faataapeapeina i latou i le lalolagi atoa.
O Puna’oa Fa’aopoopo
Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Tuai, “Kenese 6–11; Mose 8”
Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina o lesona o loo mulimuli mai.
Uunaia o Suesuega Faaletagata Lava Ia
A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:
-
O loo faamatala mai i leMose 8:13–30 taumafaiga a Noa e valaau atu i tagata ia salamo. A o e suesueina nei fuaiupu, mafaufau pe faapefea ona pei perofeta soifua a le Alii o Noa. E faapefea ona e tali atu i aoaoga ma lapataiga a perofeta a le Atua?
-
Pe na e manatu ea o le Lolo o se faatinoga o le alofa mutimutivale o le Atua? Vaavaai mo faamaoniga o lenei mea a o e suesueina le Kenese 6–7. O le a se faamaoniga faaopoopo o le alofa mutimutivale o le Alii ua e maua i le Mose 7:38–39, 43; 1 Peteru 3:18–20; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:28–34?
-
A o e suesueina le Kenese 11:1–9, matau pe na faapefea e le taumafaiga a fanau a Noa e “oo … i le lagi” (Kenese 11:4) ona le aofia ai Iesu Keriso . O le a se mea o aoao atu e fuaiupu nei ia te oe e uiga i le matafaioi a le Faaola i le fesoasoani ia te oe e toe foi atu i le Atua? Ioane 3:16; 14:6; Mosaea 3:17.
Fesili ma Fetufaa’iga
Tuu atu se taimi mo tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalama’aga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega patino o le Kenese 6–11 ma le Mose 8.
Aoaoga o Tomai
O le gaoioiga e aoao ai mo le Kenese 6–7 e mafai ona avea ma se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai “Faitau ma se Vaaiga e Faavavau” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia.
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai
E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o lē fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.
Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoao Mai
Aoao e uiga i tulaga, manaoga, ma malosiaga o au tagata aoga. E sili atu le naunau o tagata aoga e aoao mai se tasi latou te iloa e popole mo i latou. E le gata i lea, pe a tatou tauivi ia iloa tagata aoga, ma tauivi ia alolofa ia i latou, e mafai ona musuia i tatou i le auala sili e fesoasoani ai ia i latou ia maua uiga patino ma le mana i le Faaola ma Lana talalelei (tagai i le Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 13).
E mafai faapefea ona ou tali atu i perofeta a le Alii ma le faatuatua sili atu?
Valaaulia tagata aoga e mafaufau i se taimi na latou faatino ai fautuaga mai se perofeta ma sa faamanuiaina pe puipuia ai i latou. E mafai e ni nai tagata aoga ona faasoa mai o latou aafiaga. E mafai foi ona e fesili atu:
-
O le a se mea e mafai ona faafaigata ai ona mulimuli i fautuaga mai perofeta a le Alii?
Faamanatu i tagata aoga ina ua uma ona aveina a’e Enoka ma ona tagata i le lagi, o le toatele o tagata sa nonofo i le lalolagi sa matua amioleaga lava. I Lona alofa mutimutivale, na valaauina ai e le Alii ia Noa e talai atu ma lapataia tagata o le a faaumatiaina i latou pe afai latou te le salamo. Valaaulia tagata aoga a o latou suesue e vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani ia i latou e tali atu ai ma le faatuatua sili atu i fautuaga ma lapataiga a perofeta a le Alii.
Tufa atu le pepa e tufatufa atu ua faaulutalaina “O Le Talaiga a Noa A o Lei oo i le Lolo.” Tuu atu i tagata aoga se taimi e faamae’a ai le pepa e tufa atu faatasi ma se paga po o se vaega toalaiti. Ina ia faaopoopo ni eseesega, mafaufau e tuu atu i tagata aoga e galulue faatasi ma se paga po o se vaega eseese mo seti taitasi o fuaiupu latou te suesueina.
Valaaulia tagata aoga e faasoa mai se malamalama’aga sa latou maua mai a latou talanoaga. (A o latou faasoa mai, e mafai e tagata aoga ona faailoa mai se upumoni faapenei: Ona e alofa o Ia ia i tatou, ua valaauina ai e le Alii perofeta e lapatai, aoao, ma uunaia i tatou ia salamo.)
O le saunoaga lenei a Elder D. Todd Christofferson e mafai ona faaaoga o se vaega o lenei talanoaga:
Ua leva ona faagaeetia a’u, ma ou lagonaina foi, le alofa naunau o perofeta a le Atua i a latou lapataiga e faasaga i le agasala. E le o faaosofia i latou e se manao ia ta’usalaina. O lo latou naunautaiga moni e faapei o le alofa o le Atua; o le mea moni, o le alofa lava lea o le Atua. Latou te alolofa ia i latou e auina i ai i latou, po o ai lava i latou ma pe o a lava foi ituaiga o tagata ua avea ai i latou. E faapei lava foi o le Alii, e le mananao Ana auauna ia mafatia se tasi i tiga o le agasala ma filifiliga lē lelei. (“O Le Alofa o le Atua,” Liahona, Nov. 2021, 17)
Tuu atu i tagata aoga ni nai minute e sue ai lapataiga ma fautuaga lata mai nei mai perofeta ma aposetolo o aso e gata ai. Mafaufau e tuu atu i tagata aoga e tusi i lalo ni nai lapataiga po o upu o fautuaga latou te maua. Ona valaaulia lea o tagata aoga e faasoa atu mea na latou tusia i ni nai tagata o loo nonofo latalata ane ia i latou ma faamatala pe aisea na tulaga ese ai lena fautuaga ia i latou. E mafai foi e tagata aoga ona faasoa mai pe faapefea e nei lapataiga ma fautuaga ona atagia mai ai le alofa o le Faaola mo i tatou.
Valaaulia tagata aoga e mafaufau i faatinoga atonu na uunaia ai i latou e le Agaga Paia e fai a o latou suesue i lenei aso. E mafai foi ona e valaaulia i latou e tusi i lalo se tali i le fesili lenei:
-
O a aoaoga, lapataiga, po o fautuaga faaperofeta e manaomia ona ou faatinoina atoatoa?
Kenese 6–7
Aisea na auina mai ai e le Atua le Lolo?
Mafaufau e faasoa atu le vaaiga faataitai lenei:
O loo faia e oe ma se uo se talanoaga e uiga i mea e te lua talitonu i ai e uiga i le Atua. I le taimi o le talanoaga, na fai mai ai lau uo, “Ou te le o mautinoa po o a ou lagona e uiga i le Atua. Afai e alofa o Ia e pei ona e fai mai ai, aisea na Ia faaumatia ai tagata i le Lolo?”
Valaaulia tagata aoga e mafaufau pe ono faapefea ona latou tali atu i le popolega a le latou uo. Ona valaaulia lea o i latou e faitau le 2 Nifae 26:24 ma faailoa mai mea o loo aoao mai e lenei fuaiupu e faatatau i uiga o le Atua. Vala’aulia tagata a’oga e fa’asoa mai mea na latou maua. (Atonu latou te faailoa mai se upumoni faapenei: O mea uma e faia e le Atua e mo le manuia o le lalolagi.)
-
O le a se faamaoniga ua e vaaia o mea uma e faia e le Atua e mo le manuia o le lalolagi?
Faailoa atu o le tala i le Lolo o loo i ai faamaoniga e faapea o mea uma e faia e le Atua e mo le manuia o le lalolagi. Faaali atu faatonuga nei ma tuu atu i tagata o le vasega se taimi e suesue ai. (Atonu o se taimi aoga lenei e faailoa atu ai le tomai “Faitau ma se Vaaiga e Faavavau” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia.)
Faitau fuaitau nei e uiga i le Lolo ma le taunuuga o tagata na maliliu. A o e faia, vaavaai mo faamaoniga o le alofa ma le alofa mutimutivale o le Alii.
-
Kenese 6:13–22; 7:1–5, 16–19
-
Ia le itiiti ifo ma le tasi se mau o mau nei: Mose 7:38–39, 43; 1 Peteru 3:18–20; Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:28–34; po o le “Kenese 6:7–13, 17; Mose 8:17, 23–30. O a nisi o mafuaaga na ono auina mai ai e le Atua le Lolo?” i le Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Tuai.
A uma se taimi talafeagai, valaaulia tagata aoga e faasoa atu lo latou malamalama’aga i se paga po o ni vaega toalaiti. E mafai foi ona outou talanoaina ia fesili nei faatasi o se vasega:
-
O le a se mea na e matauina e uiga i le taua o le vaa? E mafai faapefea e le vaa ona faamanatu mai ai ia te oe Iesu Keriso?
-
E faapefea ona faaalia i le tala i le Lolo le upumoni faapea o mea uma lava e faia e le Atua e mo le manuia o le lalolagi? (I le avea ai ma se vaega o le talanoaga, e mafai ona e faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Patrick Kearon.)
E le o malolo le Atua i le tulituliloaina pea o oe. E “finagalo o Ia i Ana fanau uma ina ia filifili e toe foi atu ia te Ia” [Tusitaulima Aoao, 1.1, Gospel Library], ma ua Ia faaaogaina taumafaiga uma ina ia e toe foi atu ai. …
O mea uma e faatatau i le fuafuaga a le Tama mo Lana fanau pele ua mamanuina e aumai ai tagata uma i le aiga. …
O le faamoemoega o le fuafuaga o le togiola a le Tama o le mea moni o lou togiola, o lou laveaiina e ala i puapuaga ma le maliu o Iesu Keriso, ua faasaolotoina mai le pologa o le agasala ma le oti. E lē ina ia tuua ai i tatou e pei ona tatou i ai. (“O Le Faamoemoega o le Atua o le Aumaia lea o Oe i le Aiga,” Liahona, Me 2024, 87-88)
-
O anafea na e molimauina ai taumafaiga a le Atua e fesoasoani ia te oe po o isi ia iloa Lona mana faaola ma le togiola?
Mafaufau e toe faatatau i le vaaiga faataitai i le amataga o lenei gaoioiga e aoao ai. Valaaulia tagata aoga e talanoaina taitoalua pe faapefea ona latou tali atu nei i le fesili a le uo.
E mafai ona e faaiuina i le valaauliaina o tagata aoga e faaalu ni nai minute e mafaufau loloto ai ma tusi i lalo mea o loo faia e le Atua i le taimi nei i o latou olaga e mo lo latou manuia. Uunaia i latou e saili musumusuga mai le Agaga Paia e fesoasoani ia i latou ina ia iloaina nei mea.
Kenese 11:1–9
E mafai faapefea ona ou faalagolago atoatoa atili ia Iesu Keriso?
E mafai ona e valaaulia tagata aoga e mafaufau pe na latou faalogo i se faaupuga e pei o le “O auala uma lava e tau atu i le lagi.” Ona fesili atu lea:
-
E mafai faapefea e le talitonu i lenei filosofia ona aafia ai le olaga o se tasi?
Faamalamalama atu ina ua mavae le Lolo, sa faatuina e nisi o e na tupuga mai ia Noa le malo o Papelu (tagai i le Kenese 10:8–10). Uunaia tagata aoga e vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani ia i latou e iloa ai lo latou manaomia ona mulimuli ia Iesu Keriso a o latou suesue i le tala i nei tagata.
Valaaulia tagata aoga e suesue le Kenese 11:1–9, ma vaavaai mo le mafuaaga na fausia ai e tagata le olo ma le auala na tali atu ai le Alii i a latou taumafaiga. (Mo se fesoasoani i le malamalama ai i nei fuaiupu, e mafai foi e tagata aoga ona suesue i le “Kenese 11:1–9. O le a le mea na faaletonu i le fausiaina o le Olo o Papelu?” i le Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Tuai.)
Vala’aulia tagata a’oga e fa’asoa ane mea na latou a’oa’oina. E mafai foi ona fai atu se fesili e pei o lenei:
-
O a ni faafitauli na e matauina i taumafaiga a tagata e oo atu i le lagi?
Valaaulia tagata aoga e faitau se fuaiupu se tasi pe sili atu o fuaiupu nei: Ioane 3:16; Ioane 14:6; po o le Mosaea 3:17. Fai atu i tagata aoga e vaavaai mo aoaoga semanu e taua mo tagata o Papelu e malamalama i ai.
-
O le a se mea na e aoaoina mai nei fuaiupu semanu e mafai ona fesoasoani i tagata o Papelu? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni e pei o lenei: E na o Iesu Keriso lava e mafai ona faaolaina ai i tatou.)
Mafaufau e faasoa atu le faamatalaga lenei a Elder D. Todd Christofferson:
Ou te manatua ia le pese na lauiloa i le tele o tausaga ua mavae a le tagata pese o Frank Sinatra ma se laina sa faalaualuga ai, “Sa ou faia i la’u lava ala.” O le mea mautinoa lava i le olaga e tele avanoa mo mea patino ma filifiliga mo le tagata lava ia, ae a oo i mataupu o le faaolataga ma le ola e faavavau, e ao ona avea ma a tatou pese autu le, “Sa ou faia i le ala a le Atua,” aua e leai lava se isi auala.
E leai se “la’u ala” pe afai e tatau ona tatou mulimuli i le faataitaiga a Keriso. O le taumafai e su’e se auala e ese ai, e pei o le faavalevalea o le galulue ai i luga o le Olo o Papelu nai lo le taulai atu ia Keriso ma Lana faaolataga. (“Tanuina o A Tatou Auupega o le Fouvale,” Liahona, Nov. 2024, 28)
E mafai e tagata aoga ona talanoaina ia fesili nei faatasi ma se paga po o se vaega toaitiiti.
-
O a nisi o faataitaiga o auala e ono filifili ai tagata i aso nei e faia mea “i o latou ala” nai lo le mulimuli i faataitaiga ma aoaoga a Iesu Keriso? Aisea e ono filifili ai e tagata nisi o na auala?
-
O le a se mea ua fesoasoani ia te oe e aoao ai le taua o le mulimuli ia Iesu Keriso?
A mae’a talanoaga a tagata aoga, mafaufau e valaaulia ni nai tagata e faasoa mai a latou tali i le vasega atoa.
Mafaufau e faaali le vitio “O Iesu Keriso o le Ala” (5:20) pe usu le pese “O Iesu o le Ala” (Viiga—Mo Le Aiga ma le Ekalesia). Valaaulia tagata aoga a o latou matamata i le vitio pe usu le viiga e toe mafaufau ai i a latou lava taumafaiga e faalagolago ma mulimuli ia Iesu Keriso. Uunaia i latou e faamaumau soo se uunaiga latou te maua mai le Agaga Paia, e aofia ai fetuunaiga latou te ono faia i o latou olaga.
Faasoa atu lau molimau ia Iesu Keriso ma Lana matafaioi taua i le fesoasoani ia i tatou ia maua le faaolataga ma isi faamanuiaga e finagalo le Tama Faalelagi e tuuina mai ia i tatou.