“Kenese 1–2; Mose 2–3; Aperaamo 4–5,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Tuai (2026)
Ua Vaai Mose ia Ieova, saunia e Joseph Brickey
Kenese 1–2; Mose 2–3; Aperaamo 4–5
I lalo o le taitaiga a le Tama Faalelagi, na foafoaina ai e Iesu Keriso le lalolagi i ni vaitaimi se ono, ona malolo ai lea i le vaitaimi lona fitu. Na foafoaina e le Atua ia Atamu ma Eva i Lona lava faatusa. Na Ia poloaiina i la’ua ia fanafanau ma faatumuina le lalolagi.
O Puna’oa Fa’aopoopo
Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Tuai, “Kenese 1–2; Mose 2–3; Aperaamo 4–5”
Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina o lesona o loo mulimuli mai.
Uunaia o Suesuega Faaletagata Lava Ia
A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:
-
E mafai ona tatou aoaoina le tele o mea e uiga ia Iesu Keriso pe a tatou mafaufau i Lana matafaioi o le Foafoa. Suesue se tasi o tala o le Foafoaga i le Kenese 1, Mose 2, po o le Aperaamo 4. Mafaufau e fai se lisi o mea ua e aoaoina e uiga ia Iesu Keriso.
-
A o e suesueina le Kenese 1:26–27, Mose 2:26–27, ma le Aperaamo 4:26–27, mafaufau loloto po o le a le uiga o le foafoaina o i tatou i le faatusa o le Atua. Na faapefea ona aafia oe i lou malamalama’aga i lenei upumoni?
-
O le tele o faatosinaga i aso nei e faaitiitia ai le taua o le faaipoipoga ma le aiga. A o e suesueina le Mose 2:27–28; 3:18–24, mafaufau pe aisea e faia ai e le faaipoipoga ma le aiga se matafaioi totonugalemu i le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi.
Fesili ma Fetufaa’iga
Tuu atu se taimi i tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalama’aga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Kenese 1–2; Mose 2–3; ma le Aperaamo 4–5.
Aoaoga o Tomai
O leKenese 1; Mose 2; ma le Aperaamo 4 atonu o se nofoaga aoga lea e faaaoga ai le tomai “Saili i Tusitusiga Paia ma i le Potutusi o le Talalelei,” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia.
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai
E tele filifiliga o gaoioiga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o lē fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.
Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai
Tali atu i uunaiga faaleagaga e uiga i manaoga o tagata aoao. E silafia e le Alii manaoga o au tagata aoga. A o e tatalo mo i latou o loo e aoaoina ma saunia oe lava faaleagaga, e mafai ona Ia tuuina atu ia te oe uunaiga faaleagaga e fesoasoani ia te oe e iloa ai le auala sili e fesoasoani ai i au tagata aoga. Ia maua le lototele o le Agaga Paia “o le a faaali mai e ia ia te outou mea uma e tatau ona outou faia” (2 Nifae 32:5).
Kenese 1; Mose 2; Aperaamo 4
E mafai faapefea e le malamalama i le Foafoaga ona aafia ai ou lagona e uiga i le Foafoa?
Mafaufau e faaali atu se ata o se laufanua matagofie po o se isi foafoaga a le Atua a o ulufale atu tagata aoga i le vasega. E mafai foi e tagata aoga ona faasoa atu i se paga se ata po o se faamatalaga o se tasi o foafoaga a le Atua e taua ia i latou.
Faailoa atu o le suesueina o le Foafoaga e mafai ona faalolotoina ai o tatou lagona o le alofa ma le migao mo Iesu Keriso, o lē na foafoaina le lalolagi, ma mo le Atua le Tama, o lē na foafoaina tamaitai ma alii i Lona faatusa. Mafaufau e faaali atu se siata e pei o lenei ma valaaulia tagata aoga e fai a latou lava kopi. Valaaulia i latou e suesue le Kenese 1; Mose 2; po o le Aperaamo 4, ma vaavaai mo tali eseese e mafai ona latou faaaofia ai i koluma taitasi o le siata. (Ina ia fesoasoani i fesili atonu e i ai i tagata aoga e uiga i le Foafoaga, e mafai ona e uunaia i latou e suesue ia faamatalaga e faatatau i nei mataupu i Fesoasoaniga mo Tusitusiga PaiaMau: Feagaiga Tuai.)
|
O mea ua ou aoaoina pe lagonaina e uiga i Lē Foafoa |
O mea ua ou aoaoina pe lagonaina e uiga i Ana foafoaga |
|---|---|
O mea ua ou aoaoina pe lagonaina e uiga i Lē Foafoa | O mea ua ou aoaoina pe lagonaina e uiga i Ana foafoaga |
O le isi mea e sosoo ai, vaevae le vasega taitoalua po o ni vaega laiti. Valaaulia tagata aoga e faasoa atu i le tasi ma le isi nisi o a latou tali. E mafai foi e tagata aoga ona faasoa nisi o a latou malamalama’aga i le vasega. (I le faaaogaina o a latou lava upu, atonu latou te faailoa mai ai upumoni e pei o nei: I lalo o le taitaiga a le Tama Faalelagi, na foafoaina ai e Iesu Keriso le lalolagi. Sa i ai le muai mafaufau ma le faatulagaga lelei i le Foafoaga. Na foafoaina i tatou i le faatusa o le Atua. Na folafola mai e le Atua Ana foafoaga e lelei tele.)
-
E mafai faapefea e le manatuaina o nei upumoni ona aafia ai ou lagona e uiga i le Atua, Iesu Keriso, ma foafoaga uma a le Atua?
Mafaufau e valaaulia tagata aoga e sue ni mau e faalolotoina ai lo latou malamalama ma le talisapaia o le matafaioi a Iesu Keriso o le Foafoa. E mafai ona latou faaaogaina meafaigaluega mo suesuega i le Gospel Library e sue ai fuaitau (tagai i le “Saili i Tusitusiga Paia ma i le Gospel Library” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia). E mafai foi ona e fautuaina i latou e suesue i nisi o fuaitau nei:
Pe a lava se taimi, mafaufau e valaaulia tagata aoga e faasoa mea na latou aoaoina i se paga, i ni vaega toalaiti, po o le vasega. Atonu foi e te mafaufau e fai atu fesili e pei o nei:
-
O le a le mea e fesoasoani ai le matafaioi a le Faaola o se Foafoa ia te oe e malamalama ai e uiga ia te Ia ma Ona gafatia?
-
O le a se mea ua e aoaoina pe lagonaina e uiga i faamoemoega o le Faaola, Lona alofa, po o Lona mana e fesoasoani ai ia te oe?
Mafaufau e faaali le vitio “We Lived with God” (4:00), ma valaaulia tagata aoga e toe mafaufau i o latou lagona mo Iesu Keriso. E mafai foi e tagata aoga ona tusifaamaumauina soo se lagona po o ni uunaiga na latou maua mai le Agaga Paia.
Kenese 1:26–27; Mose 2:26–27; Aperaamo 4:26–27
Aisea e taua ai le manatuaina na foafoaina a’u i le faatusa o le Atua?
Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto ma talanoaina se vaega o le tino o le tagata lea e maofa ai i latou. E mafai foi ona e faaali atu le vitio “God’s Greatest Creation” (2:51).
Mafaufau e talanoaina faatasi se fesili e pei o lenei:
-
O a ni ou manatu po o ni lagona e uiga i le Atua a o e mafaufau i le tino o le tagata ma ona galuega e tele?
Valaaulia tagata aoga e suesue le Kenese 1:26–27; Mose 2:26–27; po o le Aperaamo 4:26–27, faatasi ai ma le faamatalaga lenei mai le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi.” Uunaia i latou e mafaufau i mea ua faaalia mai e nei aoaoga e uiga i le taua o lo latou foafoaga.
O tagata soifua uma—tane ma le fafine—ua faia i le faatusa o le Atua. O i latou taitoatasi o se atalii po o se afafine agaga faapelepele a ni matua faalelagi ma, i le avea ai o i latou faapea, ua tofu i latou taitoatasi ma se natura paia ma se taunuuga paia. (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Gospel Library))
-
O le a se mea ua fesoasoani ai nei aoaoga ia te oe e malamalama ai e uiga ia te oe lava? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se upumoni faapenei: Ona ua foafoaina i tatou i le faatusa o le Atua, ua i ai so tatou natura ma se taunuuga paia.)
Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama lelei i le taua o lo latou natura ma le taunuuga paia, tufa atu le pepa e tufatufa atu ua faaulutalaina “O Lo Tatou Faasinomaga ma le Taunuuga.” Valaaulia tagata aoga e talanoaina faatasi i ni vaega. A uma, e mafai ona e fai atu i tagata aoga e faasoa mai i le vasega nisi o o latou malamalama’aga.
Mafaufau e valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai pe na faapefea ona aafia i latou i le iloaina o lo latou faasinomaga ma le taunuuga paia. E mafai foi ona tou matamata i le vitio “Running Toward the Light” ( mai le faailo taimi 11:00 i le 15:19). Valaaulia tagata aoga e gauai atu i le auala na suia ai le olaga o Elder Peter M. Johnson ina ua ia iloaina o ia o se atalii o le Atua.
Aisea e totonugalemu ai le faaipoipoga ma le aiga i le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi?
Mafaufau e faasoa atu le faamatalaga lenei mai le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” faatasi ai ma le vaaiga faataitai o loo i lalo. (E mafai ona e fetuunai faamatalaga auiliili o le vaaiga faataitai ina ia sili atu ona faatatau i au tagata aoga.)
O i matou, o le Au Peresitene Sili ma le Aufono a Aposetolo e Toasefululua O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, matou te ta’utino atu ma le faamaoni, o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai, ua faauuina e le Atua, ma o le aiga o le totonugalemu lea o le fuafuaga a Lē Foafoa, mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau. (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Gospel Library)
E faalogo Kitiona i le tele o savali i le lotu ma isi nofoaga o le talalelei e uiga i le taua o le faaipoipoga ma le aiga. Sa le’i mafaufau tele iai o ia i le taimi muamua, ae a o faasolo ina matua, ua amata ona lelavā le faalogo soo i ai. E le mafai ona ia vaai moni ia te ia o faaipoipo pe maua se fanau. Ina ua faalogo Kitiona i savali i le lotu e uiga i le aiga o loo totonugalemu i le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi, sa ia mafaufau po o le a le uiga o lena mea mo ia.
-
O a nisi o mafuaaga atonu e lagona ai e ia le musu e faaipoipo ma fai se fanau?
Valaaulia tagata aoga e fai atu a latou fesili atonu o loo i ai e uiga i le faaipoipoga ma le aiga. Faamalamalama atu e faapea o le mea na faia e le Tama Faalelagi ina ua mavae le Foafoaga o le lalolagi e mafai ona fesoasoani tatou te malamalama ai i le matafaioi autu o le faaipoipoga ma le aiga i Lana fuafuaga. Uunaia tagata aoga a o latou suesue e saili le taitaiga mai le Agaga Paia mo se fesoasoani i a latou fesili.
Suesue faatasi le Mose 2:27–28; 3:18–24; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:15–17. Uunaia tagata aoga ia vaavaai mo upumoni o loo faailoa ai le matafaioi tutotonu o le faaipoipoga ma le aiga i le fuafuaga a le Tama Faalelagi. (E mafai foi e tagata aoga ona faaaoga Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Tuai e fesoasoani ai ia i latou ia malamalama lelei i fuaiupu latou te suesueina mai le Mose 2–3.)
Fai atu i tagata aoga e faasoa mai nisi o upumoni na latou aoaoina e uiga i le faaipoipoga ma le aiga mai a latou suesuega. Mafaufau e tusi upumoni nei i luga o le laupapa. I le faaaogaina o a latou lava upu, e mafai ona latou faailoa mai upumoni e pei o nei:
-
Ua poloaiina e le Atua ia tane ma avā ia fanauina ni fanau (Mose 2:28).
-
O le tane ma le avā e tatau ona tasi ma galulue o ni paaga tutusa (Mose 3:18, 24).
-
O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai ua faauuina e le Atua (Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:15).
-
Na foafoaina le lalolagi e saunia ai se nofoaga e mafai ona fananau mai ai fanau a le Atua i ni aiga ma alualu ai i luma faatasi (Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:16–17).
I le avea ai o se vaega o la outou talanoaga o nei upumoni, mafaufau e faaali atu vitio “Today’s Family: Elder Andersen on Children” (2:35) po o le “Renaissance of Marriage” (2:36).
E mafai foi ona e fai atu ni fesili e pei o nei:
-
E mafai faapefea e le manatuaina o le matafaioi autu o le faaipoipoga ma le aiga i le fuafuaga a le Tama Faalelagi ona aafia ai au filifiliga?
-
O le a sou manatu e mafai faapefea e le mulimuli i tulaga faatonuina a le Tama Faalelagi e faatatau i le faaipoipoga ma le aiga ona fesoasoani ia te oe e avea atili ai e faapei o Ia?
Ia faailoa atu e faapea, mo mafuaaga eseese, e toatele tagata e le o oo i ni tulaga lelei o le faaipoipoga po o le aiga. E mafai ona mafua ai le faanoanoa, le fiafia, fenumiai, po o le popole. Ina ia fesoasoani e talanoaina nei popolega, e mafai ona e fesili atu:
-
O le a se mea e mafai ona e faasoa atu i se tasi e lei mauaina ni aafiaga lelei i le faaipoipoga ma le aiga? (Pe a manaomia, mafaufau e faaaoga le saunoaga lenei a Elder D. Todd Christofferson:)
Ina ia tautino atu ia upumoni faavae e tusa ai ma le faaipoipoga ma le aiga, e le o faaseeloa ai le vaai pe tuuitiitia ai osigataulaga ma manuia o i latou e le i afea le tulaga lea i le taimi nei. O nisi o outou e le o maua faamanuiaga o le faaipoipoga ona o ni mafuaaga e aofia ai le leai o se vaai i le lumanai, tosina atu i le itupa e tasi, faaletonu o le tino po o le mafaufau, pe na o le fefe foi lava ne’i toilalo faapea, mo na o lea taimi pe ā, ua lamatia ai le faatuatua. Pe atonu foi sa e faaipoipo, ae ua faamutaina lena faaipoipoga, ma ua tuua ai na o oe e faafoeina mea e toetoe ina a le mafai e ni tagata se toalua ona taulimaina. O nisi o outou ua faaipoipo, e le mafai ona fanauina ni fanau e ui i le naunautaiga lofituina ma tatalo faatauanau.
Ae tusa lava, e tofu tagata uma ma meaalofa; e tofu tagata uma ma taleni; e mafai e tagata uma ona saofaga i le tatalaina mai o le fuafuaga paia i augatupulaga taitasi. E tele mea e lelei, e tele mea e manaomia—o nisi lava taimi o mea uma e tatau ai mo le taimi nei—e mafai ona ausia i tulaga faatauvaa. Ua toatele naua outou o loo faia le mea silisili tou te mafaia. Ma a outou amoina avega aupito mamafatu o le olaga nei, ia tutulai mai e puipuia le fuafuaga a le Atua ia faaeaina Lana fanau, ua tatou saunia uma lava e lagolagoina outou. Faatasi ai ma le mautinoa tatou te molimau atu o le Togiola a Iesu Keriso ua faamoemoeina, ma, i le iuga, o le a tauia ai mea uma na le’i mauaina, ma le toilalo o i latou na liliu atu ia te Ia. E leai se tasi na muai fuafuaina faapea e itiiti mea na te maua nai lo mea uma o i le Tama mo Ana fanau. (“Aisea e Faaipoipo ai, Aisea e Fai ai se Aiga,” Liahona, Me 2015, 52.)
Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto pe faapefea ona latou faatinoina upumoni na latou suesueina. Uunaia i latou e saili musumusuga mai le Tama Faalelagi pe faamaumau ni uunaiga faaleagaga ua uma ona latou maua mai le Agaga Paia. Molimau atu i le matafaioi tutotonu o le aiga i le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi,