Kosi o Tusitusiga Paia
Numera 11–14; 20–24; 27


Iosefa o Aikupito i le falepuipui

Iosua ma Kalepo: Sipai Usiusitai

Numera 11–14; 20–24; 27

A o malaga Isaraelu i le vao, sa amata ona vaivai Mose i lo latou muimui ma saili le fesoasoani mai le Alii. O le taunuuga, na filifilia e le Alii taitai e 70 e fesoasoani ia Mose e pulea Isaraelu. Sa faitioina Mose e Miriama ma Arona, ma sa aoaiina i laua e le Alii ona o le talanoa e tetee i Lana auauna filifilia. Ina ua uma ona auina atu e Mose ni tagata matavao e toʻa 12 e vaavaai le laueleele o Kanana ma toe aumai se lipoti, e na o le toʻalua o i latou, o Kalepo ma Iosua, na i ai le faatuatua e mafai e le Alii ona fesoasoani iā i latou e faatoʻilaloina ma le manuia le laueleele e pei ona Ia folafola atu. I le tali atu i ai, na tautino mai ai e le Alii o le a se ese le fanauga a Isaraelu i le vao seia maliliu tagata matutua uma e ese mai ia Kalepo ma Iosua. Na auina mai e le Alii gata uogo e faapuapuagatia ai Isaraelu, o e sa faaauau pea ona muimui i le vao. Sa Ia poloaiina Mose e tuu ae se gata apamemea i luga o se laau. O i latou o e na tilotilo atu i le gata apamemea, lea e faatusa ia Iesu Keriso, sa faamaloloina.

Punaoa Faaopoopo

Fesoasoaniga mo Tusitusiga Paia: Feagaiga Tuai, “Numera 11–14; 20–24; 27

Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina o lesona o loo mulimuli mai.

aikona o suesuega
Uunaia o Suesuega Faaletagata Lava Ia

A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata a’oga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:

  • A o suesueina le Numera 11–12 ma le 27:1–7, mafaufau i eseesega i le va o faaaliga faaletagata lava ia ma faaaliga mai perofeta a le Alii. Aisea e taua ai mea uma e lua?

  • O le a faapefea ona ese lou olaga pe afai e te faatuatuaina i taimi uma le Faaola e fesoasoani ia te oe? Mafaufau loloto pe mafai faapefea ona faateleina lou faatuatua ia te Ia a o e suesue i le Numera 13–14.

  • A o e suesueina le Numera 21:4–9, mafaufau pe mafai faapefea e le vaai atu i le Faaola ona fesoasoani pe a e tiga pe manaomia le faamalologa.

aikona o talanoaga
Fesili ma Fetufaa’iga

Tuu atu se taimi i tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Numera 11--14; 20--24; 27.

aikona o aoaoga o tomai
Aoaoga o Tomai

O le gaoioiga e aoao ai mo le Numera 21–4--9 atonu o se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai o le “Fesootaiga o Tusitusiga Paia” i le Tomai mo Suesuega o Tusitusiga Paia.

aikona o filifiliga o gaoioiga e aoao ai
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai

E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata a’oga. Filifili ma le agaga tatalo po o lē fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega. E mafai foi ona e sailia manatu faaalia mai au tagata aoga.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina Mai

Tuu atu soo le molimau, ma valaaulia tagata aoao e faasoa mai o latou lagona, aafiaga, ma molimau. A o faasoa mai e tagata aoga o latou lagona, aafiaga, ma molimau, o le a molimau mai le Agaga Paia i le moni o mea o loo latou fai mai ai. Ina ia aoao atili e uiga i le mana o le faasoaina atu o molimau, tagai i le “Na Tuuina Atu e le Faaola le Molimau ia i Latou na Ia Aoaoina” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 19).

Numera 11–12; 27:1–7

Aisea ou te manaomia uma ai faaaliga patino ma faaaliga mai perofeta a le Alii?

Mafaufau e faasoa atu lenei ata faataitai ma talanoaina fesili o loo mulimuli mai:

Sa tauivi talu ai nei Rasela ma nisi o aoaoga a taitai o le Ekalesia. Ua ia mautinoa e mafai ona ia maua faaaliga patino mo faaiuga ma fesili o loo ia te ia. Ona o lenei mea, ua ia mafaufau ai pe aisea e taua ai le taitaiga mai perofeta.

  • O le a se mea e ono manaomia ona malamalama i ai Rasela e uiga i faaaliga faaletagata lava ia?

  • O le a se mea e ono manaomia ona malamalama i ai Rasela e uiga i le mafuaaga e valaauina ai e le Atua ia perofeta?

I le taimi o lenei gaoioiga e aoao ai, uunaia tagata aoga e mafaufau pe faapefea ona fesootai mai le Atua ia i latou e ala i faaaliga faaletagata lava ia faapea foi ma upu a Ana perofeta.

Faamalamalama atu ina ua mavae se tausaga o malaga i le vao, sa faitio Isaraelu ia Mose ina ua latou lelavava aai i le manai. Sa amata ona vaivai Mose i lo latou muimui ma saili atu i le fesoasoani a le Alii. O le taunuuga, na filifilia e le Alii taitai e 70 e fesoasoani ia Mose e pulea Isaraelu (tagai Numera 11:1–17).

Valaaulia tagata aoga e faitau le Numera 11:24–29, ma vaavaai mo le mea na tupu ina ua uma ona filifilia e Mose ia toeaina e 70. E mafai foi ona e mafaufau e fesili atu:

  • O le a lou manatu i le uiga o le tala a Mose ina ua ia fai mai e manao “ia fai ma perofeta le nuu uma o Ieova”? (Numera 11: 29).

Ta’u atu e lei faapea mai Mose sa manao o ia i tagata uma e taitai ma maua faaaliga mo le tolauapiga a Isaraelu. Ae, atonu sa ia faailoa mai se manao o le a ola agavaa lona nuu e maua faaaliga mo o latou lava olaga (tagai “Numera 11:24–29; 12:1–15. O le a le uiga o le tala a Mose ina ua ia fai mai sa manao o ia i tagata uma e avea ma ni perofeta?” i le Fesoasoaniga i Tusitusiga Paia e : Feagaiga Tuai).

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili i le manaomia ona taialaina e faaaliga faaperofeta ma faaletagata lava ia, mafaufau e faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Dale G. Renlund:

Elder Dale G. Renlund

Ma e pei foi o pailate vaalele, tatou te manaomia ona malamalama i le auivi i totonu lea e galue ai le Agaga Paia e tuuina mai faaaliga faaletagata lava ia. Pe a tatou galulue i totonu o le auivi, e mafai e le Agaga Paia ona tatala mai malamalama’aga ofoofogia, taitaiga, ma le mafanafana. I fafo atu o lena auivi, po o le a lava lo tatou atamai po o le talenia, e mafai ona faaseseina i tatou ma lavevea ai ma mu. …

O aoaoga faavae, poloaiga, ma faaaliga mo le Ekalesia o tofi ia a le perofeta soifua, o lē na te mauaina ia mea mai le Alii o Iesu Keriso. O le ala vaalele lena a le perofeta. …

O faaaliga faaletagata lava ia e ā tagata taitoatasi ia. Mo se faataitaiga, e mafai ona e mauaina faaaliga, e uiga i le mea e te nofo ai, o le a le ala faalematātā e te mulimuli ai, pe o ai foi e te faaipoipo i ai. E mafai e taitai o le Ekalesia ona aoao atu aoaoga faavae ma faasoa atu fautuaga musuia, ae o le tiutetauave mo nei faaiuga e taoto lea ia te oe lava ia. O lau faaaliga lena ia maua; o lau ala vaalele lena. (“O Se Auivi mo Faaaliga Faaletagata Lava Ia,” Liahona, Nov. 2022, 16–17).

  • O a nisi o upumoni e mafai ona tatou aoaoina e uiga i faaaliga mai le Numera 11 ma aoaoga a Elder Renlund? (E mafai e tagata aoga ona faailoa mai upumoni faapenei: E mafai e tagata uma o le Ekalesia ona maua faaaliga e ala i le Agaga Paia. E taiala e le Alii Lana Ekalesia e ala i Ana perofeta filifilia.)

Mafaufau e faaaoga se tasi po o gaoioiga uma nei e fesoasoani ai i tagata aoga ia malamalama atili i nei upumoni:

  1. Valaaulia tagata aoga e faatusatusa amioga a Arona ma Miriama i le Numera 12:1–8 ma afafine o Selofeata i le Numera 27:1–7. Faamalamalama atu e masani ona o mai tagata ia Mose ma popolega ina ia mafai ona ia ‘ole atu i le Atua’ ma fesoasoani ia i latou ia ‘iloa faatonuga a le Atua ma ana tulafono’ (tagai i le Esoto 18:15-16). E mafai e tagata aoga ona talanoaina mea ua aoaoina ai i latou e nei tala e uiga i le sootaga i le va o faaaliga faaletagata lava ia ma le mulimuli i perofeta a le Alii.

  2. Tuu atu i tagata aoga se taimi e suesue ai e uiga i le ala e faamanuiaina ai i tatou e ala i faaaliga faaletagata lava ia ma faaaliga e ala mai i Ana perofeta. E mafai ona e tuuina atu ia i latou se taimi e suesue ai vaega o se tasi o savali nei: Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2018, 93–96 po o le Dallin H. Oaks, “O Laina e Lua o Fesootaiga,” Liahona, Nov. 2010, 83–86.

A uma le taimi na tuuina atu i tagata aoga e suesue ai, valaaulia i latou e aoao le tasi ma le isi i mea na latou aoaoina ma se paga po o se vaega toalaiti. E mafai foi ona outou mafaufau e talanoaina fesili faapenei o se vasega:

  • O le a se mea ua aoao mai ia te oe e le mamanu a le Alii mo faaaliga faaletagata lava ia ma faaperofeta e uiga ia te Ia?

  • Ua faapefea ona faamanuiaina lou olaga e faaaliga patino ma faaaliga e ala mai i perofeta a le Alii?

Molimau atu e uiga i upumoni na outou talanoaina i lenei aso. Fautuaina tagata aoga e saili le taitaiga mai le Alii e ala i le mulimuli i Ana perofeta ma saili faaaliga faaletagata lava ia.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Numera 13–14

E mafai faapefea e le Alii ona fesoasoani ia te a’u e faatoilalo o’u atuatuvalega?

E mafai ona e valaauliaina tagata aoga e mafaufau loloto ma tusi faamaumau o latou manatu e uiga i fesili nei:

  • E aafia faapefea la ma sootaga ma le Atua ona o le fefe?

  • O le a se mea e mafai ona ou faia pe afai e tele atu lo’u faatuatua ia Iesu Keriso?

E mafai ona e tuua nei fesili i luga o le laupapa i le gaoioiga atoa ma valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto ma faaopoopo i a latou tali a o latou suesueina le Numera 13–14.

Ina ua uma ona malaga le fanauga a Isaraelu i le vao, ona aumaia lea e le Alii i latou i le tuaoi o le nuu o Kanana, o le nuu lea o le folafolaga. Na ta‘u atu e le Alii ia i latou e tatau ona latou faatoilaloina le laueleele ina ia maua ai. Sa ia faatonuina Mose e filifili se tagata se toatasi mai ituaiga taitasi e toasefululua e siaki le laueleele ma toe aumai se lipoti o mea na latou maua (tagai Numera 13:1–25).

Mafaufau e faaali atu le siata lenei i luga o le laupapa ma tuu atu i tagata aoga e fai a latou lava kopi. Valaaulia tagata aoga e suesue i fuaiupu ma tusi i lalo upu po o fasifuaitau mai tusitusiga paia e mafai ona latou tuuina i le koluma lona lua.

Mea na Tupu

Faamatalaga

Mea na Tupu

O le lipoti a tagata matavao e toasefulu
Numera 13:25–29, 31–33

Mea na Tupu

O le tali a tagata
Numera 14:1–4

Mea na Tupu

O le lipoti a Kalepo ma Iosua
Numera 13:30; 14:6–9

A uma ua lava se taimi, valaaulia tagata aoga e faasoa mai i le vasega mea sa latou tusia. Mafaufau e fai atu i se tagata aoga e tusi tali a le vasega i luga o le laupapa. E mafai foi ona e fesili atu:

  • O le a se mea e tu matilatila mai ia te oe e uiga i le tali a Iosua ma Kalepo?

  • O le a se mea e mafai ona e aoao mai i a latou tali e mafai ona fesoasoani ia te oe pe a e feagai ma tulaga le mautonu? (O tali a tagata aoga e mafai ona aofia ai se upumoni e pei o lenei: O le faalagolago i le Alii e mafai ona fesoasoani tatou te iloa ai o tatou luitau i le faatuatua nai lo le fefe.)

Mafaufau e fa’aali atu fa’atonuga nei. Valaaulia tagata aoga e faauma lenei gaoioiga ma se paga.

  1. Saili se faataitaiga mai le soifuaga o Iesu Keriso lea e faaalia ai le ala na Ia tali atu ai i se tulaga e ono mafua ai le fefe.

  2. Talanoaina se mea ua e aoaoina mai lenei faataitaiga e uiga ia Iesu Keriso. E mafai faapefea e Lana faataitaiga ona fesoasoani ia te oe pe a e lagonaina le fefe?

A uma ona talanoaina e tagata aoga, mafaufau e valaaulia nisi e faasoa mai o latou manatu ma le vasega. E mafai foi ona e valaaulia ni nai tagata aoga naunautai e faasoa mai se aafiaga na latou faatoilaloina ai se tulaga fefe ona o lo latou faalagolago i le Faaola. (I le avea ai o se vaega o lenei talanoaga, mafaufau e faaali le vitio “Be Not Troubled” [4:30].)

4:31

Fautuaina le vasega e tomanatu lemu i o latou tulaga o i ai nei ma mea atonu latou te fefefe ai. Faaali atu faatonuga nei ma valaaulia tagata aoga e tusifaamaumau o latou manatu:

  • Faailoa se vaega i lou olaga e mafua ai ona e fefe.

  • Filifili pe faapefea ona e faalatalata atu i lenei vaega o lou olaga ma le faatuatua sili atu i le Faaola.

  • Tusifaamaumau lau fuafuaga.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Numera 21:4–9

O le a le mea e tupu pe a ou vaai atu ia Iesu Keriso?

Amata i le faasoa atu o le faamatalaga lenei a Elder Neil L. Andersen:

Elder Neil L. Andersen

Tatou te saili mo le fiafia. Tatou te moomoo mo le filemu. Tatou te faamoemoe mo le alofa. Ma e faamanuia i tatou e le Alii i le anoanoai o faamanuiaga ofoofogia. Ae fiilfaatasi ai ma le olioli ma le fiafia, e tasi le mea e mautinoa: o le a i ai taimi, o itula, o aso, o nisi taimi o tausaga o le a lagona ai e lou agaga le manu’a. (“Manu’a,” Liahona, Nov. 2018, 84)

E mafai ona e fai atu i tagata aoga le fesili lenei ma valaaulia se tasi e fai se lisi o tali a tagata o le latou vasega i luga o le laupapa.

  • O a ni uunaiga po o ni luitau e mafai ona tulai mai i se talavou matua o lagonaina le faamanualia faalelagona pe faaleagaga?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau po o fea e masani ona latou liliu i ai pe a manunua o latou agaga. Uunaia i latou a o latou suesue e gauai atu i uunaiga faaleagaga mai le Agaga Paia e mafai ona fesoasoani ia i latou i o latou tulaga.

Faamalamalama atu a o feoai Isaraelu i le vao, sa latou muimui i le Atua ma na lelavava i le manai na Ia saunia. Valaaulia tagata aoga e faitau le Numera 21:4–9, ma vaavaai mo tali a le Alii i le muimui o Isaraelu. Tuu atu i tagata aoga e faasoa mai mea na latou maua.

Ta’u i ai o isi fuaitau o mau o loo tuuina mai ai ni faamatalaga faaopoopo taua e uiga i lenei tala. Faaali atu mau fesootai nei o tusitusiga paia. Valaaulia tagata aoga e faitau fuaitau taitasi ma tusi se aotelega e tasi le fuaiupu o mea e faaopoopo e fuaitau taitasi i lo latou malamalamaaga i le tala o loo i le Numera 21. (Ina ia faataitai le tomai “Faafesootaiina o Tusitusiga Paia,” i tomai o le Suesueina o Tusitusiga Paia, e mafai ona e uunaia tagata aoga e faafesootai faatekinolosi nei mau i le Numera 21:4–9 i le Gospel Library pe tusi mau faasino i a latou laina o mau o ni mau fesootai.)

A uma le taimi na tuuina atu i tagata aoga e suesue ai, valaaulia i latou e faasoa mea na latou aoaoina ma se paga po o se vaega toalaiti. E mafai ona e faaali atu le ata lenei i le taimi o la latou talanoaga.

Tauagavale: O Le Faasatauroga, Taumatau: Mose ma le Gata Apamemea

Agavale:O Le Faasatauroga, saunia e Harry Anderson (auiliiliga). Taumatau: Mose ma le Gata Apamemea, saunia e Judith Mehr (auiliiliga)

Valaaulia tagata aoga e faasoa atu i le vasega nisi o upumoni na latou maua mai a latou suesuega ma talanoaga. Atonu e faailoa mai e tagata aoga ni nai mataupu faavae, e aofia ai mea nei: Afai tatou te vaai atu ia Iesu Keriso i le faatuatua, e mafai ona faamaloloina i tatou.

Mafaufau e faaaoga le gaoioiga lenei e fesoasoani ai i tagata aooga ia malamalama atili i lenei upumoni:

  • O a ni auala patino e mafai ona tatou vaai atu ai ia Iesu Keriso mo le faamalologa? (E mafai ona e valaaulia tagata aoga e sue ma faasoa mau po o faamatalaga mai taitai o le Ekalesia e fesoasoani e tali ai lenei fesili.)

  • O le a se mea e faigata ai ona vaai atu ia Iesu Keriso? E mafai faapefea ona tatou faatoilaloina nei luitau?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i se aafiaga i o latou olaga ina ua latou filifili e vaavaai atu ia Iesu Keriso mo le faamalologa. E mafai ona e valaauliaina ni nai tagata aoga e faasoa mai a latou aafiaga pe afai e le patino tele.

Mafaufau e faasoa atu le saunoaga lea a Peresitene Russell M. Nelson:

Peresitene Russell M. Nelson

Ou te aioi atu ia outou o mai ia te Ia ina ia mafai ona Ia faamaloloina outou! O le a Ia faamaloloina oe mai le agasala pe a e salamo. O le a Ia faamaloloina oe mai le faanoanoa ma le fefe. O le a Ia faamaloloina oe mai manu’a o lenei lalolagi. (“O Iesu Keriso Lava le Tali,” Liahona, Me 2023, 127)

Tuu atu i tagata aoga se taimi e mafaufau ai pe na faapefea ona musuia i latou e faaaoga mea sa latou aoaoina i le asō i o latou olaga. Fautuaina i latou e tusi i lalo soo se fuafuaga ma ni uunaiga faaleagaga na latou maua mai le Agaga Paia.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”