Kosi o Tusitusiga Paia
O Manatu mo le Aso Muamua o le Vasega


“O Manatu mo le Aso Muamua o le Vasega,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Tuai (2026)

O se ata lautele o vaaiga mai le Feagaiga Tuai

O Manatu mo le Aso Muamua o le Vasega

O le Feagaiga Tuai o loo tusifaamaumau ai uluai feutagaiga a le Atua ma Ana fanau i le lalolagi. I lenei tusi paia o tusitusiga paia, tatou te aoao ai ia Iesu Keriso e ala i Ana aoaoga ma gaoioiga i le avea ai ma Ieova i le muai olaga. E tatou te aoao foi e uiga i valoaga ma faatusa o loo molimau e uiga ia te Ia. O loo faamatala mai e le Feagaiga Tuai feagaiga na osia e le Atua ma Ana fanau. Na folafola mai e le Alii e faamamaluina feagaiga na Ia osia ma le aiga o Isaraelu, i aso anamua ma aso e gata ai.

Punaoa Faaopoopo

Fesoasoani mo Mau: Feagaiga Tuai, “Faatomuaga i le Feagaiga Tuai”

O gaoioiga e aoao ai i lenei lesona e mafai ona faaaoga a o e amataina lau kosi o le Feagaiga Tuai lea e o faatasi ma le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u--e tusa lava po o le a le taimi e amata ai lau vasega. E mafai foi ona faaaoga pe afai o loo e aoaoina atu le Feagaiga Tuai 301 po o le 302.

aikona o filifiliga o gaoioiga e aoao ai
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai

Ina ia faailoa atu tagata aoga i lenei kosi, e mafai ona e filifilia se tasi pe sili atu o gaoioiga nei e faaaoga i le aso muamua o le vasega. Talu ai o loo tele atu anomea iinei nai lo mea e ono talanoaina i se vasega e tasi, ia mafaufau ma le agaga tatalo po o fea filifiliga o le a sili ona taua mo lau vasega. Afai e manaomia, e mafai ona e faaaogaina le tele o nei gaoioiga i vasega i le lumanai.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai

Fatufatu se lagona o le auai. I lenei kosi atoa, mafaufau po o le a se mea e mafai ona e faia e fatu ai se siosiomaga o le alofa ma faatuatuaina ina ia lagona ai e tagata aoga lo latou auai. Pe a lagona e tagata aoga lo latou auai, o le a sili atu ona latou faaali mai o latou lagona, faasoa mai aafiaga, ma fai mai ni fesili. O se tasi o auala e fesoasoani ai e fatu se lagona o le auai, o le fesoasoani lea i tagata aoga e faamalolosia lo latou sootaga ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson, “O le tasi ma le Tama, Alo, ma le Agaga Paia e le taumate o le tulaga maualuga lea o le auai” (“O Le Aoaoga Faavae o le Auai,” Liahona, Nov. 2022, 56).

O le a la’u matafaioi i le fatuina o se siosiomaga faaKeriso e aoao ai?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i se taimi na faaali atu ai e se tasi le alofa faaKeriso ia i latou, po o le taimi na latou faaalia ai le alofa faaKeriso i isi. E mafai foi ona latou faaali atu se ata i luga o a latou telefoni poto po o se isi masini o loo faailoa ai le faaalia o le alofa faaKeriso.

Faitau faatasi le Levitiko 19:18 ma le Teuteronome 10:19. Valaaulia tagata aoga e talanoaina mataupu faavae na aoao mai e le Alii e uiga i le alofa i le Feagaiga Tuai. (E mafai e tagata aoga ona faailoa mai upumoni e pei o nei: Ua poloaiina i tatou e le Alii ia alolofa atu i isi e pei o i tatou lava. Ua valaaulia i tatou e le Alii e faaali atu le alofa ia i latou tatou te le iloaina.

  • O le a sou manatu e mafai faapefea ona fesootai nei upumoni i lou aafiaga i lenei vasega? (I le avea ai ma se vaega o la outou talanoaga, mafaufau e valaaulia tagata aoga e faasoa mai nisi o luitau e ono feagai ma se tasi pe a latou auai i se vasega inisitituti mo le taimi muamua.)

  • O a nisi o mea patino e mafai ona e faia e fesoasoani ai i la tatou vasega ia avea ma se siosiomaga faaaloalo e aoao ai, auai i ai, ma le alofa faaKeriso?

E mafai ona outou matamata i le vitio “Valaaulia Patino e Auai i le Inisitituti” (2:45). Valaaulia tagata aoga a o latou matamata e mafaufau po o ai e mafai ona latou valaaulia e auai i lenei vasega. (E mafai e tagata aoga ona tesi pe lafo atu se feau-tusitusia i se tasi a o latou i ai i le vasega pe mafaufau pe mafai faapefea ona latou aapa atu ia i latou a o lei o’o i le isi vasega.)

2:51

Mafaufau e valaaulia tagata aoga taitasi e mafaufau loloto ma tusifaamaumau se faatinoga patino o le a latou faia e fesoasoani ai e fausia se siosiomaga faaaloalo e aoao ai, auai ai, ma le alofa faa-Keriso.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

E mafai faapefea ona ou tausia la’u molimau?

Mafaufau e faitau faatasi le saunoaga a Peresitene Russell M. Nelson. Ona valaaulia lea o tagata aoga e talanoaina ma se paga fesili o loo sosoo ai:

Peresitene Russell M. Nelson

Ou te augani atu ia te oe ia tausia lau molimau. Galue i ai. Pulea. Tausi i ai. Faafailele ina ia tuputupu ae. Fafaga i upumoni. Aua ne’i faaleagaina i filosofia sesē o alii ma tamaitai lē talitonu ona e tuufesili lea pe aisea ua vaivai ai lau molimau. (“Filifiliga mo le Fa’avavau” [faigalotu i le lalolagi atoa mo talavou matutua, 15 o Me , 2022], Gospel Library)

  • O le a sou manatu i le uiga o le “tausia lau molimau”? Aisea e te manatu ai e taua?

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto pe faapefea ona latou tausiaina a latou molimau. Valaaulia i latou a o latou suesue e vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani ia i latou e iloa ai ni faaleleiga e mafai ona latou faia.

Mafaufau e tusi le ulutala lenei i luga o le laupapa: E mafai faapefea ona ou tausia la’u molimau? Valaaulia tagata aoga e sue upumoni mai tusitusiga paia po o faamatalaga mai taitai o le Ekalesia e fesoasoani e tali ai lenei fesili. E mafai ona latou faaaogaina le Gospel Library e sue ai e i latou lava ia punaoa, pe mafai foi ona latou suesue i nisi o fuaitau nei:

  • Teuteronome 4:29; 6:4–7

  • Iosua 1:8

  • Salamo 119:10–16

  • Faataoto 2:2–6

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai tali na latou maua i le fesili o loo i luga o le laupapa ma se paga po o se vaega toalaiti. E mafai foi ona e valaaulia tagata aoga e tusi nisi o tali na latou maua i luga o le laupapa. Pe a manaomia, e mafai foi ona e faasoa atu le saunoaga lenei a Peresitene Nelson e fesoasoani ai i tagata aoga e faailoa mai ni auala faaopoopo e mafai ona latou tausia ai a latou molimau:

Peresitene Russell M. Nelson

Punouai i tatalo faatauanau ma lotomaualalo i aso taitasi. Tausia lelei oe lava ia i afioga a perofeta anamua ma aso nei. Ole atu i le Alii e aoao oe i le auala e faalogo lelei ai ia te Ia. Faaalu atili se taimi i totonu o le malumalu ma i galuega o talafaasolopito o aiga.

A o e faia lau molimau ma au faamuamua sili ona maualuga, vaavaai mo ni vavega e tutupu i lou olaga. (“O Filifiliga mo le Faavavau”)

Mafaufau e fai atu fesili e pei o fesili nei e fesoasoani ai i tagata aoga e faapatino upumoni sa latou suesueina:

  • O le a sou manatu, e mafai faapefea e le puleaina atoatoa o lau molimau ona faatosinaina:

    • Lou iai i lenei vasega?

    • Au suesuega o tusitusiga paia?

    • O au tatalo?

  • O a ni taumafaiga ua e faia e tausia ai lau molimau? Ua faapefea ona faamanuiaina oe e le Alii?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i faatinoga o le a latou faia e fesoasoani ai ia i latou e tausia atoatoa a latou molimau. Uunaia i latou e tusifaamaumau ni auala patino o le a latou galulue ai e ausia a latou sini. E mafai ona e tulitataoina mai lea taimi i lea taimi i le semesa atoa ma valaaulia tagata aoga e lipoti mai lo latou alualu i luma.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

E mafai faapefea e le suesueina o le Feagaiga Tuai ona faateleina lo’u faatuatua i le Faaola?

Mafaufau e faaali atu fesili nei ma valaaulia tagata aoga e talanoaina faatasi ma se paga.

  • O le a se tala po o se tagata e oo mai i lou mafaufau pe a e mafaufau e uiga i le Feagaiga Tuai? Aisea?

  • O a so outou manatu i nisi o faamoemoega o le Feagaiga Tuai?

Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai a latou tali i fesili nei i le vasega. Ona faasoa atu lea o le saunoaga lenei mai ia Peresitene M. Russell Ballard:

Peresitene M. Russell Ballard

O le molimau muamua ia Keriso o le Feagaiga Tuai o le Tusi Paia, lea sa muai ta’u mai ai ma valoia mai le afio mai o le Faaola, o Lona soifua maoae, ma Lana Togiola mo le faasaolotoina. (“O Le Vavega o le Tusi Paia,” Liahona, Me 2007, 82)

  • O le a se mea ua aoao mai e lenei faamatalaga e uiga i se tasi o faamoemoega o le Feagaiga Tuai? (E mafai e tagata aoga ona faailoa mai se upumoni faapenei: O loo molimau mai le Feagaiga Tuai ia Iesu Keriso. E mafai foi ona e fesoasoani i tagata aoga ia maua le lagolago mo lenei upumoni i fuaitau nei: Ioane 5:39; 1 Nifae 19:23; ma le 2 Nifae 11:4.)

Faamalamalama atu na faaaoga e tusitala o le Feagaiga Tuai ni metotia eseese e fesoasoani ai i tagata e aoao e uiga ia Iesu Keriso, e aofia ai mea faitino po o faatusa, aoaoga faaperofeta, ma e oo lava i aafiaga na maua e tagata.

Valaaulia tagata aoga e faataitai le vaavaai mo Iesu Keriso i le Feagaiga Tuai e ala i le filifilia ia le itiiti ifo ma se tasi o gaoioiga i le pepa e tufa atu “Mauaina o Iesu Keriso i le Feagaiga Tuai.” E mafai e tagata aoga ona faatumu le pepa e tufa atu faatasi ma se paga po o i ni vaega toalaiti. (Mo nisi faamatalaga ma faataitaiga, tagai i le “Taulai Atu ia Iesu Keriso i Tusitusiga Paia,” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia.)

Pepa e tufatufa atu o le Sailia o Iesu Keriso i le Feagaiga Tuai

Tuu atu i tagata aoga se taimi e talanoaina faatasi ai o se vasega mea na latou aoaoina mai a latou suesuega. E mafai foi ona e mafaufauina se fesili e pei o lenei:

  • E mafai faapefea e le sailia o Iesu Keriso i le Feagaiga Tuai ona e latalata atili atu ai ia te Ia?

Valaaulia tagata aoga e fai se taumafaiga filiga e vaavaai mo le Faaola a o latou suesueina le Feagaiga Tuai.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

O le a se mea e mafai e le Feagaiga Tuai ona aoao mai ia te a’u e faatatau i la’u sootaga faalefeagaiga ma le Atua.

Faasoa atu le saunoaga lenei mai ia Sister Emily Belle Freeman ma valaaulia tagata aoga e talanoaina fesili o loo i lalo ma se paga.

Sister Emily Belle Freeman

O se feagaiga e le na o se konekarate e faatatau i ai, e ui ina e taua lena mea. E faatatau i se sootaga. (“Savali i Sootaga o Feagaiga ma Keriso,” Liahona, Nov. 2023, 78)

  • E faapefea ona pei le osia o se feagaiga ma le Atua o se sootaga?

  • O a ni mea e maua ai se sootaga lelei?

Faamalamalama atu e faapea, i le Feagaiga Tuai atoa, sa saili ai ma le alofa le Atua e faalolotoina Lana sootaga ma Ana fanau e ala i le osia o feagaiga ma i latou. E masani ona tatou ta’ua le feagaiga na osia e le Atua ma Aperaamo ma e tupuga mai ia te Ia o le feagaiga faa-Aperaamo. Sa vaai Isaraelu i le Feagaiga Tuai ia i latou lava o tagata o le feagaiga a le Alii.

Valaaulia tagata aoga e suesue le Kenese 12:1–3; 17:4–8; ma le Esoto 19:5–6, ma vaavaai mo nisi o faamanuiaga na folafola mai e le Atua ia Aperaamo ma ē e tupuga mai ia te ia o se vaega o Lana feagaiga ma i latou. Valaaulia tagata a’oga e fa’asoa mai mea na latou maua. E mafai foi ona e fai atu se fesili e pei o lenei:

  • O a ni mea o fesoasoani nei fuaiupu ia oe e malamalama ai e uiga i le Atua? (E mafai e tagata aoga ona faailoa mai upumoni e pei o lenei: E finagalo le Atua e osia feagaiga ma Ana fanau. A o tatou ulu atu i feagaiga ma le Atua, ua Ia folafola mai ia i tatou faamanuiaga silisili o le a taitai atu ai i tatou ia latalata atili atu ia te Ia.)

Mafaufau e talanoaina faatasi le saunoaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson:

Peresitene Russell M. Nelson

O le taimi lava tatou te osia ai se feagaiga ma le Atua, ua tatou tuua ai loa e faavavau le faalotolotolua. O le a le lafoaia e le Atua Lana sootaga ma i latou o e na faia se sootaga faapea ma Ia. O le mea moni, o i latou uma ua osia se feagaiga ma le Atua e mafai ona maua se ituaiga o alofa ma le alofa mutimutivale faapitoa. I le gagana Eperu, o lena alofa faalefeagaiga e ta’ua o le hesed (חֶסֶד). …

Hesed O le hesed o se ituaiga faapitoa o le alofa ma le alofa mutimutivale lea e lagonaina e le Atua mo, ma tuuina mai i a i latou o e ua osia se feagaiga ma Ia. Ma tatou te toe taui atu ma le hesed mo Ia. …

Ona o loo iai i le Atua le hesed mo i latou o e ua osifeagaiga ma Ia, o le a Ia alofa iā i latou. O le a faaauau pea ona ia galue fa’atasi ma i latou ma ofo atu iā i latou avanoa e sui ai. O le a Ia fa’amagaloina i latou pe a latou salamō. Ma a latou se ese, o le a Ia fesoasoani ia i latou ia maua lo latou ala e toe foi atu ai ia te Ia.

O le taimi lava e osia ai e oe ma a’u se feagaiga ma le Atua, o le a sili atu ona vavalalata lo tatou sootaga ma Ia nai lo le taimi a o lei faia a tatou feagaiga. O lenei ua fusia faatasi i tatou. Ona o la tatou feagaiga ma le Atua, o le a lē vaivai ai lava o Ia i Ana taumafaiga e fesoasoani ia i tatou, ma o le a tatou le faaumaina lava Lona onosai alofa mutimutivale ia i tatou. Ua tofu i tatou ma se nofoaga faapitoa i le loto o le Atua. E i ai Ona faamoemoega maualuluga mo i tatou. (“O Le Feagaiga e Faavavau,” Liahona, Oke. 2022, 5, 6)

  • O le a le mea e sili ona taua ia te oe i lenei faamatalaga?

  • O le a sou manatu i le uiga o le toe taui atu ma le hesed” mo le Atua?

Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama o le Feagaiga Tuai ua faatumulia i faataitaiga o le faaalia e le Atua o Lona alofa faalefeagaiga (hesed) ma Lona nuu. Valaaulia tagata aoga e filifili nisi o fuaitau o mau nei (po o isi latou te mauaina e i latou lava), ma vaavaai mo faamaoniga o le alofa faalefeagaiga a le Atua.

  • Faamasino 2:1

  • Salamo 105:7–11

  • Isaia 49:14–16; 54:7–10

  • Ieremia 29:11–14; 31:31–34

  • Esekielu 34:11–16, 25

A mae’a se taimi talafeagai, valaaulia tagata aoga e faasoa atu i se paga po o se vaega toalaiti mea na latou aoaoina pe lagonaina e uiga i le Atua mai a latou suesuega. E mafai foi ona outou talanoaina faatasi o se vasega fesili e pei o fesili nei:

  • O le a se mea ua e aoaoina e faatatau i le faia ma le tausia o feagaiga lea e te manao e manatua?

  • O a ni aafiaga na fesoasoani ia te oe e iloa ai le alofa faapitoa ma le alofa mutimutivale o loo i ai i le Atua mo oe?

Valaaulia tagata aoga e vaavaai mo sootaga faalefeagaiga a o latou suesueina le Feagaiga Tuai. E mafai foi e tagata aoga ona tusifaamaumau uunaiga na latou maua mai le Agaga Paia e uiga i la latou sootaga faalefeagaiga ma le Tama Faalelagi ma le auala e mafai ona latou faia ai la latou sootaga ma Ia ia loloto ma anoa atili.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”