Kosi o Tusitusiga Paia
Esoto 7–13


“Esoto 7–13,” Tusi Lesona a le Faiaoga Inisitituti o le Feagaiga Tuai (2026)

o se alii o loo saunia lona aiga mo le Paseka

O Le Paseka, saunia e W. H. Margetson

Esoto 7–13

Sa faaalia e le Alii Lona mana i luma o Farao i le tele o taimi e ala i se faasologa o mala. Ae ui i lea, sa faaauau pea e Farao ona faamaaa lona loto ma sa musu e tuu atu le fanauga a Isaraelu e o. O le mala mulimuli, lea o le a faasa’olotoina ai tagata Isaraelu, o le fasiotia lea o tamaiti ulumatua uma i Aikupito. Na tuuina mai e le Alii ni faatonuga na mafai ai e le mala ona pasia le fanauga a Isaraelu o e na tuu atu ma le usiusitai lo latou faatuatuaga ia te Ia. Ina ia fesoasoani i le fanauga a Isaraelu ia manatua na laveaiina i latou e le Alii mai Aikupito, na Ia faatulagaina ai le Tausamiga o le Paseka ina ia faamanatuina i tausaga taitasi talu mai lena taimi.

Punaoa Faaopoopo

Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Tuai, “Esoto 7–13

Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina atu ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina o lesona o loo mulimuli mai.

aikona o suesuega
Uunaia Suesuega Faaletagata Lava Ia

A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:

  • Aiseā e faigatā ai i nisi taimi ona gauai atu i le finagalo o le Atua? A o faitauina le Esoto 7–10, mafaufau po o le a se mea e mafai ona e faia e aloese ai mai le faamaaaina o lou loto e faasaga i le Alii ma Ana perofeta.

  • E masani ona faaaoga e tusitusiga paia faatusa e aoao ai i tatou e uiga i le Atua ma Lana fuafuaga. A o e suesue i le tala i le Paseka ma le laveaiina o le fanauga a Isaraelu i le Esoto 12–13, vaai i mea e mafai ona e aoaoina mai faatusa e te mauaina.

  • A o e suesueina le Esoto 12:14–17, 24–27 ma le 13:1–16, ia gauai atu i mea e tutusa ai e te vaaia i le va o le tausamiga o le Paseka ma le faamanatuga.

aikona o talanoaga
Fesili ma Fetufaa’iga

Tuu atu se taimi mo tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalamaaga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Esoto 7–13.

aikona o aoaoga o tomai
Aoaoga o Tomai

O le gaoioiga e aoao ai mai le Esoto 12–13 atonu o se nofoaga aoga e faaaoga ai le tomai o le “Malamalama i Faatusa i Tusitusiga Paia” i le Tomai mo Suesuega o Tusitusiga Paia.

aikona o filifiliga o gaoioiga e aoao ai
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai

E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o lē fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai

Vaavaai mo faatusa ia e molimau ia Iesu Keriso. Ua tumu tusitusiga paia i faatusa e faasino atu ia Iesu Keriso. E mafai ona fesoasoani le fai soo atu i tagata aoga e faasoa mai mea o loo latou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso mai mea o loo latou suesueina. Talanoaina mea ua latou aoaoina e uiga i le Faaola mai faatusa latou te maua (tagai i le Aoao Atu i le Ala a le Faaola,7).

Esoto 7–11

O a lamatiaga o le faamaaaina o lo’u loto e faasaga i le Atua?

Mafaufau e faaali atu le ata lenei pe tusi se ata faapena i luga o le laupapa. E mafai ona e faaigoaina le tasi fatu o le “malō” ae o le isi o le “vaivai.”

o le fatu e foliga mai e pei o le faavaa o le maa ma le fatu

Ona mafaufau lea e fesili atu:

  • O a nisi o uiga o se loto malō faaleagaga? O a uiga o se loto vaivai faaleagaga?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i le tulaga faaleagaga o loo i ai nei o latou lava loto. E mafai ona e fai atu ia i latou e mafaufau e uiga i nisi o o latou uiga faaalia po o amioga e ono faaalia ai se loto malō po o se loto vaivai. Uunaia i latou a o latou suesue i le asō e vaavaai mo tulaga matautia o le faama’a’aina o o latou loto e faasaga i le Atua.

Mose ma Arona o loo talanoa ia farao

Mose ma Arona i le Maota o Farao, saunia e Robert T. Barrett

Mafaufau e faaali atu se ata o Mose ma Arona o tutu i luma o Farao. Faamanatu i tagata aoga ina ua faatoa talosaga atu Mose ma Arona ia Farao e faasaoloto le fanauga a Isaraelu mai le nofopologa, sa teena e Farao la la’ua talosaga ae nai lo lena, sa faateleina avega a le fanauga a Isaraelu (tagai i le Esoto 5:1–19). Ona poloaiina lea e le Alii ia Mose ma Arona e toe foi atu ia Farao ma toe ta’u atu ia te ia e faasaoloto le fanauga a Isaraelu (tagai i le Esoto 7:1–2).

Valaaulia tagata aoga e faitau le Esoto 7:3–5, ma vaavaai pe na faapefea ona fetalai le Alii o le a tali atu ai Farao i lenei talosaga lona lua e tuu atu le fanauga a Isaraelu e o.

  • Na faapefea ona fetalai mai le Alii i le auala o le a tali mai ai Farao? (Ia mautinoa ua malamalama tagata aoga o le Faaliliuga a Iosefa Samita o loo faamanino mai ai o le a faama’a’aina e Farao lona lava loto [tagai i le fuaiupu 3, vaefaamatalagaa]. O faamalamalamaga faapena foi o loo faia foi i taimi mulimuli ane [tagai i vaefaamatalaga i le Esoto 7:13; 9:12; 10:1, 20, 27; 11:10].)

Ta’u i ai o “a’u faailoga ma a’u mea ofoofogia” o loo ta’ua e le Alii i le fuaiupu e 3 o mala ia o le a Ia aumaia i luga o Aikupito ona o le musu o Farao e usitai. Mafaufau e fai atu i tagata aoga e faasoa mai po o le fea o mala e mafai ona latou manatuaina. Ona e fa’aali atu lea o le lisi lenei:

  • O Mala e Sefulu

    1. O le vai na liua i le toto (tagai i le Esoto 7:19–25)

    2. Rane (tagai i le Esoto 8:5–15)

    3. Utuutu (tagai i le Esoto 8:16–19)

    4. Lago (tagai i le Esoto 8:20–24, 29–32)

    5. E mamate manu (tagai i le Esoto 9:1–7)

    6. Ma’i fulafula (tagai i le Esoto 9:8–12)

    7. Uato’a ma le afi mai le lagi (tagai i le Esoto 9:22–35)

    8. Sē akerise (tagai i le Esoto 10:12–20)

    9. Pogisā (tagai i le Esoto 10:21–27)

    10. O le oti o ulumatua uma (tagai i le Esoto 11:4–10; 12:29–33)

Tuu atu i tagata aoga ni nai minute e suesue ai nisi o fuaiupu o loo i le lisi. Valaaulia i latou e mafaufau loloto i mea e mafai ona latou aoaoina mai tali a Farao i mala. A uma ona suesue tagata aoga, mafaufau e faaali atu fesili nei ma valaaulia tagata aoga e faasoa atu a latou tali i se paga:

  • O le ā le mea na tulaga ese ia te oe e uiga i gaoioiga a Farao i fuaiupu na e suesueina?

  • O a ni lesona e mafai ona e aoaoina mai lenei tala e uiga i taunuuga o le faama’a’aina o o tatou loto e faasaga i le Atua?

Fai i ni nai tagata aoga e faasoa mai mea na latou talanoaina. Atonu latou te faailoa mai se upumoni faapenei: Afai tatou te faama’a’a o tatou loto e faasaga i le Atua, e mafai ona tatou aumaia ni taunuuga le lelei ia i tatou lava ma isi.

Valaaulia tagata aoga e suesue nisi o mau nei, ma vaavaai mo ni malamalamaaga faaopoopo e uiga i le faama’a’aina ma le faamalūlūina o o tatou loto:

Mafaufau e faaaoga ni fesili e pei o nei e fesoasoani ai i tagata aoga e faasoa mai o latou malamalamaaga:

  • O le a se mea e mafai ona mafua ai ona faama’a’a pe faamalūlūina faaleagaga o tatou loto?

  • O ā āuga leaga e mafai ona taunuu iai mai i le iai o se loto ma’a’a?

  • E mafai faapefea e le Atua ona faamanuia i tatou pe a faamaluluina o tatou loto? (Mafaufau e valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai faataitaiga mai o latou olaga.)

Faaiu i le valaauliaina o tagata aoga e tusifaamaumau pe na faapefea ona uunaia i latou e le Agaga e atiina ae pe faatumauina se loto malū i le Atua. Uunaia tagata aoga e tusi i lalo faatinoga patino o le a latou faia. Mafaufau e valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai manatu e le patino tele.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Esoto 12–13

O a ni mea e mafai ona aoao mai e faailoga o le Paseka e uiga ia Iesu Keriso?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i se faatusa o loo faaaogaina i tusitusiga paia ma faasoa mai mea o loo aoao mai ai ia i latou e uiga ia Iesu Keriso po o Lana talalelei. E mafai foi e i latou ona faasoa atu lenei faatusa i se paga po o i ni vaega toalaiti. (Mo nisi manatu e uiga i le auala e folasia atu ai le autu o le faatusa, tagai i le “Malamalama i Faafaatusa i Mau” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia).

Faamanatu atu i tagata aoga, o le po a o lumanai le laveaiina o Isaraelu mai Aikupito, na faailoa mai ai e le Alii le Paseka. Na Ia tuuina atu i tagata Isaraelu ni faatonuga patino e mulimuli ai, lea o le a “sosopo” ai e le oti a latou fanau ulumatua e aunoa ma se afaina ai. Sa faatumulia le Paseka i faatusa o le a aoao atu ai le fanauga a Isaraelu e uiga i le Alii ma e uiga i o latou lava aafiaga.

Valaaulia tagata aoga e suesue i le Esoto 12:3–15, 21–23 e iloa ai po o a faatusa e mafai ona latou mauaina. Uunaia i latou e gauai faapitoa atu i mea e mafai ona latou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso mai nei fuaiupu. Afai e manaomia, e mafai ona e faailoa muamua ma talanoaina faatasi se faatusa se tasi o se vasega. E mafai foi ona e tuu atu ia i latou e tagai i le tusiga mo le Esoto 12:1–15 i le Fesoasoaniga mo Tusitusiga PaiaMau: Feagaiga Tuai.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faatulaga o latou manatu, uunaia i latou e faaaoga se siata e pei o lenei:

Faatusa ma fuaiupu

Uiga e ono i ai

A uma ona faitau tagata a’oga, valaaulia i latou e faasoa mai ni mea na latou a’oa’oina. E mafai foi ona e tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa ma valaaulia i latou e faasoa mai pe faapefea ona latou vaai i lena upumoni ua faailoa mai i faatusa o le Paseka: Ua ofoina mai e Iesu Keriso ia i tatou le laveai mai le nofopologa o le agasala ma le oti e ala i Lona toto.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili i le auala e mafai ai e nei faatusa ona fesootai i o latou olaga, mafaufau e talanoaina fesili nei:

  • E faapefea ona tutusa le agasala ma le nofopologa na oo i ai tagata Isaraelu?

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e maua ai faamanuiaga o le Togiola a le Faaola?

  • O le a se mea ua e iloa e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e mafai ona fesoasoani ia te oe po o isi i le taimi e manaomia ai le laveaiga? (I le avea ai ma se vaega o lenei talanoaga, mafaufau e faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Patrick Kearon.)

Elder Patrick Kearon

O le faamoemoega o le fuafuaga sili o le fiafia a le Tama o lo tatou fiafia, iinei, i le taimi nei, ma i le faavavau. E lē ina ia taofia ai lo tatou fiafia ma faatupu lo tatou popole ma le fefe.

O le faamoemoega o le fuafuaga o le togiola a le Tama o le mea moni o lou togiolaina, o le laveaiina o i tatou e ala i puapuaga ma le maliu o Iesu Keriso, faasaolotoina mai le pologa o le agasala ma le oti. E lē ina ia tuua ai i tatou e pei ona tatou i ai. (“O Le Faamoemoe o le Atua ia Aumai Oe i le Aiga,” Liahona, Me 2024, 87-88)

Molimau atu i upumoni sa outou talanoaina i le asō ma le mana o Iesu Keriso e laveai ai i tatou.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”

Esoto 12:14–17, 24–27; 13:1–16

E mafai faapefea e le faamanatuga ona fesoasoani ou te manatua ai lo’u laveaiga e ala mai ia Iesu Keriso.

Mafaufau e faaali atu se ata o Iesu Keriso.

Iesu Keriso

O Keriso ma le Taulealea Mauoa, saunia e Heinrich Hofmann (faamatalaga)

Faamanatu atu i tagata aoga, o vaiaso taitasi a o tatou aai ma feinu i le faamanatuga, tatou te osifeagaiga e “manatua pea” Iesu Keriso (Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77, 79). Ona filifili lea e valaaulia tagata aoga e talanoaina le fesili lenei ma se paga.

  • O le a se mea e fesoasoani ia te oe e manatua ai Iesu Keriso?

  • O le a se mea e te lagona e taua ona manatua e uiga ia te Ia?

Valaaulia tagata aoga e saili le taitaiga a le Agaga Paia a o latou suesueina lenei lesona e fesoasoani ai ia i latou ia iloa mea e mafai ona latou faia e manatua ai le Faaola i aso taitasi.

E mafai ona e faaali atu se ata o loo faaalia ai le Paseka ma valaaulia tagata aoga e otooto mai mea latou te manatua e uiga i le vavega o le uluai Paseka (pe a manaomia, e mafai ona latou suesue i le Esoto 12:1–13).

o le aiga o loo auai i le Paseka

O Le Talisuaga o le Paseka, saunia e Brian Call

Faamatala atu e faapea na poloaiina e le Alii Lona nuu e faia pea lava pea le tausamiga o le Paseka “i [o latou] augatupulaga uma” (Esoto 12:14). Valaaulia tagata aoga e suesue fuaitau nei, vaavaai mo upu ma fasifuaitau e faailoa mai ai mea na finagalo le Alii i tagata Isaraelu ia manatua ma fai.

  • Esoto 12:14, 17, 25–27

  • Esoto 13:3, 8–10

Ona fai atu lea o fesili e pei o lenei:

  • O le a le mea na fuafuaina e ala i le tapenaina ma le taumamafa i le tausamiga o le Paseka e fesoasoani ai i tagata Isaraelu ia manatua e uiga i le Alii?

Faamalamalama atu e faapea, i taimi o le Feagaiga Fou, i le taimi o se taumafataga o le Paseka ua ta’ua o le Talisuaga Mulimuli, na faailoa mai ai e Iesu Keriso le mea ua tatou iloa i aso nei o le faamanatuga.

O Iesu Keriso faatasi ma Aposetolo e Toasefululua

E Fai ma Faamanatuga ia te A’u, saunia e Walter Rane

Valaaulia tagata aoga e faitau le Luka 22:13–15, 19–20. E mafai ona tou faia se talanoaga ma le vasega, ma fai atu fesili faapenei:

  • E faapefea ona pei le sauniga o le faamanatuga o le Paseka? E faapefea ona eseese?

  • Aisea ua saunia ai e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso sauniga e pei o le Paseka ma le faamanatuga mo i tatou?

Atonu e mafai ona faailoa mai e tagata aoga upumoni e tele, e aofia ai upumoni nei: O le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e tuuina mai sauniga e pei o le Paseka ma le faamanatuga e fesoasoani ia i tatou e manatua ai i La’ua.

  • O le a se eseesega e mafai ona faia i o tatou olaga o le manatua pea lava pea o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? (I le avea ai ma se vaega o lenei talanoaga, mafaufau e faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Dale G. Renlund.)

Elder Dale G. Renlund

E finagalo lo tatou Tama Faalelagi ia i tatou ia manatuaina Lona agalelei ma le agalelei a Lona Alo Pele, e le mo le faamalieina o i La’ua lava, ae mo le faatosinaga a lena manatuaga ia i tatou. E ala i le mafaufau i lo La’ua agalelei, e faateleina ai la tatou vaaiga ma le malamalamaaga. E ala i le manatunatu ai i lo La’ua agaalofa, o le a atili ai ona tatou lotomaualalo, lototatalo, ma tumau mausali. (“Mafaufau i le Agaglelei ma le Silisiliese o le Atua,” Liahona, Me 2020, 41)

Tuu atu i tagata aoga se taimi e mafaufau loloto ai e uiga i le taua o le sauniga o le faamanatuga ma le auala e mafai ai e le aai ma feinu i le faamanatuga ona fesoasoani ia i latou e faalatalata atili atu ai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. O nisi nei o manatu e mafai ona fesoasoani i le vasega e talanoaina ma aoao atili:

  1. Fai se talanoaga e uiga i mea na faia e tagata aoga ina ia anoa atili ai le faamanatuga i o latou olaga. E mafai foi ona latou faasoa mai faamanuiaga na latou maua mai le manatuaina o Iesu Keriso i le taimi o le faamanatuga ma le vaiaso atoa.

  2. Usu pe faitau upu o viiga o le faamanatuga (mo se faataitaiga, “While of These Emblems We Partake” po o le “Ma’eu le Poto ma le Alofa,” i Viiga). E mafai e tagata aoga ona faasoa mai upu po o fasifuaitau e tulaga ese ia i latou.

  3. Tuu atu i tagata aoga e faailoa mai nisi o faatusa o le Paseka o loo ta’ua i le Esoto 12:1–12. E mafai ona latou talanoaina pe mafai faapefea e nei faatusa ma isi faatusa ona fesoasoani ia i latou e manatua ai le Faaola a o latou aai ma feinu i le faamanatuga.

  4. Fai atu i tagata aoga e faitau le tatalo o le faamanatuga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77, 79. E mafai ona latou tusifaamaumauina o latou lagona e faatatau i folafolaga o feagaiga ma faamanuiaga o loo ta’ua i tatalo.

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto ma le filemu i mea sa latou aoaoina pe lagonaina i le taimi o le lesona. Uunai i latou e mafaufau i mea e mafai ona latou faia ia avea ai le faamanatuga o se vaega sili ona anoa o la latou tapuaiga.

Toe foi i le “Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai.”