“Esoto 19–20; 24; 31–34,” Tusi Lesona a le Faiaoga o le Inisitituti o le Feagaiga Tuai (2026)
Mose ma Papa maa, saunia e Jerry Harston
Esoto 19–20; 24; 31–34
Ina ua uma ona taitaiina ese le fanauga a Isaraelu mai Aikupito, ona aumaia lea e Ieova i latou i le Mauga o Sinai. O iina sa Ia valaaulia ai i latou e osia se feagaiga ma Ia. Na alu a’e Mose i luga o le mauga e maua mai le afioga a le Alii mo tagata. Na faailoa mai e le Alii Tulafono e Sefulu, ma sa folafola atu e tagata o le a usiusitai i Lana tulafono. Mulimuli ane, a o toe iai Mose i luga o le mauga, na solia ai e Isaraelu la latou feagaiga ma le Alii e ala i le tapuai i se tamai povi auro. Ina ua uma ona mafatia le fanauga a Isaraelu i taunuuga o le solia o la latou feagaiga, sa faamanatu atu e le Alii ia i latou o Ia e amiotonu, alofa mutimutivale, ma faapalepale.
Punaoa Faaopoopo
Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Tuai, “Esoto 19–20; 24; 31–34.”
Manatua: O le “Faatomuaga i le Kosi” ua tuuina mai ai le taitaiga i le auala e faaaoga ai elemene faatulagaina o lesona o loo mulimuli mai.
Uunaia Suesuega Faaletagata Lava Ia
A o lei amataina le vasega, mafaufau e auina atu i tagata aoga se tasi pe sili atu o sāvali nei po o nisi o au oe lava sāvali:
-
E mafai faapefea e le osia o feagaiga ma le Atua ona fesoasoani ia te oe ia paia atili? Mafaufau i lenei mea a o e suesueina le Esoto 19:1–11.
-
A o e suesue i Tulafono e Sefulu i le Esoto 20:1–17, mafaufau i mea o loo faaalia mai e poloaiga e uiga i le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso mo i tatou.
-
Mafaufau i le auala e te faaali atu ai lou alofa mo le Atua i le aso Sapati a o e faitauina le Esoto 31:12–18.
-
O le fanauga a Isaraelu na pauu atu i le ifo i tupua e ui lava ina ua uma ona maua ni aafiaga faavavega ma le Atua. A o e suesueina le Esoto 32, mafaufau pe faape’i foliga o le tapuai i tupua i le lalolagi i aso nei.
Fesili ma Fetufaa’iga
Tuu atu se taimi i tagata aoga e fai ai fesili ma faasoa mai ni malamalama’aga ma upumoni na latou maua i a latou suesuega faaletagata lava ia o le Esoto19–20; 24; 31–34.
Aoaoga o Tomai
O le gaoioiga e aoao ai mo le Esoto 19:1–11 atonu o se nofoaga lelei lea e iloilo ai le “Vaavaai mo Sootaga o Mafuaaga-ma-Aafiaga i Mau” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia.
Filifiliga o Gaoioiga e Aoao Ai
E tele filifiliga e aoao ai ua tuuina atu mo oe ma au tagata aoga. Filifili ma le agaga tatalo po o lē fea le filifiliga po o filifiliga o le a sili ona anoa mo lau vasega.
Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina mai
Fesoasoani i tagata aoao e faamalosia lo latou sootaga ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. “O le faamoemoega o le aoao atu ma le aoao mai e uiga ia Iesu Keriso o le fesoasoani lea i tagata taitoatasi ia latalata atili atu ia te Ia ma lo tatou Tama Faalelagi. Fesoasoani i tagata o loo e aoaoina ia aua lava nei galo lena faamoemoega. Fautuaina i latou e faamalosia lo latou sootaga ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e ala i le suesue i tusitusiga paia, salamo e le aunoa, talanoa ma le Tama i le tatalo, ma molimau atu i le Tama ma le Alo. Aoao tagata aoao e ala i upu ma faataitaiga pe faapefea e le osia ma le tausia o feagaiga ona fusia ai i tatou ia i Laua. Fesoasoani ia latou iloa lo tatou taua ma le pele ia i Laua. Faamalosia lo latou faatuatua o Iesu Keriso, e ala i le mana o Lana Togiola atoatoa, ua na o le pau lea o le ala e toe foi atu ai i lo tatou Tama” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 9).
Esoto 19:1–11
Aisea e finagalo ai le Alii ia ou osia feagaiga ma Ia?
Mafaufau e tusi le upu feagaiga i luga o le laupapa. Ona valaaulia lea o tagata aoga e tusi ni tali i se tasi o fesili nei:
-
E faapefea ona e faamatalaina po o le a le feagaiga i se tasi e le masani i ai?
-
Aisea e te manatu ai e finagalo le Atua ia tatou osia feagaiga ma Ia?
-
O le a se eseesega ua faia i lou olaga e le osia o feagaiga ma le Atua?
Uunaia tagata aoga i le taimi o lenei gaoioiga e aoao ai, e vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani ia i latou e malamalama atili ai i le faamanuiaga o le osia o feagaiga ma le Atua.
E mafai ona e faaali atu se ata o le Mauga o Sinai a o e faamalamalama atu ina ua uma ona laveaiina e le Alii le fanauga a Isaraelu mai Aikupito, sa Ia taitaiina atu i latou i le Mauga o Sinai. Mo Mose ma le fanauga a Isaraelu, o le Mauga o Sinai sa pei o se malumalu—sa o se nofoaga o le a latou osia ai feagaiga ma le Atua.
O le ata pu’e o se mauga i Aikupito na masani ona talitonuina o le Mauga o Sinai.
Valaaulia tagata aoga e faitau le Esoto 19:3–6, ma vaavaai pe na faapefea ona faamatalaina e le Alii le feagaiga na Ia finagalo e osia ma le fanauga a Isaraelu. E mafai foi ona e tuu atu ia i latou e faitau le “Esoto 19:3–6. O a feagaiga folafolaina a le Alii i le fanauga a Isaraelu?” i le Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Tuai. Ona mafaufau lea e fesili atu:
-
O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai i nei fuaiupu e uiga i le Alii ma lona finagalo mo Ona tagata?
Mafaufau e tusi le fasifuaitau Afai Ona . i luga o le laupapa. Valaaulia tagata aoga e faasoa mai pe mafai faapefea ona latou faamae’aina lenei fasifuaitau e faavae i a latou suesuega o le Esoto 19. (O se faataitaiga lenei o le sailia o sootaga o mafua’aga-ma-aafiaga. Mo nisi faamatalaga e uiga i le auala e faaaoga ai lenei tomai mo le suesueina o mau, tagai i le “Vaavaai mo Sootaga o Mafuaaga-ma-Aafiaga i Mau” i le Tomai mo le Suesueina o Tusitusiga Paia.)
E mafai e tagata aoga ona faailoa mai se upumoni e pei o lenei, Afai tatou te usiusitai i le siufofoga o le Alii ma tausia a tatou feagaiga ma Ia, ona avea lea o i tatou ma Ana oa taua ma tagata paia.
Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili i le auala e mafai ai e le osia ma le tausia o feagaiga ma le Atua ona fesoasoani ia i latou ia paia atili, mafaufau e faaali atu faatonuga nei ma tuu atu i tagata aoga se taimi e tusifaamaumau ai a latou tali:
-
Fai se lisi o taimi i lou olaga na e osia ai feagaiga ma le Atua.
-
Tusi e uiga i le auala e fesoasoani ai feagaiga ua e osia ia te oe ia avea atili e faapei o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.
A ua uma tagata aoga, valaaulia i latou e faasoa atu nisi o o latou malamalamaaga i se paga po o se vaega toalaiti pe faatasi foi o se vasega.
Faamalamalama atu e faapea, faatasi ai ma le fesoasoani ia i tatou ia avea atili e faapei o lo tatou Tama Faalelagi, o le osia ma le tausia o feagaiga ma le Atua e suia ai la tatou sootaga ma Ia. E mafai foi ona e faasoa atu le saunoaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson ma talanoaina fesili o loo mulimuli mai:
O le taimi lava e osia ai e oe ma a’u se feagaiga ma le Atua, o le a sili atu ona vavalalata lo tatou sootaga ma Ia nai lo le taimi a o le’i osia a tatou feagaiga. O lenei ua fusia faatasi i tatou. Ona o la tatou feagaiga ma le Atua, o le a lē vaivai ai lava o Ia i Ana taumafaiga e fesoasoani ia i tatou, ma o le a tatou le faaumaina lava Lona onosai alofa mutimutivale ia i tatou. Ua tofu i tatou ma se nofoaga faapitoa i le loto o le Atua. E i ai Ona faamoemoega maualuluga mo i tatou. (“O Le Feagaiga e Fa’avavau,” Liahona, Oke. 2022, 6)
-
Na faapefea e le osia ma le tausia o feagaiga ma le Atua ona aafia ai lau sootaga ma Ia?
Valaaulia tagata aoga e mafaufau i faatinoga e mafai ona latou faia e faaaoga ai mea sa latou suesueina i le asō. Fautuaina i latou e tusifaamaumau manatu po o uunaiga faaleagaga.
Esoto 20:1–17
Aisea e taua ai poloaiga?
Mafaufau e valaaulia tagata aoga e fatu ma faasoa mai se talafaatusa e faaalia ai faamoemoega ma faamanuiaga o poloaiga a le Atua. Ina ia fesoasoani ia i latou e mafaufau i ni manatu, e mafai ona e faaali atu ia vitio “Going to Grandma’s” (4:02) po o le “The Parable of the Kite” (1:04), pe e mafai foi ona e faaaogaina le talafaatusa lenei na faasoa mai e Peresitene Dallin H. Oaks:
O o tatou aafiaga i le olaga nei, e faapei o le tamaitiiti ma lona tamā na faalele se la maua i se aso matagiā. A o lelelele maualuga a’e le maua, o le malosi o savili sa lavea ma fili faatasi ai ma le manoa sa uuina i le lima o le tamaitiiti. O le leai o se poto masani i le malosiaga o matagi o le olaga nei, sa ia fautua atu e ooti le manoa ina ia mafai ai ona lele maualuga atu le maua. Sa fautua atu lona tamā poto e leai, ma faamalamalama i ai o le manoa o le mea lena o loo taofiofia lelei le maua mai matagi o le olaga. Afai e ta te faamamulua le manoa, o le a lē lele maualuga atu le maua. O le a feavea’iina e matagi nei ma i’u ai ina patatu i le eleele. (“Mulimuli ia Keriso,” Liahona, Nov. 2024, 24)
Faamalamalama atu e faapea, i lenei gaoioiga e aoao ai, o le a maua ai e tagata aoga le avanoa e suesue ai Tulafono e Sefulu. Atonu e fesoasoani le faamanatu atu i tagata aoga na tuuina mai e le Alii Tulafono e Sefulu i le fanauga a Isaraelu a o latou tolauapi i le pito i lalo o le Mauga o Sinai.
Tufatufa atu le pepa e tufa atu ua faaautuina “Suesueina o Tulafono e Sefulu,” ma tuu atu i tagata aoga se taimi e faatumu ai. Faamalamalama atu o le a latou maua se avanoa e faasoa mai ai nisi o a latou tali i se taimi mulimuli ane i le vasega.
A uma ona faatumu le pepa e tufa atu, valaaulia tagata aoga e faasoa atu a latou tali i se paga po o se vaega toalaiti. E mafai foi ona e fai atu i nai tagata aoga e faasoa mai i le vasega atoa.
Faaiu le gaoioiga i le tuu atu i tagata aoga e mafaufau i mea na latou aoaoina pe lagonaina i le taimi o a latou suesuega. Uunaia i latou e tusifaamaumau ni auala patino e mafai ona latou usitai atoatoa atili ai i poloaiga a le Atua.
Esoto 31:12–18
O le a se mea e faailoa atu e a’u amioga i le aso Sapati i le Alii?
Amata i le valaauliaina o tagata aoga e mafaufau pe faapefea ona latou faaali atu lo latou alolofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. E mafai ona e faia lenei mea e ala i le tuuina atu i tagata aoga taitasi o se fasi pepa ma tuu atu ia i latou e gaugau i ni vaega se fa. I le vaega muamua, fai atu i tagata aoga e tusi se auala se tasi latou te faaali atu ai lo latou alolofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Ona tuu atu lea ia i latou e pasi atu a latou pepa i le tagata o loo i o latou autafa, o le e mafai ona tusia se tali faaopoopo i se vaega lona lua o le pepa. Faaauau lenei faagasologa seia mae’a vaega e fa o le pepa. Tuu atu i tagata aoga e faitau tali o loo i luga o le pepa mulimuli lea na pasi atu ia i latou.
Faamanatu i tagata aoga na fetalai mai e le Alii ia Tulafono e Sefulu mai le Mauga o Sinai i le fanauga a Isaraelu (tagai i le Esoto 20). Na tusia mulimuli ane e le Alii Lana tulafono i luga o papamaa, e aofia ai nisi faamatalaga e uiga i le uiga ma le faamoemoega o le Sapati (tagai i le Esoto 31:13–18). Ta’u i ai o le tausia o le aso Sapati ia paia o se auala taua mo i tatou e faaali atu ai lo tatou alolofa ma le tuuto atu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.
Valaaulia tagata aoga e faitau le Esoto 20:8–11 ma le Esoto 31:13, 16–17, ma vaavaai mo mea na aoao mai e le Alii e uiga i le aso Sapati. Ona mafaufau lea e fesili atu:
-
O le a se mea e te aoaoina e uiga i le aso Sapati mai nei fuaiupu? (O nisi o malamalamaaga e mafai ona faasoa mai e tagata aoga e aofia ai mea nei: O le Sapati o le aso o le Alii ma e paia. Tatou te tausia le aso Sapati ia paia e ala i le malolo mai a tatou galuega. O lo tatou tausia o le aso Sapati o se faailoga lea i le va o i tatou ma le Alii.)
Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili pe faapefea ona avea lo tatou tausia o le Sapati ma se faailoga i le va o i tatou ma le Alii, mafaufau e faitau faatasi le “Esoto 31:12–17. Na faapefea ona faatusa le tausia o le Sapati i se faailoga i le va o le fanauga a Isaraelu ma le Alii?” i le Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Tuai.
Faaali atu le fesili lenei ma vala’aulia tagata aoga e talanoaina i ni vaega toalaiti.
-
O a nisi o faailoga e mafai ona tatou tuuina atu i le Alii e faaali atu ai lo tatou alolofa ia te Ia i le aso Sapati?
E mafai ona e tuu atu i se tagata mai vaega taitasi e tusi i lalo manatu o loo faasoa mai. Pe a uma le talanoaga, valaaulia vaega e faasoa mai a latou tali i le vasega. Fuafua e tusi a latou tali i luga o le laupapa. Ona mafaufau lea e talanoaina nisi o fesili nei:
-
E faapefea ona avea le aso Sapati ma se faataitaiga o le alofa ma le alofa mutimutivale o le Alii?
-
O le a se mea e mafai ona e fai atu ai i se tasi e lagona o le aso Sapati ua faasāsā tele pe le aoga foi ona tausia? (I le avea ai ma se vaega o lenei talanoaga, mafaufau e faaali le vitio “Upon My Holy Day—Honoring the Sabbath” [1:30].)
1:30 -
O faapefea ona faamanuiaina oe e le Alii ona o le tausiaina o le aso Sapati ia paia?
Valaaulia tagata aoga e mafaufau i se faailoga se tasi o le a latou faaali atu i le Atua i le aso Sapati o le a sosoo ai e faaalia ai lo latou alolofa ma le tuuto atu ia te Ia. Ia uunaia i latou e tusifaamaumau a latou fuafuaga, faatasi ai ma soo se uunaiga ua latou maua mai le Agaga Paia.
Esoto 32
E faapefea ona ou aloese mai le tapua’i atu i tupua i aso nei?
E mafai ona e amata i le faasoa atu o le saunoaga lenei a Peresitene Dallin H. Oaks ma talanoaina le fesili lenei:
O a tatou mea e ave i ai le faamuamua e fuafua ai mea tatou te sailia i le olaga. (“Focus and Priorities,” Liahona, Me 2001, 83)
-
O a nisi o faataitaiga o mea e faamuamua e tagata i le olaga?
Tusi tali a tagata aoga i le fesili i luga o le laupapa. Ona valaaulia lea o tagata aoga e faasoa mai ni faataitaiga o auala e ono suia ai amioga a se tagata e faalagolago i le fea o mea e faamuamua o loo lisiina i luga o le laupapa latou te filifili e taulai atu i ai.
Valaaulia tagata aoga e mafaufau e uiga i a latou lava mea e faamuamua a o latou suesue i le asō. Uunaia i latou e vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani ia i latou e faamuamua ai la latou sootaga ma le Atua nai lo mea e le taua i le olaga.
Ina ia fesoasoani e saunia tagata aoga e suesue le Esoto 32, mafaufau e faamatala atu ina ua uma ona maua e le fanauga a Isaraelu Tulafono e Sefulu, sa latou ulu aloaia atu i se feagaiga ma le Alii ma folafola atu e tausi Ana poloaiga (tagai i le Esoto 24:2–8). Ona toe foi atu lea o Mose i le Mauga o Sinai ina ia maua nisi faatonuga mai le Atua.
Valaaulia tagata aoga e faitau le Esoto 32:1–6, ma vaavaai mo mea na faia e le fanauga a Isaraelu a o toesea Mose. Ona fesili atu lea:
-
O le a se mea e tumatila mai ia te oe e uiga i amioga a tagata Isaraelu?
Valaaulia tagata aoga e faitau le Esoto 32:7–10, 15–20, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu le Atua ma Mose i amioga a tagata Isaraelu.
Mo nisi talaaga faaopoopo, e mafai foi ona e tuu atu i tagata aoga e faitau le “Esoto 32:1–8. Aiseā na faia ai e Isaraelu se tamai povi auro e tapua’i i ai?” i le Fesoasoaniga mo Mau: Feagaiga Tuai. E mafai foi ona e faasoa atu le saunoaga lenei a Peresitene Dallin H. Oaks:
O le lona lua o Poloaiga e Sefulu o loo auiliili mai ai le faatonuga ina ia aua nei i ai ni atua ese ma faailoa mai le mea e sili ona taua e tatau ona faamuamua i o tatou olaga i le avea ai ma fanau a le Atua. “Aua e te fai mo oe se tupua ua ta, po o se faatusa lava” i le lagi po o le lalolagi (Esoto 20:4). Ona toe faaopoopo mai lea o le poloaiga, “Aua e te ifo i ai, aua foi e te auauna i ai” (Esoto 20:5). O se tulaga e sili atu nai lo le na o le faasaina o tupua faaletino, ua tau mai ai e lenei mea le tatau ai ona faamuamua i taimi uma. Ua faamalamalama mai e Ieova, “Aua o au o Ieova lou Atua, o le Atua fuā, … ou te alofa i … e alolofa mai ia te a’u, ma tausi mai i a’u poloaiga” (Esoto 20:5–6). O le uiga o le fuā ua faailoa mai. O lona uiga autu faaEperu “o le i ai o ni lagona maaleale ma loloto” (Esoto 20:5, vaefaamatalaga e). Tatou te faatigā i le Atua pe a tatou “ifo” pe “auauna” i atua ese—pe a i ai foi nisi mea tatou te faamuamuaina. …
… O le fesili o loo tuuina mai e le poloaiga lona lua o le “O le a se mea silisili o tatou faamuamuaina?” Pe o tatou auauna ea i mea e faamuamua po o atua ese nai lo le Atua ua tatou tautino e tapuai i ai?” (“Leai ni Atua Ese,” Liahona, Nov. 2013, 73)
Valaaulia tagata aoga e faasoa mai po o a mea na fesoasoani nei punaoa ia i latou e malamalama ai e uiga i le matuia o amioga a le fanauga a Isaraelu. Ona mafaufau lea e tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: Tatou te faatigā i le Atua pe a tatou auauna atu i isi atua ese pe faamuamua isi mea e faamuamua nai lo Ia.
Mafaufau e faaali atu fesili nei ma valaaulia tagata aoga e talanoaina ma se paga po o se vaega toaitiiti.
-
O a nisi o mea e faamuamua e ono faaosoosoina tagata e faamuamua nai lo le Atua?
-
Aisea e te manatu ai e faatigā i le Atua pe a tatou tuu isi mea e faamuamua i luga atu o Ia? E faapefea ona faaleagaina ai i tatou?
-
O le a se mea na fesoasoani ia te oe e faamuamua ai le Atua i lou olaga?
Valaaulia tagata aoga e saili le taitaiga mai le Tama Faalelagi e fuafua ai po o le a se mea e mafai ona latou faia e faamuamua ai o Ia i o latou olaga. Valaaulia i latou e tusifaamaumau a latou fuafuaga. Pe a lagona e tagata aoga le to’alelei, ona valaaulia lea o nisi e faasoa mai a latou fuafuaga i le vasega.